Istraživanje je pokazalo kako su stanovnici hrvatskih otoka iznimno zainteresirani za zaštitu okoliša.
Istraživanje „Model gospodarenja otpadom u otočnim turističkim destinacijama“ donosi nova saznanja o djelovanju domicilnog otočnog stanovništva u sferi gospodarenja otpadom.
Autor ove doktorske disertacije je dr. sc. Antonio Dekanić s riječkog ekonomskog fakulteta. Zbog relevantnosti ove teme za naš portal odlučili smo kontaktirati autora i postaviti mu nekoliko pitanja.
Aktualnost teme gospodarenja otpadom
U pisanoj korespondenciji s dr. sc. Antoniom Dekanićem otkrili smo kako je došao na ideju za svoju disertaciju:
„Ideja za temu moje doktorske disertacije (a ujedno područje kojim se bavim u znanstvenom i stručnom radu) je proizašla iz smjera doktorskog studija (Menadžment održivog razvoja na fakultetu za turistički menadžment). Smatrao sam da je tematika gospodarenja otpadom u tom trenutku bila idealna jer je tada kod nas u Hrvatskoj tek postajala aktualna.“
Autor smatra kako će ova tema ostati aktualna i dugi niz godina jer smatra da je otpad jedan od najvećih ekoloških problema današnjice.
Stanovnici otoka brinu o zaštiti okoliša i poželjnosti njihovog otoka
Istraživanje donosi zanimljive rezultate. Kroz jednu od metoda istraživanja, autor je anketirao lokalno stanovništvo na osam većih naseljenih hrvatskih otoka: Krk, Cres, Lošinj, Rab, Ugljan, Pašman, Brač i Vis. Otkriveno je kako stanovnici pozitivno gledaju na razvrstavanje otpada, te ih na to snažno motivira očuvanje okoliša.
Također, ispitanici povezuju očuvanje okoliša s poželjnosti njihovog otoka kao turističke destinacije. Tako su na tvrdnju „Ekološka očuvanost mog mjesta je najvažniji element turističke privlačnosti za turiste“ odgovarali iznimno pozitivno.
Ključna je edukacija i dugotrajnost učinkovitog modela
U razgovoru s autorom, otkrili smo kako je za učinkoviti sustav veoma bitna razina edukacije stanovništva o gospodarenju otpadom. Isto tako, važno je koliko se dugo učinkoviti sustavi gospodarenja otpadom provode na određenom otoku:
„Kada se nešto već jako dugo negdje provodi, ljudi se jednostavno priviknu i prihvate promjene. Tako da ispada da su rezidenti otoka sjevernog Jadrana ekološki odgovorniji jer učinkovite sustave imaju uspostavljene već dugi niz godina pa su se kroz vrijeme prilagodili, dok se na otocima u Dalmaciji ti sustavi tek razvijaju.“
Autor ovdje ističe primjer otoka Krka koji, kako kaže, već dvadeset godina ima uspostavljen učinkovit sustav gospodarenja otpadom, te zbog toga i prednjači u količini odvojeno prikupljenog otpada. Shodno tome, napominje da se postepeno i kroz naviku, razvija i svijest o gospodarenju otpadom. Ipak, to je dugotrajni proces, koji će se u nekim sredinama prevladati tek generacijski, objašnjava dr. sc. Dekanić.
Što očekivati u budućnosti?
Dr. sc. Dekanić smatra kako će neke sredine imati izraženije probleme po pitanju pojačanog otpada u vrijeme turističke sezone:
„Sredine koje nemaju uhodana učinkovita rješenja promatrane problematike su već sada praktički u problemu, a naravno da će to sve u budućnosti biti i izraženije nego sada pa će se morati ubrzano prilagođavati.“
Također je mišljenja da će se morati provoditi državni i europski zakoni u ovoj sferi. To posebno vrijedi, ali i postaje teško, za otoke koji su geografski specifične, ekološki osjetljive i troškovima opterećene lokacije, zaključuje autor.
________________________________
Naslovna fotografija: Image by Metalwork Company from Pixabay