Ove godine, Dan ekološkog duga Zemlje pada 25. srpnja. Točka je to u kojoj iscrpljujemo resurse koje Zemlja može regenerirati u jednoj godini. O trendovima govori činjenica da je još početkom 1970-ih ovaj dan dolazio krajem prosinca.
Na dan 25.07.2024. čovječanstvo će potrošiti svo meso, ribu, žitarice i šume koje planet može proizvesti i obnoviti u jednoj godini. U mjesecima koji slijede, bogatiji dio naše populacije od 8 milijardi ljudi crpit će neobnovljive resurse na kredit, stvarajući otpad – prvenstveno emisiju CO2 – s kojim se ne može adekvatno upravljati. Ova situacija ima ozbiljne posljedice za okoliš, klimu i našu budućnost.
Ekološki deficit čovječanstva od 1971.
Od ranih 1970-ih čovječanstvo je u ekološkom deficitu, prema izračunima američkog think-tanka Global Footprint Network (GFN), koji objavljuje godišnje izvješće “Dan ekološkog duga” na temelju podataka Ujedinjenih naroda.
Iako su ti izračuni temeljeni na ugljičnom otisku naišli na kritike znanstvenika, mnoge ih zemlje ozbiljno razmatraju, priznajući ih kao učinkovit alat za širenje svijesti o prekomjernoj potrošnji.
Dan ekološkog duga dobiva se iz omjera biokapaciteta planeta – količine ekoloških resursa koje Zemlja može proizvesti te godine – i ekološkog otiska čovječanstva, odnosno potreba čovječanstva u toj godini, a dobiveni broj množi se s brojem dana u godini (365 dana). Formula je sljedeća:
(Zemljina biosposobnost/ekološki otisak čovječanstva) x 365 = Dan ekološkog duga
Ekološki deficit po zemljama
Ovisno o snazi i veličini gospodarstva i potreba svojih stanovnika, svaka država različito troši prirodne resurse Zemlje. Što je država razvijenija, veća je i njezina potrošnja pa je i nacionalni Dan ekološkog duga bliži početku godine. Dan ekološkog duga u nekoj zemlji je datum na koji bi padao Dan ekološkog duga Zemlje kada bi cijelo čovječanstvo trošilo kao ljudi u toj zemlji.
Koje zemlje najbrže troše resurse? Godine 2024. Katar je iscrpio svoje resurse u samo 42 dana (11. veljače). Slijede ga Luksemburg (20. veljače), Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt. Zemalje s najkasnijim danima prekoračenja obično imaju manju potrošnju zbog siromaštva, bogatstva resursima ili oboje.
U zapadnoj Europi većina zemalja iscrpi svoje resurse za četiri ili pet mjeseci. Sjeverne europske zemlje prelaze svoja ograničenja nešto brže od južnih.
Ekološki deficit Hrvatske
Hrvatska u ekološki dug ove godine ulazi 28. svibnja, dok je prošle godine to bilo 29. svibnja. Od ovog datuma nadalje, Hrvatska živi na kredit na račun budućih generacija. Kad bi sva svjetska populacija imala isti način života kao građani Hrvatske, bili bi nam potrebni resursi skoro triju planeta.
Ekološki deficit Hrvatske
Hrvatska u ekološki dug ove godine ulazi 28. svibnja, dok je prošle godine to bilo 29. svibnja. Od ovog datuma nadalje, Hrvatska živi na kredit na račun budućih generacija. Kad bi sva svjetska populacija imala isti način života kao građani Hrvatske, bili bi nam potrebni resursi skoro triju planeta.
Izračunajte svoj osobni utjecaj na okoliš
Kalkulator osobnog ekološkog otiska izračunava za pojedinca koliko bi planeta bilo potrebno kada bi svi na Zemlji imali isti način života kao on/ona. Provjerite svoj ekološki otisak i osvijestite što Vi možete poduzeti.
Mreža One Planet je partnerstvo s više dionika, usvojeno 2012., koje podupire provedbu Cilja održivog razvoja 12 – Odgovorna potrošnja i proizvodnja – kroz različite programe o informiranju potrošača, prehrambenim sustavima i turizmu, između ostalog.
Ako bi se “Dan ekološkog duga” smanjio za pet dana godišnje do 2050., resursi planeta bili bi dovoljni za ljudsku potrošnju. Preokretanje trenda zahtijevat će zajednički napor svih zainteresiranih strana u smislu potrošnje, učinkovitosti u proizvodnji dobara i energije te opsežne mjere za očuvanje prirode.
Izvor: odgovorno.hr
Naslovna fotografija: Unsplash.com