Procjenjuje se kako će do 2050. potražnja za sirovinama za ploče, vjetroturbine i baterije porasti i više od 1500 posto.
Minerali poput litija, kobalta i nikla ključni su elementi u tehnologijama čiste energije. Trenutni volumen njihove proizvodnje ipak nije dovoljan da se ispune svjetski klimatski ciljevi. Prema procjenama, potražnja za litijem bi mogla porasti za više od 1500 posto do 2050. godine.
Slično bi se moglo dogoditi i s ostalim mineralima neophodnim za proizvodnju solarnih panela, vjetroelektrana i baterija za električne automobile.
Jaz između trenutnih i potrebnih ulaganja
Trenutna razina investicija u ove minerale, kako bi se podržala energetska tranzicija, ne prati rastuću potražnju, upozorava UN-ova agencija za trgovinu i razvoj (UNCTAD). Ističu kako trenutna proizvodnja nije dovoljna da se ispune ciljevi za ograničavanje globalnog zagrijavanja u skladu s Pariškim sporazumom.
U svojem izvješću navode da je u svijetu identificirano 110 novih rudarskih projekata u vrijednosti od 39 milijuna dolara. Čak 22 milijarde uloženo je u 60 projekata u zemljama u razvoju. Unatoč velikim investicijama, to i dalje nije dovoljno. Kako bi se ispunio cilj neto nulte emisije do 2030., trebalo bi još barem 80 novih rudnika bakra, 70 novih rudnika litija, 70 rudnika nikla i 30 rudnika kobalta.
UN tvrdi kako je trenutni jaz između aktualnih i potrebnih ulaganja između 180 i 270 milijuna dolara.
Prilika za zemlje u razvoju
Agencija naglašava kako su novi projekti ogromna prilika za nerazvijene i zemlje u razvoju, što se posebno odnosi na Afriku. Taj kontinent ima više od petine svjetskih rezervi za desetak metala neophodnih za energetsku tranziciju. Tu se ubraja čak 19 posto onih potrebnih za električna vozila.
Da bi u potpunosti iskoristile svoje bogatstvo mineralima, zemlje u razvoju moraju nadići samo rudarsku fazu i napredovati u lancu vrijednosti.
UN je pozvao zemlje u razvoju da povećaju dodanu vrijednost svojih rudarskih operacija na lokalnom nivou, imajući u vidu da nijedna zemlja u Africi ili Latinskoj Americi trenutno ne dominira u proizvodnji katoda ili drugih komponenti baterija.
Jačanje domaće industrije
Ističu Demokratsku Republiku Kongo kao dobar primjer. Ta država je lokalnom preradbom kobalta povisila jediničnu cijenu minerala s 5,8 dolara po kilogramu pri ekstrakciji na 16,2 dolara po kilogramu nakon obrade. Izvoz se tako povećao na 6 milijardi u odnosu na 167 milijuna dolara 2022.
Istovremeno, UN upozorava da zemlje ne postaju ovisne o izvozu minerala, što bi uvelike moglo povećati njihovu ekonomsku ranjivost. UNCTAD stoga podržava inicijative za rudarske ugovore i licence za istraživanje koje su održivije i transparentnije. Cilj je jačanje domaće industrije i omogućavanje lokalnim tvrtkama u zemljama u razvoju da aktivnije sudjeluju u lancu vrijednosti komponenti obnovljive energije.
___________________________________
Izvor: jutarnji.hr