Na e-Savjetovanju je objavljen početak javne rasprave vezano za Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024. godine
Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti izrađuje se temeljem odredbi članka 8. Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, broj 127/14, 116/18, 25/20, 41/21) i odredbi članka 5. Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (Narodne novine, broj 98/21 i 30/22). Informacije koje treba sadržavati Nacionalni akcijski plan definirane su u Prilogu IV. Pravilnika. Ovaj Nacionalni akcijski plan odnosi se na razdoblje od 2022. do 2024. godine – prenosi esavjetovanja.gov.hr
PRIKAZ POTROŠNJE ENERGIJE U HRVATSKOJ
U skladu s propisanim sadržajem, u poglavlju 1. daje se prikaz i ocjena potrošnje energije u Hrvatskoj. Prikazano je kretanje potrošnje primarne energije te neposredne (krajnje) potrošnje energije u razdoblju od 2014. do 2020. godine. To se razdoblje veže na obveze iz Direktive 2012/27/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni Direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage Direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 315, 14.11.2012.) za postizanje nacionalnih okvirnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti kao i obveznog kumulativnog cilja ušteda energije u neposrednoj (krajnjoj) potrošnji.
U razdoblju od 2014. do 2020. godine uočava se pad potrošnje primarne energije, ali kontinuirani porast neposredne potrošnje energije. Ovakav trend rezultat je penetracije obnovljivih izvora energije i poboljšanju učinkovitosti proizvodnih postrojenja u sektoru proizvodnje/transformacije energije, dok u neposrednoj potrošnji učinak provedbe mjera energetske učinkovitosti nije mogao neutralizirati učinak gospodarskih kretanja i porasta opće potrošnje.
ANALIZA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI OD 2014. DO 2020.
Potom su analizirana ostvarenja postavljenih ciljeva energetske učinkovitosti u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Nacionalni okvirni cilj poboljšanja energetske učinkovitosti iskazan u apsolutnim vrijednostima potrošnje primarne energije (448,5 PJ) i neposredne (krajnje) potrošnje- (291,3 PJ) u 2020. godini je ostvaren – Hrvatska je u 2020. godini ostvarila 18,7% manju potrošnju primarne energije (364,6PJ), odnosno 7,5% manju neposrednu potrošnju energije (269,5 PJ) u donosu na ciljanu. Ipak, ove podatke je potrebno pažljivo interpretirati, jer je na potrošnju energije u 2020. godini značajan utjecaj imala COVID¬-19 pandemija, pogotovo u segmentu neposredne potrošnje energije.
NACIONALNI CILJ UŠTEDE ENERGIJE
Sukladno metodologiji izračuna ciljeva uštede energije propisanoj u članku 7. Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, utvrđen je nacionalni cilj uštede energije u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine koji iznosi kumulativno 54,250 PJ. Prema četvrtom Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine, 50,1% toga cilja planirano je ostvariti primjenom alternativnih mjera politike, a 49,9% sustavom obveze energetske učinkovitosti. Obvezni kumulativni cilj ušteda energije u razdoblju od 2014. do 2020. godine nije postignut, što je razvidno iz donje tablice.
E-SAVJETOVANJE
Javno savjetovanje “Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024. godine” dostupno je na POVEZNICI. Javna rasprava traje do 26. travnja 2022.
__________
Izvor: esavjetovanja.gov.hr
Naslovna fotografija: Pixabay.