Zakonodavne prepreke, odnosno nepovoljno tumačenje europskih direktiva za obnovljivce, kao i Zakon o vlasništvu najveća su prepreka široj primjeni fotonapona u građanskoj energetici
Zakonodavne prepreke najveći su zastoj u široj primjeni fotonapona naglašeno je na okruglom stolu posvećenom solarima na konferenciji Arhibau, koja se održava u Zagrebu – prenosi energetika-net.com
“Zgrade u Hrvatskoj troše čak 40% energije, koja je iznimno skupa s tendencijom da takva i ostane, a obnovljivci su logično rješenje. Cijene energije ostat će visoke a mi ćemo nespremni doći u “škare” tržišta, kada će trenutna, politički derivirana cijena energije nužno morati otići gore, a ne čini se dovoljno da se građanima olakša pristup proizvodnji za vlastitu potrošnju”, istaknuo je Ivan Šimić iz Energovizije.
Zakonodavci u Hrvatskoj očito ne ljube previše građansku energetiku. Dražen Pomper iz tvrtke Monel, koja upravlja višestambenim zgradama istaknuo je da je jedina zakonska opcija za takve zgrade da budu tzv. aktivni kupac energije, međutim i dalje je otvoren cijeli niz pitanja, kao što su npr. kako će se dijeliti proizvedena električna energija među više obračunskih mjernih mjesta (OMM), a elektrana je priključena samo na jedno OMM (struja, lift).
Krov ne može u zakup
Također, nemoguće je dati i krov u zakup bez suglasnosti svih suvlasnika. Krov ne ne može etažirati, on je nedjeljiva cjelina, a ako samo jedan stanar ne pristane cijela priča otpada. To je i razlog zbog čega nema primjera dobre prakse u tom segmentu.
Pomper je istaknuo jednu zgradu u Zagrebu koja je 2021. uložila 330.000 kn u solarnu pripremu tople vode, no pokazalo se da stanari uglavnom nisu oduševljeni efektima, jer štede samo 15% energije kroz taj projekt. “Bez poticaja projekti u fotonaponu će ići teško, no smatram da preveliko oslanjanje na velike i linearne poticaje opet ne valja, jer svi čekaju kako će proći jeftinije pa čekaju iduće natječaje, zato mislim da bi poticanje trebalo smanjivati, kako bi se stimuliralo tržište”, kazao je Pomper koji apelira da se olakša instalacija fotonapona za višestambene zgrade.
Stručna rasprava za koju je obično prekasno
O nelogičnostima je govorila i konzultantica Ivona Štritof istaknula je da najveći problem stvara Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, no ima i zakona u domeni energetike koji se međusobno sukobljavaju. Iako se formalno za fotonapon na višestambenoj zgradi traži 100% suglasnosti stanara, što je nemoguće dobiti, HEP ODS dobio je nalog da elektranu priključi i s 80% suglasnosti stanara. Tu se primjenjuje Zakon o energetskoj učinkovitosti, koji je za razliku od ZOTEE-a, koji traži nepotrebno administriranje, naklonjeniji fotonaponu. Štritof je istaknula da višestambena zgrada ne može ući u energetsku zajednicu građana, što ostavlja samo zakonsku kategoriju ‘aktivni kupac’.
Takvim aktivnim kupcima navodno se neće oporezovati prihodi do 10.000 kn. Dozvolu za obavljanje energetskih djelatnosti (koja se traži za energetsko zadrugarstvo), još nitko nije zatražio, rekla je Štritof i naglasila da “stručna rasprava ne počinje E-Savjetovanjem, niti primjenom podzakonskih akata”, kada su akti već objedinjeni i nevoljko ih se mijenja.
Ona drži da bi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i HERA, po uzoru na britanski Ofgem trebali biti otvoreniji prema stručnoj zajednici i građanima, osobito u fazi planiranja akata, gdje ne pokazuju dovoljno interesa uključiti sve kojih se ti akti tiču.
Jeftina struja iz fotonapona u feed-in sustavu
O mogućnostima primjene fotonapona govorio je Ivan Šimić iz tvrtke Energovizija koji je konstatirao da je interes za fotonapon velik na tržištu trenutno nedostaje opreme, intelatera i educiranih projektanata.
“Hrvatska ima nešto više od 170 MW instaliranog fotonapona, od čega je oko 50 MW u feed-in sustavu. Proizvodna cijena sunčeve energije uz poticaje je oko 60 EUR/MWh, a na burzi vidimo cijene od oko 400 MW, tako da ne treba dvojiti ima li smisla ugrađivati fotonapon. Potencijali su jako veliki i dobro je da su neki gradovi, kao što je Zagreb, pokrenuli barem prostorno mapiranje potencijalnih površina za postavljanje panela.
Pravi problem je što bi trebalo utvrditi gdje se, s obzirom na stanje u mreži, doista isplati postavljati fotonapon. Da se pripremi cijela distributivna mreža za dvosmjeran prihvat fotonapona je financijski i tehnički jako izazovno i upitno racionalno, tako da se to neće dogoditi, što se može djelomično kompenzirati baterijama”, rekao je Šimić.
Opcija za projektante i arhitekte ne nedostaje, jer na tržištu su i paneli različitih boja, koji se lakše usklađuju s bojom krovišta, a tu su i solarne fasade. Kroz optimalnu primjenu pametnih baterija, s dobrim softverima može se uštedjeti i 25% električne energije. I on je kritizirao politiku poticaja, koja bi trebala potaknuti 100.000 elektrana, od čega smo nažalost vrlo daleko.
__________
Izvor: energetika-net.com
Naslovna fotografija: Pixabay