Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) izdala je prvu dozvolu za osnivanje energetske zajednice građana. No, birokratske prepreke i složeni administrativni postupci otežavaju osnivanje energetskih zajednica, iako postoji značajan interes javnosti i lokalnih inicijativa.
Početkom ožujka Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) izdala je prvu dozvolu za osnivanje energetske zajednice građana, i to zagrebačkoj Mojoj energetskoj zajednici. No, prije svega, što je zapravo energetska zajednica?
Što su energetske zajednice?
Predsjednik Zelene energetske zadruge (ZEZ), Zoran Kordić kaže kako su energetske zajednice pravne osobe koje omogućuju građanima, poduzetnicima i javnom sektoru ulaganje i vlasništvo nad projektima obnovljivih izvora energije i preuzimanje aktivne uloge na tržištu energije.
– Razvijaju se da bi članovima omogućile stjecanje ekonomskih koristi. Primjerice stjecanje prinosa na uloženi iznos ili ostvarivanje ušteda na računima za električnu energije ako je riječ o sudjelovanju u aktivnostima dijeljenje energije. Pritom, osnovni smisao energetskih zajednica nije u stvaranju ekstraprofita, nego dodane vrijednosti za lokalnu zajednicu – objašnjava Kordić.
Riječ je o konceptu koji je službeno uveden u energetsko zakonodavstvo Europske unije kroz paket “Čista energija za sve Europljane” koji uključuje dvije direktive. Direktivu o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (EMD), koja je uvela koncept energetskih zajednica građana (engl. citizen energy communities) i Direktivu o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (RED), koja je uvela koncept zajednica obnovljive energije (engl. renewable energy communities).
Paket za osnaživanje potrošača
Jedan od ciljeva paketa “Čista energija za sve Europljane”, prema HERA-i, jest osnaživanje potrošača da aktivno sudjeluju na energetskom tržištu. Tehnološki napredak otvorio je nove mogućnosti, omogućujući potrošačima da postanu aktivni sudionici u energetskoj tranziciji. Jedan od tih koncepata je i energetska zajednica.
Naravno, kao i uvijek s europskim direktivama, EMD i RED preneseni su u hrvatsko zakonodavstvo kroz Zakon o tržištu električne energije (ZoTEE) i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (ZOIEiVUK), ali i podzakonske akte donesene na temelju tih zakona. U Hrvatskoj su energetske zajednice građana (EZG) uređene ZoTEE-om, dok su zajednice obnovljive energije (ZOE) uređene ZOIEiVUK-om, navode iz HERA-e.
– Iako se koncepti EZG i ZOE u nekim svojim odrednicama međusobno razlikuju, u suštini su vrlo slični. Stoga se za oba koncepta vrlo često upotrebljava ‘zajednički‘ naziv ‘energetska zajednica‘ (dalje: EZ) – navode iz HERA-e.
Energetske zajednice su ključne za ostvarenje ciljeva energetske tranzicije EU-a do 2050.
Slavica Robić, pomoćnica ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), objašnjava da su energetske zajednice ključni element u ostvarivanju ciljeva energetske tranzicije EU-a do 2050. godine. Strategija Europske unije za solarnu energiju postavlja cilj da se do 2025. godine u svakoj zemlji članici uspostavi barem jedna energetska zajednica temeljena na obnovljivim izvorima energije, u svakom gradu ili općini s više od 10 tisuća stanovnika.
Robić ističe i treću vrstu energetskih zajednica – suvlasničke zajednice. Koje omogućuju suvlasnicima u zgradi zajedničko ulaganje u proizvodno postrojenje poput sunčane elektrane na krovu višestambene zgrade, nakon čega se energija dijeli prema međusobnom dogovoru.
Kordić navodi primjer suvlasničke zajednice osnovane prošle godine pod imenom ZEZ Sunce. Koja je ove godine provela prvu kampanju za zadružnu elektranu na krovu gradske tržnice u Križevcima.
Prema mišljenju Slavice Robić, u EU-u svjedočimo eksponencijalnom rastu svih tipova energetskih zajednica, pri čemu je Austrija istaknuta kao jedna od predvodnica. Do kraja veljače 2024. godine u Austriji je formirano 1791 suvlasnička zajednica, 1171 zajednica obnovljivih izvora energije i 147 energetskih zajednica građana, što čini ukupno impresivnih više od 3000 energetskih zajednica. Međutim, u Hrvatskoj je, prema podacima iz HERA-e, predano samo 4 zahtjeva za osnivanje takve organizacije. Osim jedne koja je već navedena, ostali zahtjevi su u postupku rješavanja, pri čemu podnositelji zahtjeva trebaju otkloniti nedostatke koje sadrže njihovi zahtjevi.
Kako do dozvole za osnivanje energetske zajednice?
– U skladu sa ZoTEE-om važne odrednice za EZG su da je to pravna osoba osnovana na području RH, koja djeluje na temelju zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, a svoju energetsku djelatnost obavlja na temelju dozvole za obavljanje energetske djelatnosti OEZG – počinju iz HERA-e, dodajući da bi im pravna osoba trebala podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti u skladu s Pravilnikom o dozvolama.
– U slučaju osnivanja ZOE-a potrebno je osnivanje pravne osobe koja zadovoljava uvjete iz ZOIEiVUK-a i njezino registriranje u odgovarajućem registru, pri čemu bi ta pravna osoba u tom registru morala biti registrirana za obavljanje djelatnosti zajednica obnovljive energije. U slučaju postojeće pravne osobe koja zadovoljava uvjete iz ZOIEiVUK-a, a koja nije registrirana za obavljanje te djelatnosti, ta bi se pravna osoba morala dodatno registrirati za obavljanje djelatnosti zajednica obnovljive energije. Nakon navedenoga, treba podnijeti HERA-i zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti zajednica obnovljive energije. Naime, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji propisao je da je zajednica obnovljive energije energetska djelatnost koja se može obavljati samo na temelju izdane energetske dozvole. No, nakon donošenja toga zakona u Pravilniku o dozvolama nisu razrađeni dokumentacija i dokazi za izdavanje predmetne dozvole – zaključuju iz HERA-e.
Birokratski paradoksi
Iako je formalno uspostavljen zakonodavni okvir za energetske zajednice u Hrvatskoj, još uvijek svjedočimo velikim barijerama, tvrdi Robić, potvrđujući da je trenutačno za osnivanje energetske zajednice građana i zajednice obnovljivih izvora energije potrebno osigurati dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti, a riječ je o procesu koji je administrativno i financijski zahtjevan te upitno dostižan običnim građanima.
– Primjerice, za dobivanje spomenute dozvole potrebno je dokazati stručnu, tehničku i financijsku sposobnost, koja, među ostalim, podrazumijeva da svaka energetska zajednica ima zaposlenu osobu, i to na puno radno vrijeme. Istodobno nema dostupnih obrazaca za ugovore koje zajednice moraju potpisati s ostalim ključnim akterima, niti onih za međusobno definiranje odnosa unutar zajednice, kao ni uputa s koracima za uspostavu energetskih zajednica u Hrvatskoj – upozorava Robić, dodajući da je time lokalnim zajednicama znatno ograničena mogućnost pokretanja malih projekata koji bi trebali činiti srž scene energetskih zajednica.
– Stoga do sada u Hrvatskoj, unatoč velikom interesu javnosti te više aktivnih inicijativa, poput one Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Špičkovina, koje je pokrenulo svoj projekt energetske zajednice, imamo tek jednu formalno uspostavljenu energetsku zajednicu s 4 kW instalirane snage – navodi Robić, koja ipak tvrdi da će energetske zajednice zasigurno zaživjeti u Hrvatskoj, a kada će se to dogoditi primarno ovisi o brzini prilagodbe zakonodavnog okvira i pojednostavnjenju procedure kojom će energetske zajednice postati koncept dostupan onima kojima je i namijenjen, odnosno lokalnoj zajednici, građanima i poduzetnicima.
Prostor za promjene
S time se slaže i Kordić, koji napominje da sav razvoj i napori EU-a idu u tom smjeru jer građani ne mogu postati nositelji energetske tranzicije ako nemaju prilike za stvarno sudjelovanje na tržištu električne energije. Također ističe da su ZEZ i druge organizacije prepoznali prioritetna područja koja je potrebno izmijeniti u postojećim zakonima, što su naveli u svojim zahtjevima za razvoj energetskih zajednica i građanske energije u Hrvatskoj te su s tom namjerom osnovali i Forum energetskih zajednica u Hrvatskoj. A kako u svemu tome mogu sudjelovati poduzetnici? Prema Kordiću, i mala i srednja poduzeća, barem u teoriji, mogu ostvariti dodatne uštede na svojim računima za električnu energiju ili bolje prinose na ulaganja kao članovi investicijske energetske zadruge.
– Prema hrvatskom zakonodavstvu u energetskim zajednicama mogu sudjelovati mali, srednji i mikropoduzetnici, a izmjenom direktive kojom se uređuje tržište električne energije koja bi trebala ove godine stupiti na snagu očekuje se i otvaranje mogućnosti izravnog dijeljenja energije između dva ili više entiteta bez potrebe osnivanja energetske zajednice – zaključuje Robić, napominjući da i REGEA provodi 3 EU projekta kojima želi uspostaviti energetske zajednice u Zaboku, Karlovcu i Samoboru. Dakle, inicijativa i interesa ima, samo da ih ne muči birokracija.
Izvor: Anamarija Mujanović / lidermedia.hr
Naslovna fotografija: by Jake Givens on Unsplash