Između iskorištavanja energije plime i oseke, i energije vodotoka postoji sličnost zato što se u jednom i drugom slučaju primjenjuje potencijalna energija vode za proizvodnju električne energije pomoću vodnih turbina i električnih generatora.
–
Između njih postoje i znatne razlike. Plima i oseka mijenjaju se periodički tokom dana s dvije plime i dvije oseke tokom 24 sata pa je nemoguće postići proizvodnju s stalnom snagom i bez prekida pogona. Sva postrojenja i uređaji koji dolaze u dodir s vodom moraju biti od materijala koji je otporniji prema koroziji morske vode. Konačno, pad vode je manji nego u većini hidroelektrana.
Amplitude plime su vrlo različite, a najveće su u relativno plitkim zaljevima s uskim otvorom prema pučini. Ukupna energija plime i oseke iznosi 26000 TWh godišnje. Otprilike jedna trećina te energije utroši se u morima male dubine.
–
Iskoristivost energije
Srednja amplituda plime na širokim oceanima iznosi manje od 1m, stoga je samo malom broju morskih zaljeva ekonomski opravdano iskorištavanje energije plime i oseke. Ocjenjuje se kako je samo 2% od ukupne energije iskoristivo. Radi iskorištavanja energije plime i oseke, potrebno je pregraditi poneki zaljev, da bi se u njemu akumulirala voda/more za vrijeme plime i zatim ispuštala za vrijeme oseke. Iskoristiva količina energije proporcionalna je kvadratu amplitude i prvoj potenciji površine rezervoara. Zbog toga ne postoji praktički interes za iskorištavanje za taj primarni oblik energije kada je amplituda plime manja od 2m.
–
Primjeri dobre prakse
Kao neke od primjera dobre prakse diljem svijeta možemo izdvojiti dva postrojenja koja iskorištavaju energiju plime i oseke:
- La Rance u Francuskoj (snaga 240 MW, godišnja proizvodnja cca. 600 GWh)
- Kislaja Guba na Barentsovom moru (eksperimentalno postrojenje vrlo male snage)
_____________
Autor: Ana Marija Jakas
Photo: www.pixabay.com