Nova uredba Europskog parlamenta dolazi iz područja zgradarstva. Promjene koje donosi trebale bi smanjiti emisiju stakleničkih plinova, unaprijediti održivost zgrada i pridonijeti ciljevima Zelenog plana Europske unije.
Na plenarnoj sjednici EU parlamenta usvojena je Uredba o energetskim svojstvima zgrada. Njome bi se do 2030. trebala smanjiti količina emisijskih plinova i unaprijediti energetska održivost zgrada. Čak 370 zastupnika Europskog parlamenta glasalo je za direktivu, 199 ih je bilo protiv, dok je 46 ostalo suzdržano.
Prema podacima Europske Komisije, zgrade su odgovorne za 40 posto energetske potrošnje i doprinose emisiji 36 posto stakleničkih plinova. Shodno tome, Uredba o energetskim svojstvima zgrada prihvaćena je u sklopu vizije Europske Unije kojom bi Europa trebala postati klimatski neutralan kontinent do 2050. Jedan od ciljeva nove uredbe je bolja razmjena informacija o energetskoj učinkovitosti zgrada.
Nove zgrade bez emisija stakleničkih plinova od 2030.
Uredba propisuje kako zgrade u javnom vlasništvu ne bi smjele emitirati emisijske plinove do 2028. To pravilo bi se trebalo odnositi na sve zgrade do 2030. Isto tako, u stambenim zgradama, upotreba primarne energije bi se trebala smanjiti za 16 % do 2030., dok bi do 2035. države članice trebale to učiniti u svakoj petoj zgradi. Propisano je kako bi države članice trebale postaviti solarne uređaje u javne i nestambene zgrade s obzirom na njihovu veličinu, te u sve novo izgrađene stambene zgrade.
Ukidanje kotlova na fosilna goriva
Nova pravila propisuju i tranzicijski proces postupnog ukidanja samostalnih kotlova na fosilna goriva u sustavima za grijanje i hlađenje, što bi trebalo kulminirati njihovom potpunom zabranom 2040. U skladu s tim, od 2025. na snagu će stupiti zabrana subvencioniranja upravo takvih uređaja. Ipak, financijski poticaji će biti mogući za hibridne sustave grijanja.
Izuzeća od uredbe
Gospodarski objekti i arhitektonska baština će moći biti predložene za izuzeće od ovih zakonskih odredaba. Države članice moći će izuzeti zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte.
Član Zelene stranke EU parlamenta i izvjestitelj ove uredbe Ciarán Cuffe smatra kako će uredba pomoći onima kojima je to najviše potrebno. Također, mišljenja je kako je njeno izglasavanje korak naprijed prema planu pravedne tranzicije:
„Direktiva jasno pokazuje kako klimatska politika može imati stvarne i neposredne koristi za manje dobrostojeće u našem društvu. Ovaj će zakon pomoći u smanjenju računa za energiju i rješavanju temeljnih uzroka energetskog siromaštva, istovremeno osiguravajući tisuće visokokvalitetnih lokalnih poslova diljem EU-a. Rješavajući 36 % europskih CO2 emisija, predstavlja dodatni nužan stup Europskog zelenog plana. Današnji rezultat pokazuje da Parlament nastavlja podržavati Zeleni plan koji u jednakoj mjeri pravedan i ambiciozan.“
__________
Izvor: ekovjesnik.hr
Naslovna fotografija: pixabay.com