Neuspjeh u donošenju Uredbe o obnovi prirode ne samo da ima šire posljedice na procese donošenja odluka u EU-u, već i srozava njezinu vjerodostojnost kao globalnog lidera u zaštiti okoliša. Potrebno je hitno djelovanje kako bi se osiguralo usvajanje ove važne regulative prije EU izbora.
Prvu ministarsku raspravu o cilju smanjenja emisija do 2040. zasjenila je intenzivna polemika oko blokirane Uredbe o obnovi prirode (Nature Restoration Law – NRL), prenosi Euronews. Europska komisija i neke vlade upozorile su da se dovodi u pitanje vjerodostojnost procesa donošenja odluka u EU.
Europski zeleni plan
Činilo se da je Uredba o obnovi prirode, ključni dio Europskog Zelenog plana (Green Deal), riješeno pitanje. Odobrena je od strane Europskog parlamenta u veljači s 329 glasova za, 275 glasova protiv i 24 suzdržana. Glasovanje ministara zaštite okoliša u Vijeću trebalo je biti tek formalnost.
Ipak, nekoliko članica EU-a, uključujući Italiju i Mađarsku, ponovno je spriječila usvajanje zakona, koji bi preokrenuo desetljeća degradacije ekosustava i poštovao globalni sporazum Montreal-Kunming o zaustavljanju gubitka bioraznolikosti, prenosi portal Renewable matter.
Prema natpisima britanskog The Guardiana, Europski povjerenik za okoliš upozorio je da bi odlaganje zakona na neodređeno vrijeme uništilo ugled EU-a u svijetu. EU je prednjačio na summitu o bioraznolikosti Cop15 u Montrealu 2022. „Riskiramo da odemo na Cop16 apsolutno praznih ruku“, rekao je Virginijus Sinkevičius. Povjerenik također smatra kako će to izazvati „ozbiljna pitanja i zabrinutost u vezi s dosljednošću i stabilnošću procesa donošenja odluka u EU“.
Ciljevi Uredbe o obnovi prirode
Uredbom o obnovi prirode postavio se cilj da EU obnovi barem 20 % kopnenih i morskih područja Unije do 2030. i sve narušene ekosustave do 2050.
U skladu sa stajalištem Parlamenta, države članice trebale bi davati prednost područjima mreže Natura 2000 do 2030. Nakon što ih vrate u dobro stanje, države članice morat će osigurati da se ta područja znatno ne naruše. Uz to, morat će usvojiti nacionalne planove obnove s detaljnim mjerama za postizanje tih ciljeva. (EP News)
Također, uredba bi trebala doprinjeti postizanju ciljeva EU-a za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimi. Ograničilo bi se i globalno zagrijavanje na 1,5°C.
Nezadovoljstvo nevladinih organizacija
Neočekivana promjena stajališta Mađarske, uz nedostatak reakcije nekoliko drugih država članica poput Švedske, Poljske, Finske, Nizozemske, Belgije, Austrije i Italije, dovela je Uredbu u opasnost. Nevladine organizacije koje čine koaliciju #RestoreNature izrazile su dubokom razočaranje zbog neuspjeha u usvajanju zakona.
Koalicija #RestoreNature, koju čine BirdLife Europe, ClientEarth, EEB i WWF EU, snažno poručuje: „Osuđujemo sve države članice koje ne podržavaju zakon – u najboljem slučaju, to sugerira duboko nerazumijevanje situacije u kojoj se nalazimo i što to predstavlja za prava građana. Dopustiti Viktoru Orbanu da sabotira NRL u suprotnosti je sa znanošću, zabrinutošću građana, potporom Europskog parlamenta i korporativnom potporom zakonu. Potpuno je neshvatljivo i užasno vidjeti kako se NRL žrtvuje na oltaru populističkog antizelenog raspoloženja, bez ikakvog racionalnog objašnjenja i uz potkopavanje demokratskog procesa donošenja odluka”, prenosi hrvatski portal Biom.
Može li belgijsko predsjedanje riješiti problem?
Nevladine udruge pozivaju belgijsko predsjedanje Vijećem EU-a da hitno djeluje kako bi osiguralo usvajanje Uredbe. Problem s kojim se Belgijci susreću je što bi se velike izmjene teksta morale vratiti u Europski parlament. No posljednje zasjedanje prije EU izbora je već krajem travnja.
Nevladine udruge pozvale su i predsjednicu Europske komisije, Ursulu von der Leyen, da odlučno intervenira. Od nje se traži da spasi barem jedan element strategije bioraznolikosti i ključnog stupa Europskog zelenog plana.
Udarac za poljoprivrednike
Među čelnicima Europske unije vlada strah zbog raširenih prosvjeda poljoprivrednika. Prema pisanju The Guardiana, visoki dužnosnici EU-a pokušali su ublažiti zabrinutost poljoprivrednika. Najavljuju odgode pravila za neiskorištenu zemlju kao i potporu opskrbnom lancu u borbi protiv iskorištavanja od strane supermarketa koji žele smanjiti troškove za potrošače.
“Poljoprivredni sektor vrlo je važan sektor, ne samo u Mađarskoj, već posvuda u Europi”, rekla je za Reuters mađarska državna tajnica za okoliš Anikó Raisz.
Izvori: Euronews, The Guardian, Renewable matter, EP News, Biom
Naslovna fotografija: Christian Lue on Unsplash