U izvješću Europskog revizorskog suda predstavljenom na sjednici Odbora za poljoprivredu stoji da je Hrvatska u 2020. na predzadnjem mjestu u EU-u u korištenju sredstava iz Europskih strukturnih i investicijkih fondova (ESI)
Kako prenosi HINA, Hrvatska je do kraja 2020. iskoristila samo 49% sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova u koje spadaju Fond za regionalni razvoj, Socijalni fond, Kohezijski fond, Poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Fond za pomorstvo i ribarstvo – prenosi hina.hr
Prema razini korištenja sredstava iz europskih fondova Finska je prvom, Italija na zadnjem, a na Hrvatska na predzadnjem mjestu.
“Prosječna iskorištenost u EU-u je 55%, što je jako nisko. Postoje još tri godine do kada se ova sredstva mogu iskoristiti”, rekla je na sjednici Odbora za poljoprivredu Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda.
Poljoprivreda i EU fondovi
Izvješće pokazuje da Hrvatski poljoprivrednici slabo koriste sredstva iz EU fondova, a kao razlog navodi se „nedostupnost fondova“. Naime, „poljoprivrednici smatraju da su raspisivani natječaji s uvjetima koje je njima nemoguće zadovoljiti“ rekla je Ružica Vukovac, Mostova zastupnica i dodala da „treba povezati one koji određuju uvjete i krajnje korisnike sredstava“. Da natječaji trebaju biti usklađeni s potrebama korisnika slaže se Maletić, no „ti natječaji moraju biti uklopljeni u ciljeve na razini EU-a jer je ipak riječ o europskom novcu”, rekla je.
Maletić preporučuje „više dijaloga i rada s korisnicima te jačanje administracije kako bi se poljoprivrednici mogli rasteretiti i obavljati svoj posao“, osim toga „važna je uloga institucija koje moraju zaista pomoći korisnicima, ne možemo očekivati od malih gospodarstava da plaćaju konzultantske usluge za pripremu projekata”, napomenula je. Osim navedenog, uzrok slabog korištenje sredstava iz EU fondova su i učestale greške vezane uz javnu nabavu, državne pomoći i neprihvatljivost troškova projekta.
.
Nedostatak znanja i iskustva u javnim institucijama
“Obveznici javne nabave, a to su javne institucije, imaju problem stalne izmjene kadrova pa dolazi do situacije u kojoj ono što su prethodni zaposlenici naučili, novi ne znaju“, objašnjava Maletić i dodaje da „oni koji nisu obveznici javne nabave, a to su poljoprivrednici i poduzetnici, kada moraju primijeniti pravila o javnoj nabavi, u pravilu krivo primjenjuju te propise”. „Nedostaje edukacija na svim poljima vezanim uz ovu temu i to mora biti priotitet“, istaknula je Maletić.
Europski revizorski sud dao je nepovoljno mišljenje o rashodima za 2020. “zbog značajne stope pogreške u plaćanjima i pogreške kod visokorizičnih rashoda”. Utvrđene pogreške odnose se na neprihvatljive projekte i isplate, kršenje pravila o unutarnjem tržištu i o državnim potporama te nepridržavanje pravila o javnoj nabavi. Nepovoljnim je ocijenjeno i daljnje povećavanje nepodmirenih obveza koje sada iznose 303,2 milijarde eura.