U srijedu, 15. svibnja, održao se webinar “Razumijevanje GIS-a: tehnologija koja oblikuje prostor”. U nastavku donosimo zaključke.
U organizaciji Pokreta otoka i Centra za održivi razvoj GIS tehnologijama, 15. svibnja održao se webinar “Razumijevanje GIS-a: tehnologija koja oblikuje prostor“. Webinar se održao u okviru projekta ETO – Energetska tranzicija otoka, a predavač je bio Antonio Morić-Španić.
Geografski informacijski sustav (GIS) ima ključnu ulogu u upravljanju i očuvanju prostornih resursa gradova i općina. Omogućuje obradu, analizu i vizualizaciju prostornih podataka, što je neophodno za učinkovitu organizaciju prostora. Korištenje GIS-a poboljšava planiranje i provedbu projekata održivog razvoja, čineći ga neprocjenjivim alatom za suvremeno upravljanje.
Svrha webinara bila je upoznati i informirati zainteresirane dionike hrvatskih otoka o mogućnostima GIS tehnologije u svrhu upravljanja otočnim područjem. Tako je kroz sat vremena Morić-Španić predstavio osnovne funkcionalnosti i komponente GIS-a, njegovu važnost za gospodarski i društveni razvoj, te njegova područja primjene i primjere implementacije.
Sustav koji obuhvaća geometrijska i opisna obilježja
GIS je zapravo spoj digitalne kartografije i sustava za upravljanje bazama podataka, te tako omogućava stalno pohranjivanje, uređivanje, modeliranje i generiranje novih spoznaja o prostoru. On obuhvaća geometrijska i opisna obilježja lokacije.
Ovaj sustav se sastoji od tehničke (hardver) i programske (softver) osnove, podataka s prostornom komponentom, metode obrade podataka i ljudske komponente. Morić-Španić je napomenuo kako je prije dvadesetak godina ovakva tehnologija bila potpuno nedostupna i nepoznata. Danas se ona koristi i kroz školske programe. Kazao je kako je Srednja škola Hvar jedna od prvih koja je omogućila svojim učenicima da rade s GIS tehnologijom.
Važnost GIS-a
GIS je također iznimno bitan za gospodarski i društveni razvoj. On omogućuje bolju organizaciju posla, bržu izradu kartografskih prikaza, brzu nadopunu prostornih podataka. Isto tako, omogućuje stjecanje informacija o udaljenosti, pravcima i veličinama geografskih površina, otkrivanje prostornih obrazaca, te razumijevanje prostornih odnosa i procesa.
Predavač je te mogućnosti predstavio na primjeru satelitskog prikaza razine klorofila i najezde borovog prelca na otoku Hvaru. Ovdje je dodao i primjere širenja požara u Splitu i gustoće pomorskog prometa u Južnom Jadranu.
Implementacija GIS rješenja
S pomoću GIS tehnologije napravljena je i solarna karta putem koje građani mogu istražiti informacije o solarnom potencijalu svojih krovova. Neke od informacija koje ulaze u analizu su geolokacija nekretnine, orijentiranost krovne površine, nagib krova i vrsta krovnog pokrova. Ova analiza pomaže korisnicima da otkriju koje su krovne površine optimalne za postavljanje fotonaponskih panela i kolika proizvodnja energije se može očekivati.
Predavač Morić-Španić još je predstavio WeSea, autonomni sustav za detekciju promjena na obalnom pojasu Jadranskog mora. Nadalje, Morski prsti otoka Hvara su interaktivna karta životinjskog i biljnog svijeta na poluotoku Kabal na Hvaru. Isto tako, s pomoću GIS-a razvio se i sustav evidencije komunalne infrastrukture na otoku Pagu.
Što se tiče prostornog planiranja, predstavio se portal Urban Planning for Citizens koji omogućuje interakciju između zainteresiranih sudionika na području Dubrovnika. Također, tu je i programsko rješenje za prostorne planove nove generacije Saint Thomas.
U području socijalnih politika, postavljen je primjer portala “Zlatni i aktivni” koji omogućuje lakše snalaženje za osobe starije životne dobi u gradu Dubrovniku. Primjer u sferi obrazovanja je projekt “HvaR&D” koji je uveo GIS sustave u školske kurikulume. Morić-Španić ovdje naglašava kako je iznimno bitno poticati i motivirati mlade ljude da se usmjere u ovaj pravac tehnologije koji mogu iskoristiti benefite ovih sustava za bolje sutra.
________________________________
Naslovna fotografija: Image by Mojca-Peter from Pixabay