Hrvatska zaostaje za trendovima Europske unije u vidu energetske tranzicije. Stoga je dizanje svijesti o pravednoj energetskoj tranziciji uoči participacije hrvatskih građana u nadolazećim izborima veoma važno.
Hrvatska zaostaje za vodećim zemljama EU u ostvarenju energetsko-klimatskih ciljeva. To potvrđuje nedavna revizija Europske komisije nacrta Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Energetske zajednice, uvedene 2019. kao dio paketa mjera “Čista energija za sve”, imaju važnu ulogu u tranziciji na obnovljive izvore energije, inspirirane građanskom energijom i energetskim zadrugama diljem Europe.
Međutim, u Hrvatskoj postoji značajan nedostatak u primjeni direktiva, što sprječava iskorištavanje potencijala energetskih zajednica za energetsku tranziciju. Također, ograničava građane u njihovom pravu na aktivno sudjelovanje na tržištu energije kao europskih građana.
Što su energetske zajednice?
Energetske zajednice omogućuju građanima, poduzetnicima i javnom sektoru ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije i aktivno sudjelovanje na tržištu energije. One su alternativa komercijalnim energetskim tvrtkama, naglašavajući društveno-ekonomske i ekološke koristi za zajednicu umjesto profita.
Ovakav tip zajednica dopušta građanima da izravno sudjeluju u odlučivanju o energetskim pitanjima. U isto vrijeme podižu svijest o učinkovitijem korištenju energije, pokušavaju suzbiti energetsko siromaštvo i kreiraju “zelena” radna mjesta. Imaju važnu ulogu u poticanju snažnijeg, zdravijeg, otpornijeg i energetski samodostatnog društva i mogu doprinijeti financiranju energetske tranzicije.
Kontekst Hrvatske
Iako su energetske zajednice uvedene u hrvatski zakonski okvir putem Zakona o tržištu električne energije i Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, njihova praktična provedba je izuzetno otežana. Postupak osnivanja energetskih zajednica je složen, a propisane obveze pri registraciji predstavljaju ozbiljne prepreke za građanske inicijative koje nemaju podršku stručnjaka i financijske resurse.
Od uvođenja energetskih zajednica u zakonodavni okvir 2021. godine do proljeća 2024., samo je jedna građanska inicijativa uspjela dobiti dozvolu za djelovanje, uz znatnu podršku stručnjaka i velike financijske i ljudske resurse.
Prioriteti za razvoj energetskih zajednica u Hrvatskoj
Energetska tranzicija je uspješna jedino ako su građani u njenom središtu. Tako se pozivaju svi kandidati na predstojećim izborima za Hrvatski sabor i Europski parlament da predano gaje i promoviraju ova četiri prioriteta:
- Proces registracije energetskih zajednica učiniti jednostavnim i priuštivim i za grupe građana koji nisu (energetski) stručnjaci te uspostaviti sustav potpore u tom procesu.
- Osigurati financijsku podršku energetskim zajednicama iz raspoloživih fondova uz primjenu pravila državne pomoći. Tako bi se smanjila rizičnost projekata energetskih zajednica i potaknuo njihov razvoj i stabilan rast.
- Osigurati da energetske zajednice na jednostavan način mogu proizvodnjom energije smanjiti račun za električnu energiju svojim članovima, izravno dijeliti energiju s članovima te sklapati ugovore o kupnji energije izravno s drugim akterima na tržištu.
- Učiniti gradove i općine predvodnicima razvoja građanske energije. U sklopu toga osigurati uključenja građana i energetskih zajednica u projekte obnovljive energije na javnim površinama i krovovima.
Pravedna energetska tranzicija
Energetska tranzicija zahtijeva podršku i angažman građana i lokalnih zajednica kako bi uspješno promijenila energetski sustav. Primjerice, rast cijena energije povećao je životne troškove građana i energetsko siromaštvo, što zahtijeva dugoročna i sustavna rješenja.
Inkluzivan pristup, koji uzima u obzir potrebe građana i zajednice, ključan je za pravednu tranziciju prema obnovljivim izvorima energije. To će dodatno osigurati da koristi od energetskih projekata budu lokalno zadržane.
___________________________
Izvor: Zez.coop
Naslovna fotografija: Image by Henning Westerkamp from Pixabay