Søren Hermansen, vizionar i pionir u energetskim inovacijama, svojim predavanjem uveo u 2. dan Greencajt festivala. Podijelio je priču o tome kako je danski Samsø postao svjetsko energetsko čudo, potpuno neovisan otok koji je svoju emisiju ugljika smanjio za nevjerojatnih 140 %.
Samsø prvi energetski neovisni otok
Drugi dan Greencajt festivala počeo je predavanjem vizonara, zelenog heroja okoliša, Sørena Hermansena. On je najzaslužniji čovjek što je danski Samsø 2007. godine ušao u povijest kao prvi energetski neovisan otok. Naime, otok danas proizvodi više električne energije nego što troši, smanjujući emisiju ugljika za nevjerojatnih 140 %.
Otok Samsø, koji do nedavno nije bilo ni na karti energetskih inovacija, postao je svjetski pionir u korištenju obnovljivih izvora energije. A to je postao upravo vođen vizionarskom snagom Sørena Hermansena. Ubrzo nakon što su se otvorila vrata ove energetske revolucije. Samsø je postao domaćin vjetroturbina, centralnog grijanja pokretanog snagom obnovljivih izvora energije te široke upotrebe solarnih panela.
Okolišni heroj
Hermansena je 2008.godine, američki Time Magazine, proglasio „Green Hero of environment“. Godine 2010. godine dobio je švedsku Gothenburg nagradu koju nazivaju okolišnom „Nobelovom nagradom“. A 2011. godine dodijeljena mu je nagrada Svend Auken, nagrada bivšeg danskog ministra za okoliš i energiju. Danas je Hermansen izvršni direktor Energetske akademije Samsø, politički aktivist, futurolog i rado viđeni predavač na globalnoj inovativnoj sceni.
– Dokazali smo da je moguće. Imamo brojke i dokaze koji dokazuju da je moguće. Svi žele promjenu, ali nitko se ne želi promijeniti. Puno smo razgovarali u zajednici o tome. Tko je spreman promijeniti svoj životni stil? Tko je spreman promijeniti svoje ideje? Način na koji radimo stvari? To je važnije od političkih i ekonomskih promjena. Pitali smo se kako ja osobno mogu nešto napraviti? Kako će svijet izgledati za 10 godina ako ja nešto napravim? Koje korake moram napraviti da se nešto promijeni?, ispričao je Hermansen posjetiteljima na Greencajtu.
Promjena na otoku Samsø dolazila je postupno
Søren Hermansen je istaknuo da je promjena na otoku Samsø dolazila postupno. Prvo su krenuli s edukacijom zajednice, a potom ulaganjem u infrastrukturu.
– Ulagali smo u nove zelene projekte malo pomalo. Instalirali smo stanice za punjenje automobila na svakom koraku. To je puno značilo turistima koji su sve češće dolazili, i to im je olakšalo boravak, prisjeća se Søren.
Iako je dobio brojna priznanja i nagrade, Søren na skroman način opisuje vlastita postignuća:
– Kad me Times 2008. godine stavio na naslovnicu i proglasio herojem okoliša, predsjednik UN-a me ugostio i tad sam ga pitao: “Zašto ste mene izabrali da budem danas ovdje? Zar ne postoje neki važniji projekti? Ovo što smo mi postigli na otoku može napraviti doslovno bilo koja zajednica. Pa imate toliko otoka u Europskoj uniji, oni mogu napraviti isto što i mi. Bilo tko može postići ov što smo mi uspjeli,” rekao je Søren Hermansen na predavanju.
Panel SHIFTS HAPPENS: Power-up green energy!
Nakon inspirativnog predavanja Sørena Hermansena, atmosferu u publici zagrijao je zanimljiv panel . Naime, raspravljalo se o izazovima koji stoje pred Hrvatskom tijekom zelene tranzicije. Uzimajući u obzir dosadašnju infrastrukturu i birokratske komplikacije.
Čelnici vodećih tvrtki u Hrvatskoj kada je održivost u pitanju, Končara, E.ON-a i Enna opskrbe, zajedno su sa Sørenom Hermansenom povukli usporedbe s Europom i dali neki novi uvid u budućnost energetike.
Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, naglasio je kako zelena tranzicija otvara širok prostor za poslovanje kompanijama u elektroindustriji. Također, istaknuo je kako je tvrtka Končar završila prošlu godinu sa 900 milijuna eura prihoda. Što je dva i pol puta više nego prethodnih godina.
S obzirom na trend sve već potrošnje energije, prema riječima Tomislava Bunjevca iz ENNA opskrbe, možemo očekivati da će se u sljedećih deset godina povećati potrošnja energije 2 do 3 puta. To će postaviti nove izazove u korištenju energije iz obnovljivih izazova.
– Većina proizvodnje energije bit će na lokaciji jer će svako kućanastvo imati solarnu elektranu. Ali i neku bateriju pomoću koje će njome upravljati, dok će ostatak namirivati iz mreže. Za 20 godina količina instaliranih kapaciteta iz obnovljivih izvora biti 6 puta veća. No, to neće biti jednostavno zbog zagušenja. Na razini EU potrebno je uložiti 500 milijardi u mrežu, rekao je Bunjevac. Također, dodao je kako je veliki izazov u mreži koja prenosi energiju i da se to pokušava riješiti baterijskim sustavima.
Mreža i birokracija kao izazov
Kao najjednostavniji način energetske neovisnosti, Vladimir Sabo iz E.ON-a istaknuo je postavljenje solarnih elektrana. Uz to je naglasio kako oni kao tvrtka u svome porfolju imaju razna druga rješenja. Osvrnuo se i na izazov mreže te komplikacije s birokracijom kod postavljanja solarniih elektrana i distribucije.
– Mreža nam je izazov. I sama birokracija je izazovan proces iako je puno napravljeno unatrag 10 godina. E.ON, koji djeluje kao grupacija u Njemačkoj, od potpisivanja ugovora do distribucije treba 2 mjeseca jer su procesi automatizirani pa i mi trebamo ulagati u digitalizaciju procesa. Za postavljanje velikih postrojenja kod nas treba od 3 mjeseca do 3 godine, rekao je Vladimir Sabo.
Zaštićena područja
Hermension se nadovezao kako u Danskoj za postavljanje takvih postrojenja treba do 3 godine. Ali iz razloga što se prije postavljanja ispituju njihovi utjecaju na okoliš.
– U Hrvatskoj za postavljanje velikih solarnih elektrana ili vjetroelektrana također postoji izazov Natura 2000. Imamo 40% zaštićenih područja gdje se ne može ulagati u velika postrojenja kad je riječ o energetici, rekao je Sabo.
Najava prvog hibridnog vlaka u Hrvatskoj
Gordan Kolak iz Končara pohvalio se kako tvrtka već 15 godina proizvodi količinu energije u vlastitoj vjetroelektrani. Što je dostatno za svu proizvodnju. A najavio je i kako u rujnu treba biti završen prvi hibridni vlak u Hrvatskoj.
Izvor: green.hr
Naslovna fotografija: by Marino Linic on Unsplash