Prvi pisani spomen jednog arheološkog nalazišta u podmorju otoka Hvara, ali i cijele Hrvatske, prema povijesnim izvorima, ostavio je talijanski prirodoslovac Alberto Fortis 1774. zabilježivši nalaze rimskih amfora u Sućurju
Od tada do danas registrirano je više od 200 sličnih nalazišta u akvatoriju škoja, mnogi su podvodni arheolozi dali svoj obol njihovom istraživanju i zaštiti. Među njima je Tea Katunarić Kirjakov, profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu – prenosi slobodnadalmacija.hr
Njezin angažman u posljednje vrijeme bio je povezan s u cijelosti sačuvanim rimskim brodolomom s vinskim amforama s prijelaza iz drugog u prvo stoljeće prije Krista u podmorju otoka Šćedra.
.
Podmorje ”Milostivog otoka”
Brod očito nije stigao do uvale Rake, gdje se danas pronalaze arhitektonski ostaci pristaništa rimske vile. Podmorje tog “Milostivog otoka” bogato je tragovima života iz svih razdoblja. Međutim, ona se nedavno bila “prebacila” na sjevernu stranu Hvara i sa svojom ekipom radi u uvali Carkvica kod Jelse.
– Budući da smo od lokalnih ribara i ronilaca čuli za taj lokalitet odlučili smo provjeriti o čemu se zapravo radi. Mapirati i valorizirati ga na pravi način. Odnosno odrediti njegovu starost, pa i kulturnu vrijednost. Naravno, trebala bi uslijediti formalno-pravna i stvarna zaštita da bi se lokalitet eventualno s vremenom moglo uključiti u turističku ponudu – kaže prof. Katunarić Kirjakov.
Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom kulture, Turističkom zajednicom općine Jelsa i Agencijom za zaštitu Starogradskog polja. Njezin tim čine lokalni ronioci Bariša Sušić, Boris Huljić i Dino Ćurin, te arheolog Vedran Katavić iz Splita.
Pronađena luksuzna antička vila
Na ulazu u uvalu nalazi se crkvica sv. Luke iz 14. stoljeća. Vjerojatno izgrađena na nekom starijem objektu koji je pomorce usmjeravao na njihovom putu prema sigurnim uvalama, kao što je i Carkvica. Istraživanja na obližnjem kopnu se za sada ne vode, makar će biti nužna već u skoroj budućnosti da bi se u potpunosti shvatilo kontekst nalaza u moru.
– Na kopnu vidimo luksuzni rimski gospodarski objekt i to velikih razmjera, čiji zidovi su iznimno dobro sačuvani. Po njihovoj gradnji možemo zaključiti da su oni iz nekog ranijeg vremena, znači s početka carskog perioda. Imamo i ulomke keramike moguće još iz republikanskog rimskog doba, kada je razina mora bila niža nego sada.
Dužobalna pješačka staza prolazi kroz antičku cisternu. Koja je s jedne strane vrlo nestabilna i s vremenom će propasti ako se ne poduzmu mjere zaštite. U moru se nalaze strukture zidova, podova rađenih od mozaika, teraca, platoa i malog lukobrana koji su služili u svakodnevnom životu – dodaje prof. Katunarić Kirjakov.
.
Na drugoj strani uvale su antičke grobnice
Po svemu viđenom i nalazima posuđa iz ranorimskog doba preliminarno se može zaključiti da lokalitet pripada vremenu od prvog stoljeća prije Krista do četvrtog ili petog stoljeća poslije Krista. Takvi gospodarski objekti su dugo opstajali. U zaleđu su imali plodno tlo, postojali su potoci na suhom i odvodni kanali, uredno se odvijala komunikacija sa svijetom.
U moru se još uvijek naziru ti izvori vode i ono je bočato, recimo da su u antici svi uvjeti za jedan lijepi život u tom dolcu, u toj uvali bili zadovoljeni. No, tim profesorice Katunarić Kirjakov preselio se u Stari Grad, da bi se tamo nastavila ranije započeta istraživanja:
– Na predjelu Bonj/Kamarete istražujemo jedini vidljivi izvorni dio antičke obale u Starogrojskoj vali, jer je ona drugdje s vremenom nadograđivana, zidana. Tamo već do sada imamo dosta nalaza; fine helenističke posude za ispijanje vina, posuđe za jelo, amfore koje su stizale iz Grčke i Španjolske. Što nam potvrđuje da je grad još u ono doba bio povezan s cijelim bogatim svijetom.
__________
Izvor: slobodnadalmacija.hr
Naslovna fotografija: Pixabay.