Nasadi lavande masovno propadaju, stručnjaci istražuju moguće uzroke, čini se da je ono što se događa samo jedan od primjera negativnog utjecaja promjene okoliša
Hoće li jedan od najljepših i najsunčanijih otoka na svijetu i dalje biti otok lavande po čemu ga prepoznaju brojni turisti? Ta omiljena mirisna i ljekovita biljka, čiji životni vijek traje i do 30 godina i koja je nekada bila glavni izvor prihoda mnogim otočnim obiteljima, a i danas je važna za lokalno gospodarstvo, počela je propadati. I to masovno.
Taj problem sve više zabrinjava uzgajivače lavande i stručnjake koji traže rješenje kako spasiti lavandu. Propadanje lavande koristi se kao naziv za djelomično ili potpuno sušenje biljaka različite starosti, od mladih sadnica u rasadniku do starih biljaka u nasadima – prenosi jutarnji.hr
.
Propadanje se događa u posljednjih desetak godina
– Događa se to zadnjih deset godina, ali sad je sve izraženije. Ljudi su mislili da je do zemlje, ali pokazalo se da propada na svakom terenu bez obzira kakva je kvaliteta zemlje. Počme se sušiti i za godinu i manje cijela je suha. Znam čovjeka koji je u dvije godine od 1000 komada ostao na svega 80, i kod mene sve propada, prepolovio se broj sadnica – kazuje nam Igor Deanović iz OPG-a Deanović u Jelsi.
Dodaje kako su na terenu bili stručnjaci Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, uzimali su uzorke, ali još se ne zna pravi uzrok propadanja i shodno tome rješenje.
– Ovo je veliki problem za otok Hvar, poznat kao otok lavande. Jako je malo lavande, a sve propada. Ljudi nisu toliko zainteresirani za uzgoj kao nekada, a mi pojedinci koji se time bavimo imamo sve manje sadnica – kaže Deanović nadajući se da će se problem propadanja lavande što prije otkloniti.
O propadanju lavande
O ovoj iznimno važnoj temi bilo je govora i na nedavno održanom Aromafestu u Hvaru u organizaciji Lokalne akcijske grupe (LAG) Škoji.
– Već duže vrijeme upoznati smo s problemom propadanja lavande na otoku Hvaru budući da radimo na specifikaciji zaštite izvornosti hvarskog ulje levande (u dijalektu “levande)). Kako smo ljekovito i aromatično bilje prepoznali kao važan razvojni resurs područja nastojat ćemo učiniti sve korake koje su u našoj nadležnosti da pomognemo rješavanju problema. Primjerice, sudjelovat ćemo na uspostavi oglednog pokusnog polja pod nadzorom Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu s autohtonom sortom lavandina – budrovka – kazuje nam Adela Duboković, voditeljica LAG-a Škoji.
Dodaje kako im je ova tema vrlo važna i za buduće programiranje lokalne razvojne strategije u smislu naslanjanja na klimatske promjene.
– Važno nam je definirati prioritetne mjere za naše područje, te u tom smislu razmotriti koji su uvjeti za poticanje rasadnika autohtonih sorti zbog njihovog očuvanja jer nestaju a imaju pozitivan utjecaj na cjelokupan prirodni sustav ovog područja koji obiluje visoko vrijednim poljoprivrednim proizvodima. Nadalje, poticat ćemo studije koje će pridonijeti daljnjem spriječavanju širenja ovakvog tipa bolesti poput GIS sustava u pojoprivredi, krajobraznih analiza i tome slično – kaže Adela Duboković.
A što o propadanju lavande kažu stručnjaci?
Upit o stanju na terenu, uzrocima propadanja i mogućim rješenjima uputili smo u Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
U odgovoru pojašnjavaju kako propadanje lavande danas predstavlja velik problem za proizvođače te kulture u nekim područjima Europe. Pojava je posebno izražena u Francuskoj, zemlji koja je najpoznatiji i najveći proizvođač lavande. Brojna znanstvena istraživanja usmjerena su na utvrđivanje uzroka propadanja te biljke, kao i na traženje rješenja za njeno očuvanje. Prema nekim podacima, u Francuskoj je između 2003. i 2010. godine propadanje lavande zahvatilo polovicu nasada, uzrokujući goleme štete.
– Do sada dostupni podaci ukazuju da je propadanje lavande vezano uz određene žive (biotske) i nežive (abiotske) čimbenike. U Francuskoj, velik broj biljaka propada uslijed zaraze fitoplazmom, bakterijom koja začepljuje provodne snopove. Bakteriju prenose kukci – cvrčci, koji su vrlo brojni u nasadima lavande. Međutim, spomenuta fitoplazma samo je jedan od utvrđenih uzroka propadanja. Bilo bi pogrešno i pojednostavljeno tu pojavu dovesti u vezu samo sa spomenutim patogenom – ističu stručnjaci Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Nadalje, pojašnjavaju kako istraživanja upućuju da na lavandu izrazito negativno utječu klimatske promjene. Uzročno-posljedičnu vezu, kako navode, tu je puno teže dokazati.
– Čini se da je ono što se događa s lavandom samo jedan od primjera negativnog utjecaja promjene okoliša na višegodišnje poljoprivredne kulture. Te promjene ne događaju se naglo, ali u dužem razdoblju postaju i te kako vidljive. Bit će vidljive sve više – ocjenjuju.
__________
Izvor: jutarnji.hr
Naslovna fotografija: Pexels.