.
- Jednokratna plastika je većinom sitna i lako dospijeva u more gdje se razlaže u mikroplastiku koja se akumulira u morskim organizmima. Mislim da je život na području grada Staroga Grada moguć bez jednokratne plastike, te se nadam, ovisno o uspješnosti projekta da će Grad Stari Grad i Općina Sali poslužiti kao primjer drugim otočnim zajednicama kako bi svi skupa dali doprinos zaštiti mora i morskog života – ističe Mihael Gamulin, mag. oecol. et prot. nat.
Stari Grad d.o.o. sudjeluje u projektu "Za hrvatske otoke bez plastike", a nositelj ovog eko-projekta je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, u partnerstvu sa Gradom Starim Gradom, Općinom Sali i Zelenom akcijom, te u suradnji sa SMILO i Inicijativom za Zlarin bez plastike. Udruga Sunce započela je s provođenjem projekta „For plastic free Croatian Islands“ 1. listopada 2020., a završna konferencija će se održati u rujnu 2022. godine.
- Starogradski zaljev je otvoren prema maestralu koji svakodnevno puše u popodnevnim satima, naročito ljeti, što ga pretvara u svojevrstan lijevak za prikupljanje plastike na obali – kazuje nam Mihael Gamulin govoreći o situaciji na terenu.
Komunalno Stari Grad d.o.o. ima zaposlenog djelatnika koji brodicom svaki dan prikuplja otpad s tamošnjih obala i plaža te vodi evidenciju o količini prikupljenog otpada. Čak 95 posto tog otpada je plastika. Nekoliko puta godišnje organiziraju se i akcije čišćenja podmorja u suradnji s lokalnim ronilačkim klubovima.
Jedno od pitanja koje smo uputili Mihaelu Gamulinu bilo je o tome koliko se otpad može pripisati domaćima i gostima koji stižu na Hvar, a koliko ga donosi more.
- Domaći stanovnici uglavnom pozitivno reagiraju na odvajanje otpada te ga na pravilan način u suradnji s Komunalnim društvom zbrinjavaju. Moje mišljenje je da će stalan stanovnik otoka puno više obratiti pozornost na čistoću plaža i obale od onog koji dolazi na odmor, čast izuzetcima koji dolaze iz uređenijih zemalja te svoju praksu u vidu zaštite okoliša provode i na odmoru – kaže Gamulin.
Dodaje kako je teško djelovati na otpad koji stiže na obalu pod utjecajem morskih struja i vjetra.
- Problem tog otpada je na globalnoj razini a pokušava se riješiti na lokalnoj razini. Luka Stari Grad druga je luka po kapacitetu priveza u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kad uz to dodamo da je starogradski zaljev sam po sebi porat (mjesto sigurnog veza u slučaju lošijeg vremena) s nekoliko popularnih uvala za sidrenje dođemo do velikog broja nautičara. Iako vjerujemo da je većina nautičara odgovorna i da im je u cilju da plove čistim morem, nalazimo veće količine otpada na morskom dnu u uvalama popularnim za sidrenje – kaže naš sugovornik.
Kad je riječ o ciljevima u provedbi projekta “For Plastic Free Croatian Islands”, u Starom Gradu glavna su očekivanja potaknuti i educirati lokalno stanovništvo na odvajanje otpada te na korištenje zamjenskih proizvoda za jednokratnu plastiku.
- Očekujemo da će lokalno stanovništvo poduprijeti projekt te izaći u susret nadolazećim promjenama. Također ovim putem pozivamo građane ukoliko plastiku s obala skupljaju u privatnom angažmanu ili primijete veće količine plastike nakupljene na obali da kontaktiraju Društvo Komunalno Stari Grad d.o.o. kako bi otpad bio zbrinut na pravilan način – napominje Mihael Gamulin.
- Projekt je tek u startnoj fazi te edukacija i lokalna kampanja tek započinje. Možemo samo reći da su građani do sad dobro prihvatili postojeći sustav za odvajanje otpada te se reciklabilni otpad u Starome Gradu kupi putem zelenih otoka te sustavom "od vrata do vrata" u dijelu grada na kojem je to moguće – kaže Mihael Gamulin.
Kako nas je informirala Tea Kuzmičić Rosandić, voditeljica projekta “For Plastic Free Croatian Islands” u Udruzi Sunce, do sada je u sklopu projekta napravljena analiza trenutnog stanja gospodarenja otpadom u Starome Gradu i Općini Sali. Trenutno se priprema i Akcijski plan za svaku zajednicu, koji bi trebao biti potpisan početkom jeseni, a koji obuhvaća provedbu mjera i aktivnosti u cilju smanjenja dospijevanja plastičnog otpada u okoliš i onečišćenja mora plastičnim otpadom projekta.
Kako je istaknula Tea Kuzmičić Rosandić, opći cilj projekta je doprinijeti smanjenju upotrebe jednokratne plastike, kao i smanjenju onečišćenja plastikom u Jadranskom pa stoga i Sredozemnom moru, implementacijom mjera održivog gospodarenja otpadom koje se temelji na principima “smanji, ponovno koristi, recikliraj”.
____________
Izvor: jutarnji.hr
Naslovna fotografija: Pixabay.
