HVAR – Prvi i jedini stručno istraženi grob antičkog Farosa

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 13.01.2022. - Vrijeme čitanja: 8min

Arheološka senzacija iz Staroga Grada: Pronađen grob grčkih doseljenika s oružjem – mačem i vrhom koplja, kao i keramikom i ostatkom grčke nošnje

Petogodišnji projekt Hrvatske zaklade za znanost, koji je započeo lani i čiji je nositelj Institut za arheologiju u Zagrebu, a koji pod nazivom AdriaCos, pojednostavljeno govoreći, ima za cilj odgonetanje višeslojnih istraživačkih pitanja vezanih uz kulturni identitet otoka Hvara i srednjeg Jadrana tijekom 1. tisućljeća pr. n. e., urodio je zanimljivim otkrićima – piše Slobodna Dalmacija.

U grobu su pronađeni spaljeni ostaci pokojnika, uz koje je položeno oružje, željezni mač i željezno koplje, a sačuvan je i novac, niz keramičkih ulomaka te ostataka nošnje, poput staklenih perli i dugmadi.

.
Što to zapravo znači?

 Arheologija je takva struka koja nas uvijek iznova, usprkos bilo kakvim očekivanjima, vrlo često iznenadi, kaže dr. sc. Marina Ugarković, voditeljica ovog uspostavnog istraživačkog projekta i znanstvena suradnica Instituta za arheologiju.

– Kada je u pitanju Faros, nadali smo se pronaći njegovu nekropolu, pa smo ovogodišnja terenska istraživanja u Starome Gradu velikim dijelom usmjerili upravo u tom pravcu. Značajnu vodilju u tome pružili su nam podaci iz prethodnih istraživanja, koja su kroz rad u Muzeju Staroga Grada provodile kolegice dr. sc. Sara Popović i Andrea Devlahović, suradnice na AdriaCos projektu.

I zaista, kako to inače često u praksi biva, pred sam kraj terenskih istraživanja pronašli smo najzanimljiviji nalaz, grčki grob u škrapi u živoj stijeni, po svemu sudeći iz 4. st. pr. n. e., koji upućuje na mogućnost postojanja nekropole s južne strane gradskog bedema.

.Već na prvi pogled pažnju im je privuklo izuzetno dobro sačuvano oružje, kao i sam pogrebni obred spaljivanja pokojnika.

.
Zašto je spaljivanje mrtvih tako zanimljivo?

– U kontekstu našeg otkrića, spaljivanje pokojnika vrlo je zanimljivo i dosta neočekivano s obzirom na to da je riječ o praksi koja za taj period i prostor nije bila uobičajena.

Grci u Dalmaciji, o čemu svjedoče dobro sačuvane i istražene nekropole grada Ise na Visu, prakticirali su inhumaciju, polaganje pokojnika, uz specifične obrede, u grob odnosno grobnicu, kao i Parani s Kiklada koji su osnovali grad Faros.

Na praksu inhumacije pokojnika ukazuju i nešto slabije sačuvani primjerci grobova i grobnica lokalnog stanovništva Hvara i srednje Dalmacije. To predstavlja poseban izazov u proučavanju ovog nalaza, čija će se interpretacija temeljiti na pomnom izučavanju otkrivenih materijalnih ostataka i njihove društveno-povijesne kontekstualizacije.

.
Što inače pokapanja kazuju o nekoj zajednici?

– Pogrebni su obredi jedan od središnjeg interesa arheologije kao struke, jer utjelovljuju različite aspekte kulturne i biološke povijesti istraživanih zajednica.

Proučavanje pogrebnih materijalnih ostataka prakticiranih obreda ilustrira aktivnosti potaknute fenomenom smrti koje, pak, predstavljaju nepresušno vrelo informacija o nekadašnjem životu.

Tako, primjerice, možemo saznati kako je pokojnik izgledao, kako se hranio, od čega je bolovao i umro, što govori o demografiji i kvaliteti života.

Ova vrsta simboličke komunikacije, kojom su društveni akteri potaknuti čitavim nizom strateških, emocionalnih i praktičnih razloga kreirali nove odnose, može nam, istovremeno, pružiti indirektne pokazatelje dinamike društvenih identiteta i različitih aspekata razvoja same zajednice, od eshatoloških promišljanja, kulturne aproprijacije, hijerarhije i organizacije društva, obiteljskih tradicija, do ekonomskog razvoja i životnog standarda…

.
Budući da je u grobu pronađen mač, pretpostavljam se da je riječ o muškarcu. Što se još zna o njemu?

– Zapravo, u grobu je za sada utvrđeno postojanje najmanje šest jedinki, što je ustanovio kolega dr. sc. Mario Novak, viši znanstveni suradnik na Institutu za antropologiju, koji provodi bioarheološku analizu.

Pored ostataka odraslih muških pokojnika pronađeni su ostaci žene i djece pa je moguće da se radi o obiteljskom grobu, što ćemo preciznije moći definirati nakon utvrđivanja perioda raspona pokapanja pomoći C14 datacije i planiranih DNK analiza.

Što se tiče samog mača, kao najbolje očuvanog predmeta u grobu, on je trenutno u procesu konzervacije, koju kroz projektnu suradnju s Arheološkim muzejom u Splitu provodi viši konzervator-restaurator Borko Vješnica, a u tijeku i pripremi je čitav niz metoda analize ovog predmeta, kao i koplja, koje će nam omogućiti sveobuhvatne podatke o njegovoj očuvanosti, tehnologiji izrade, preciznoj dataciji i tipologiji te podrijetlu.

..
O kakvom je maču riječ?

– Za sada možemo reći da se radi o tipu jednoručnog grčkog mača sa zakrivljenom oštricom, tzv. kopisu, koji se koristio i izvan grčkog područja.

Uz to, valja istaknuti važnost samog nalaza kao trenutno jedinog primjerka takvog mača s hrvatskog dijela Jadrana koji, zajedno s pronađenim kopljem, predstavlja i jedine primjerke oružja iz Farosa, odnosno otoka Hvara.

Njegovo polaganje u grob s pokojnikom sugerira asocijaciju ratničkog aspekta s identitetom pripadajućeg pokojnika u kontekstu arhetipskih poimanja ožalošćenih o zagrobnom životu.

..
Što ovo otkriće znači za razumijevanje Farosa?

– S obzirom na to da do sada nismo znali gotovo ništa o pogrebnim obredima Farosa, barem kada je riječ o stručnim istraživanjima, jer su zabilježeni pojedini grobovi, odnosno grobnice koji su u 19. stoljeću uništeni na nekoliko lokacija oko grada prilikom obrade zemlje i građevinskih radova, ovo otkriće otvara jednu potpuno novu dimenziju proučavanja antičkog Farosa.

Naravno, ne možemo očekivati da će pronalazak jednog groba ponuditi sveobuhvatne podatke, no vrlo smo optimistični da ćemo daljnjim istraživanjima naići i na druge grobne cjeline, koje će pružiti niz pouzdanih informacija o svim prethodno spomenutim aspektima.

.
Koliki je Faros tada bio?

– Unatoč tome što je Faros jedno od najstarijih, ako ne i najstarije urbano središte u Hrvatskoj, te podacima kojima do sada raspolažemo o njegovoj urbanoj planimetriji, izvorni perimetar grčkog grada iz 4. st. pr. n. e. za sada je nepoznat.

Upravo je bolje definiranje urbanističkog razvoja Farosa, uz spomenute pogrebne običaje, jedno od glavnih istraživačkih pitanja AdriaCos projekta.

.
Hoće li ovo otkriće promijeniti smjer istraživanja koje je u tijeku?

– Ovo je bila jedna iznimno važna godina što se tiče arheoloških istraživanja u Farosu, a smatram da će sljedeća biti jednako značajna, ako ne i značajnija.

Otkriće groba sugerira da smo na dobrom putu u našim hipotezama te da valja nastaviti istraživati u istom pravcu.

Pružanje nekropole omogućava i određene smjernice prema razumijevanju urbaniteta, a dio istraživanja bit će usmjeren i direktno na lociranje i dokumentiranje prvobitnih fortifikacija i njihov perimetar iz 4. st. pr. n. e., kao i drugih urbanih značajki s ciljem boljeg definiranja razvoja naselja.

Nije zanemarivo ni da se istovremeno u Starom Gradu postavlja i novi sustav odvodnje i vodoopskrbe, što je rezultiralo probnim sondažnim arheološkim istraživanjima koja je protekle godine vodio Muzej Staroga Grada, a koja će ove godine prerasti u opsežnija zaštitna istraživanja na području zaštićene gradske jezgre.

Sinergijom podataka koji će proisteći iz znanstvenih i zaštitnih istraživanja, pruža se zaista jedinstvena prilika da se pronikne u mnoge od duboko čuvanih tajni ovog UNESCO-ova lokaliteta i sam Faros vrlo detaljno istraži, kako on to svojom važnošću i zaslužuje.

.
Nepoznati starosjedioci i njihovi kolonizatori

– Prema dostupnim podacima, smatra se da je na području Farosa, prije dolaska Grka, živjela nepoznata lokalna zajednica starosjedioca, kaže Marina Ugarković

– Proučavanje interakcije između kolonista i lokalnog stanovništva posebno je zanimljivo upravo na primjeru ovoga grada jer je grad prvobitno osnovan na temelju prijateljskog dogovora, koji je kasnije prerastao u sukob. Usprkos tome, izgledno je da vrlo brzo nakon toga dolazi do značajnije interakcije, pa nam materijalni ostaci Farosa, ali i čitavog otoka Hvara pružaju mogućnost istraživanja razvoja jedne grčke zajednice utemeljene u srcu Jadrana, kao i lokalnog odgovora na grčku kolonizaciju. Uz to, multikulturalne veze stanovnika otoka Hvara uključuju i pripadnike drugih zajednica, poput Grka iz Sirakuze, Kelta, a potom sve više i Rimljana koji su sudjelovali u oblikovanju identiteta nastalih iz ovog otočnog iskustva.

______________
Izvor: Slobodna Dalmacija
Naslovna fotografija: Unsplash