Čak 73 % investitora smatra da trud koje kompanije ulažu u brigu o okolišu i društvu utječu na njihove odluke o ulaganjima.
Nakon što je 2023. godine Europska komisija donijela Direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti, kreiranje godišnjih izvješća o održivosti postala je zakonska obveza tvrtki diljem EU-a. Održive poslovne prakse (ESG), a samim time i izvještavanje o održivosti, postaju sve važniji aspekt u poslovanju. Čak 73 % investitora smatra da trud koje kompanije ulažu u brigu o okolišu i društvu utječu na njihove odluke o ulaganjima, a sličan zaključak može se izvesti iz činjenice da EU fondovi za razvoj takvih praksi nude sve više sredstava, pa je u periodu od 2021. do 2027. godine poduzetnicima u Hrvatskoj dostupno čak 23,4 milijarde eura iz različitih financijskih okvira i fondova za razvoj i optimizaciju održivih praksi.
Prema Deloitteovom istraživanju iz 2022. godine, 60 % kompanija smatra kako dostupnost i kvaliteta podataka ostaju najveći izazovi vezani za objavu podataka o održivosti. Također 96 % kompanija namjerava tražiti vanjsku pomoć pri implementaciji ESG izvještavanja, pri čemu je tek 37 % provelo korake kako bi se pripremilo za najavljenu obveznu reviziju.
Slabije informirani hrvatski poduzetnici
Strateški pristup izvještavanju o održivosti ključan je ne samo kako bi se mjerio učinak poslovnih aktivnosti na okoliš, već pomaže u pozitivnoj percepciji kompanija među investitorima i u široj javnosti. Upravo na ovu temu u Hotelu Esplanade u Zagrebu okupio se niz stručnjaka i predstavnika poslovne zajednice kako bi svoja iskustva razmijenili u sklopu konferencije „Nove strategije i alati za održivo poslovanje“ u organizaciji BE-terne, jedne od vodećih domaćih IT kompanija, kada je riječ o digitalizaciji i automatizaciji poslovnih procesa.
Percepcija o realiziranim financiranjima iz EU fondova u javnosti slabija je od stvarne, tako dvije trećine ispitanika u istraživanju koje je proveo PJR o Kohezijskim politikama EU-a vjeruje da je iz europskih fondova realizirano manje od 55 % dostupnih sredstava, dok je u stvarnosti ta brojka za Hrvatsku primjerice 20 % veća.
“U periodu od 2014. do 2020. u Hrvatskoj se iz dostupnih i alociranih sredstava u strukturnim i razvojnim fondovima iskoristilo tek 77 % financiranja, dok je taj prosjek u EU-u iznosio 84 %. Znak je to da su domaći poduzetnici slabije informirani o mogućnostima financiranja,“ izjavila je Ana Fresl, dopredsjednica HUP EU PRO-a i predsjednica uprave PJR Consultinga s kojim je uspješno provela preko 900 EU projekata za više od 1900 klijenata. Činjenica da je svijest o realiziranim sredstvima tako slaba ukazuje na važnost transparentnog korporativnog izvještavanja, u kojemu suvremeni alati i strategije igraju ključnu ulogu.
Izvor: energetika-net.com