Radoznali arheolozi, predvođeni studentom Pijom Dominesom Peterom, i dalje istražuju arheološke lokalitete na otoku Istu
Riječ je o prvom sustavnom istraživanju, a naši su otoci općenito slabo istraženi, premda bi arheolozima trebali biti itekako privlačni s obzirom na bogatstvo lokaliteta koje, odsječeni od svega, skrivaju – prenosi Zadarski list.
.
O projektu »Arheološki krajolik otoka Ista – ArchaeoIST«
»Arheološki krajolik otoka Ista – ArchaeoIST« je naziv studentskog projekta koji provode studenti Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Projekt je dvojakog karaktera: cilj znanstvenog dijela projekta je proučavanje obrasca naseljenosti i korištenja zemljišta tijekom dijakronijskog razvoja otoka od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. S druge strane, popularizacijom i valorizacijom arheološke baštine nastoji se potaknuti kulturni turizam koji može dati doprinos održivom razvoju otoka. Projekt traje 3 godine i financiran je sredstvima Sveučilišta u Zadru namijenjenim za studentske programe.
.
Hrvatski otoci su slabo arheološki istraženi
– Otoci su sami po sebi vrlo privlačni za istraživanje i ideja da to bude otok bazirana je na činjenici da su hrvatski otoci slabo arheološki istraženi. Htjeli smo promijeniti to stanje. S druge strane, odluka da bude baš Ist potaknuta je našom željom da pristupimo otoku cjelovito, a Ist je jedan od manjih otoka zadarskog arhipelaga. Kao takav, zadovoljava sve naše uvjete, tumači Domines Peter.
.
Na najvišem vrhu otoka
Dakle, studenti su 2020. pokrenuli projekt »Arheološki krajolik otoka Ista – Archaeo.IST« koji financira Sveučilište u Zadru sredstvima namijenjenim za studentske projekte. Predviđene su tri faze u trajanju od tri godine, a ovih su dana završili drugu pa nam je tim povodom voditelj projekta Pio Domines Peter pričao o zanimljivim otkrićima i hvalevrijednim ciljevima – da otkriveni arheološki lokaliteti postanu dio turističke ponude i, u konačnici, održivog razvoja otoka.
Doprinijelo bi to i tzv. outdoor turizmu temeljenom na aktivnostima u prirodi koji postaje sve popularniji.
Tijekom sunčanih prosinačkih dana kopali su najprije na lokalitetu Straža. Naime, prapovijesna gradina smještena je na najvišem vrhu otoka gdje su tijekom terenskog pregleda dokumentirali ostatke suhozidne strukture i poveću količinu površinskih nalaza koji su isticali potencijal lokaliteta za daljnja istraživanja.
.
Postojanje intaktnih prapovijesnih slojeva
– Probnim sondiranjem potvrdili smo postojanje intaktnih prapovijesnih slojeva, stekli smo detaljniji uvid u način gradnje suhozidnih struktura i prikupili veću količinu ulomaka prapovijesne lončarije i životinjskih kosti koje čeka obrada tijekom narednih mjeseci.
Također, izdvojeni su uzorci za flotaciju, kao i nekoliko uzoraka za radiokarbonsko datiranje za koje se nadamo da će nam potvrditi vremensko određenje lokaliteta. Kako bismo lokalitet približili posjetiteljima, dali smo izraditi informativnu ploču koja bi uskoro trebala biti postavljena na Straži, prepričava Domines Peter i zahvaljuje dragim Išćanima, onima koji su dozvolili iskopavanja, kao i svima drugima koji su podržali radove na bilo kakav način.
Potom su se sa Straže preselili na sjeverozapadni dio otoka, u uvalu Mavrela u kojoj gusto raslinje krije ostatke zanimljivog kompleksa sa suhozidnim objektom i dva obzidana bunara.
.
Popularizacija baštine
– Terenskim pregledom prošle godine prikupljeni su površinski nalazi koju su pružili oslonac za datiranje struktura u kasni srednji vijek. Riječ je o zasad jedinom poznatom lokalitetu iz tog razdoblja.
Probnim iskopavanjem nastojali smo steći konkretniji uvid u stratigrafiju i način gradnje objekta, a površinskim čišćenjem i dokumentiranjem bunara pokušali utvrditi njihove konstrukcijske karakteristike te prostorni i kronološki odnos sa središnjim objektom, govori Domines Peter dodajući kako su probnim sondiranjem u unutrašnjosti objekta stekli uvid u njegovu arhitekturu i utvrdili ostatke izvornog kamenog popločanja.
.
Bunari ograđeni kamenim prstenovima
– Površinskim čišćenjem i dokumentiranjem struktura definirali smo prostorne odnose između središnjeg objekta s dvije prostorije i okolnih bunara. Posebnu pažnju privukao je način gradnje bunara koji su ograđeni kamenim prstenovima.
U okviru dokumentiranja struktura raščistili smo okoliš lokaliteta čime je napravljen važan korak prema njihovoj »in situ« prezentaciji. Također, raskrčili smo posljednju dionicu puta prema Mavreli te možemo sa zadovoljstvom reći da je put prema uvali i lokalitetu sada u potpunosti prohodan, kazuje Domines Peter.
.
Sudionici iskopavanja
U iskopavanjima su sudjelovali Domagoj Maurin, Pio Domines Peter, Domagoj Knez, Luka Žarković i Enzo Gabrijelić, a Mariji Bekić zahvaljuju na svesrdnoj podršci.
– Završetak probnih iskopavanja u Mavreli označio je uspjeh u planiranoj realizaciji probnih sondiranja na ciljanim lokalitetima iz prapovijesnog (Straža), antičkog (Selišće) i srednjovjekovnog razdoblja (Mavrela) koja su omogućila podatke za komparativne dijakronijske i kronološke analize obrasca naseljenosti i načina korištenja zemljišta, objašnjava Domines Peter i dodaje da će svakako nastaviti raditi na popularizaciji baštine postavljanjem informativnih ploča, razvijanjem digitalnih sadržaja i sl.
__________
Izvor: Zadarski list
Naslovna fotografija: silkman