Provedeno je veliko istraživanje Europske investicijske banke (EIB) o ulaganjima u kojem je intervjuirano više od 12 000 društava u EU, od kojih 481 u Hrvatskoj, te 800 američkih tvrtki. Rezultati su prezentirani na konferenciji “Ulaganja za otpornost i strukturnu transformaciju” organiziranoj u suradnji s HNB-om.
Na čak 60 posto hrvatskih tvrtki klimatske promjene imaju negativan utjecaj. Od toga 85 posto ih poduzima mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Strahuju od cijena goriva. Iako su se gospodarska očekivanja pokazala negativnima, optimističnija su od prosjeka EU.
Pritom, 33 posto ih je već uložilo sredstva u jačanje otpornosti na rizike povezane s klimatskim promjenama te u smanjenje emisija ugljikovog dioksida. Njih 51 posto planira ulagati u sljedeće tri godine.
Postotak od 33 posto o “već uloženom” je mnogo niži od prosjeka EU-a koji iznosi 53 posto. Postotak koji iskazuje namjeru o budućim ulaganjima identičan za Hrvatsku i Uniju. Istraživanje je utvrdilo i da je više od jedne trećine hrvatskih tvrtki, njih 36 posto, u 2021. ulagalo u poboljšanje energetske učinkovitosti. Taj prosjek u EU iznosi 40 posto.
Hrvati zelenu tranziciju vide kao rizik
No, iz EIB-a su naglasili da više hrvatski tvrtki, njih 23 posto, prijelaz na strože klimatske standarde i propise vidi kao rizik, nego kao priliku, dok prosjek Unije za potonje iznosi 29 posto.
Kad je posrijedi dostupnost financiranja, deset posto izjašnjava se da ima financijska ograničenja. To je iznad prosjeka EU od šest posto. Financijski ograničene tvrtke uključuju one koje su nezadovoljne visinom prikupljenih sredstava, tvrtke koje su zatražile vanjsko financiranje, ali ga nisu dobile. U to ulaze i tvrtke koje nisu zatražile vanjsko financiranje jer su mislile da će troškovi zaduživanja biti previsoki ili da bi bile odbijene.
Iz EU u sljedećih par godina dolazi 115 milijardi eura novih ulaganja
Do 2027. EU planira mobilizirati do 115 milijardi eura novih ulaganja. To je u skladu i s planom REPowerEU za diversifikaciju izvora sigurne i čiste energije, ubrzanje energetske tranzicije i poboljšanje energetske učinkovitosti u cijeloj EU.
Ministar financija Marko Primorac podsjetio da EIB već ima visoki udio od 35 posto u financiranju digitalne i zelene tranzicije u Hrvatskoj.
“Svjetska je ekonomija pod pritiskom post pandemijske opskrbne krize. Hrvatska je vlada lani poduzela opsežne mjere da pomogne kućanstvima, limitira cijene struje i subvencionira najosjetljivije. Te su mjere dodatak našem Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Krećemo prema tome da Hrvatsku učinimo još privlačnijom za ulaganja. Financiranje investicija vezanih uz klimatsku tranziciju i veću energetsku neovisnost dio je toga” – naglasio je ministar.
Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska krizu vidi kao priliku za mobiliziranje investicija u zelene tehnologije i zelenu tranziciju. Tako bi se smanjila ovisnost o ruskim energentima. Pritom je napomenula da su u EU energetska tranzicija i energetski sektor prioritetna ulaganja.
Istraživanje je predstavila Debora Revoltella, direktorica Ekonomskog odjela EIB-a. Smatra da bi, u cilju poticanja ulaganja tvrtki, vlade trebale pomoći u smanjenju neizvjesnosti i ukloniti administrativne prepreke te poticati inovacije i razvoj vještina.
_____________
Autor: Suzana Živković, Pokret otoka
Fotografija: Unsplash