Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) organiziralo je istraživanje koje je provela agencija Hendal na uzorku od 800 ispitanika iz cijele države, a u sklopu MINGOR-ove kampanje “Poslušaj glas prirode”.
Istraživanje javnog mnijenja o očuvanju prirode i bioraznolikosti u Hrvatskoj pokazalo je značajne uvide u stavove građana prema prirodi i njenom zaštitnom statusu.
Podrška uspostavi zaštićenih područja bez korištenja prirodnih resursa premašuje 80 posto
Rezultati su otkrili da iznenađujućih 81.3% ispitanika podržava uspostavu područja bez korištenja prirodnih resursa, dok samo 6.4% ne podržava ovakvu inicijativu.
Usporedba s prethodnim istraživanjem iz 2022. otkriva da se broj ljudi koji ne podržavaju ovakvu praksu smanjio. Ova činjenica ukazuje na sve veće osvješćivanje građana o važnosti zaštite prirode i njenih resursa.
Priroda kao najveća vrijednost Hrvatske, građani prepoznaju priliku za gospodarski rast
Zanimljivo je primijetiti da više od polovice ispitanika, 52.7% smatra kako je očuvanje prirode najveća vrijednost Hrvatske. Ovakav stav odražava duboko ukorijenjenu svijest o vrijednosti prirode i njenom značaju za zemlju. U skladu s ovim uvjerenjem, čak 65.4 posto ispitanika vidi zaštitu prirode kao priliku za gospodarski rast. Ovo svjedoči o sve većem prepoznavanju potencijala očuvane prirode u kontekstu održivog gospodarskog razvoja.
Istovremeno, samo 13.6% ispitanika smatra da zaštita prirode predstavlja kočnicu za gospodarski rast, a još manji broj, 15.1%, smatra da ona nema utjecaja na gospodarski razvoj.
Ovi rezultati ukazuju na to da se percepcija građana mijenja i da sve više ljudi prepoznaje da zaštita prirode i ekonomski prosperitet mogu ići ruku pod ruku.
Smanjuje se prihvatljivost oštećenja prirode za gospodarske svrhe
Kada je riječ o oštećenju ili uništavanju prirode u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000, 51.7% ispitanika smatra da je to prihvatljivo samo u slučaju projekata od velikog javnog interesa i uz cjelokupnu nadoknadu štete.
No, 37% ispitanika zagovara potpunu zabranu takvih aktivnosti, dok manje od 6% smatra da su takvi postupci prihvatljivi jer gospodarski razvoj ima prednost.
Građani prepoznaju faktore koji ugrožavaju bioraznolikost
Rezultati istraživanja također su pokazali značajan porast svijesti ispitanika o pojmu “bioraznolikost” i njegovom značenju. Gotovo dvije trećine ispitanika (63.5 posto) čulo je za ovaj pojam i zna što on označava, što predstavlja povećanje od gotovo 12 posto u odnosu na prošlogodišnje istraživanje.
Uz to, ispitanici su sve bolje prepoznali faktore koji ugrožavaju bioraznolikost.
Među najčešće navedenim faktorima ubrajaju se:
- katastrofe koje je uzrokovao čovjek (64.4%),
- prekomjerno korištenje prirodnih resursa, poput sječe šuma i prelova ribe, te
- klasična intenzivna poljoprivreda (61.5%),
- kao i onečišćenje zraka, tla i voda (60.8%)
Ova istraživanja pokazuju da građani Hrvatske sve više prepoznaju važnost očuvanja prirode i sve veću potrebu za zaštitom njenih resursa. Osim toga, shvaćaju da očuvana priroda može biti ključni faktor za gospodarski rast, stvarajući prilike za održivi razvoj zemlje.
Sve veća svijest o faktorima koji ugrožavaju bioraznolikost pridonosi jačanju svijesti o važnosti očuvanja prirode za buduće generacije.
Izvor: Index
Fotografije: Unsplash