U ponedjeljak, 8. travnja u Zagrebu, održan je okrugli stol “Prioritizing Nature-safe Renewable Energy Infrastructure”. Glavna tema bila je pomirenje dva strateška cilja EU-a.
Za okruglim stolom u Zagrebu, okupljeni stručnjaci nastojali su odgovoriti na sukob ciljeva očuvanja prirode i energetske tranzicije.
Naime, Globalni okvir za bioraznolikost nalaže kako se do 2030. treba zaštititi 30 posto kopna i mora.
Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora povećala je udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije Europske unije na 42,5 posto.
Glavno pitanje koje se nameće je – može li se izgraditi energetska infrastruktura koja neće štetiti prirodi?
Znanstvene metode i kartiranje osjetljivosti
Ariel Brunner, direktor BirdLife Europe and Central Asia smatra kako bi idealno bilo vidjeti strateški plan koji jednako uzima u obzir obnovu prirode i energetsku tranziciju. Dodaje kako bi taj plan trebao koristiti znanstvene metode, ali i djelovati brzo jer više nemamo toliko vremena za planiranje.
Stručnjaci za zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije istaknuli su važnost temeljitog planiranja, očuvanja visokih razvojnih standarda te transparentnog uključivanja dionika. Također su naglasili potrebu za sustavnim kartiranjem osjetljivih područja i redovitim prikupljanjem podataka o ugroženim vrstama.
Gabrijela Šestani, predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, istaknula je enormnu ambiciju Europskog zelenog plana u kontekstu trenutačnog stanja okoliša u EU. Postavljeni ciljevi za 2030. i 2050. su izazovni, no vjeruje da će suradnjom i razumnim odlukama biti ostvareni.
Tako je Ministarstvo pokrenulo izradu karte osjetljivosti za kopneno područje Hrvatske kako bi podržalo te aktivnosti. Ističe podršku civilnog društva u sektoru očuvanja prirode te naglašava potrebu za konkretnim rješenjima i novim idejama u podršci svakom sektoru, uključujući prostorno planiranje.
Projekti u obzir uzimaju prirodu i životinje
Ovaj okrugli stol organizirala je udruga Biom. Ona je aktivna već 18 godina u području očuvanja prirode i nekolicinu puta reagirala na nepropisnu izgradnju vjetroelektrana.
Prisutan je bio i direktor Ličkog medvjeda, najveće planirane vjetroelektrane u Hrvatskoj, Jeroen Boerkamps. On je naglasio kako su provedena iscrpna istraživanja o utjecaju projekta na ptice i prirodu. Također, planovi su se značajno izmijenili nakon ustanovljenja prisutnosti surog orla u tom području. Boerkamps se pozvao i na iskustvo iz Nizozemske gdje se turbine na vjetroelektranama trenutno zaustavljaju u slučaju nailaska ptica.
Maja Maslać Mikulec iz tvrtke Geonatura smatra kako se treba zadržati visoka razina kvalitete studija utjecaja na okoliš. Ona taj zadatak pripisuje nadležnom Ministarstvu.
Potencijal za izgradnju solarnih elektrana
Vesna Montan iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske ukazala je na izradu stručne podloge GO-TO područja za sunčane elektrane. Ova stručna podloga pruža geografski pregled područja prikladnih za razvoj solarnih elektrana, koristeći multikriterijsku analizu koja uzima u obzir različita ograničenja poput zaštite okoliša, prirode, kulturne baštine te urbanog područja.
Ova analiza ukazuje na mogućnost brze i jednostavne izgradnje solarnih elektrana većih od 5 MW na otprilike 2,8 posto teritorija Hrvatske. To znači da bi se moglo instalirati 150 GW solarnih kapaciteta, u usporedbi s trenutnih 0,5 GW.
Tranzicija kao izazov, ali i prilika
Zelena energetska tranzicija postavlja izazov pred prijenosnu mrežu, ključnu komponentu tog procesa koja se mora brzo prilagoditi. Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) je dio Renewables Grid Initiative, koja okuplja operatore prijenosnih sustava i organizacije civilnog društva diljem Europe.
Njihov cilj je promovirati transparentan i održiv razvoj elektroenergetske mreže kako bi se omogućila intenzivna integracija obnovljivih izvora energije te postigla potpuna dekarbonizacija u skladu s obvezama Europske unije i njenih država članica.
_____________________________________
Izvor: Jutarnji.hr