Gosti tematske tribine su dipl. novinarka Sanja Baković, pjesnikinja i inicijatorica festivala “Odvalimo se poezijom” u Bolu na Braču, dipl. Ing. Nevena Kereša iz udruge nuSynergetic te dipl. ing. građevine Sean Robert Kennedy, udruge Dragodid.
Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj stručnog članka isključiva je odgovornost Šoltanskog glazbenog zbora ''Olinta''.
.
''Od 2014. godine se intenzivno bavim kulturom na otocima, točnije, kulturom gradnje i graditeljskom baštinom koja je u najvećoj mjeri prepoznatljiva po ruralnim krajolicima, suhozidnim terasama, arhitekturi kompaktnih sela i zaseoka – kamenim kućama. Čitanjem arhitekture prepoznajem karakteristike društva koje je stvara. Ono što vidim je da danas kultura na otocima izumire. Otočka sela su zbog snažne depopulacije stanovništva sve zapuštenija, brojni domovi kulture, kina i škole se više ne koriste, a ni novoizgrađena apartmanska naselja zbog svoje sezonalnosti ne žive. Privremeni posjetitelji i turizam kakav danas prevladava ne mogu utjecati na očuvanje kulturne baštine otoka. Kulturu mogu očuvati jedino aktivni nositelji i kreatori lokalnih kulturnih identiteta.
U naselju Grohote na otoku Šolti danas živi tri puta manje stanovnika nego nekad i zato pred lokalnim stanovništvom, malim brojem aktivnih nositelja i kreatora kulture, stoji veliki izazov. Kako osnažiti umjetnike, glazbenike, glumce i sve ostale koji već iznimno doprinose kulturnom životu Šolte da naprave značajan preokret u promišljanju razvoja svoje lokalne zajednice i razvoja jednog drugačijeg turizma? Kako podići opću svijest o važnosti kulture i oživjeti vrijedan izgrađeni ruralni prostor? Ne vidim drugi način nego kontinuiranim izvođenjem kulture, susretima, edukativnim programima, aktivnom produkcijom i suradnjama - novim umjetničkim praksama.
Vremena za očuvanjem otočkih kulturnih identiteta je sve manje te se potrebno što prije usmjeriti na kreiranje kompleksnih kulturnih programa koji bi jasno ukazali na probleme i potrebe društva. Nove umjetničke prakse povezuju tradiciju sa znanjima 21. stoljeća te oblikuju događaje koji pobuđuju veliku pozornost – stvaraju spektakl koji će čovjeku i društvu biti od koristi. Već aktivni nositelji kulturnih identiteta postavljaju temelje i okvire koji olakšavaju da umjesto "pasivnih promatrača kulture” u očuvanju i stvaranju kulture sudjeluju svi.
Na taj način i turizam gubi svoju pasivnu potrošačku ulogu te se prilagođava potrebama zajednice. Turist sudjelovanjem u lokalnom životu otoka uči poštivati različitosti lokalnih tradicija te svojim iskustvima i znanjima potiće promišljanja o važnim novim društvenim perspektivama. Time turizam postaje još jedan impuls odgovornog i održivog razvoja otoka.
Umjesto promocije turističkih destinacija promoviraju se mjesta lokalnih otočkih kultura. Sve više nestaju stroge razlike između lokalnog stanovništva i turista te se otvara čitav spektar novih otočana. Njih kao i do sad karakterizira svestranost, otpornost i prilagodljivost na promjene. Oni postaju primjer drugima. No kako započeti? Kako predstaviti nove perspektive razvoja kulture i otoka te podići svijest o mogućnostima ubrzane revitalizacije prostora? Prepoznavanjem dobrih momenata.
Projekt "Klaritac kulture Suolta” je otvorio vrijedan dijalog između ključnih kulturnih organizacija, lokalne samouprave i lokalnog stanovništva na otoku Šolti. Dom kulture se aktivno koristi što potvrđuje kako, za razliku od brojnih drugih otočkih mjesta, Grohote još uvijek imaju svoje čuvare kulture. Šoltanski glazbeni zbor "Olinta” će 2022. slaviti svoj 100. rođendan, a kako sam saznala tijekom boravka na Šolti, oni su jedini kontinuirano aktivan otočki orkestar na Jadranu. Osim što zvuče odlično i što njihova "otočka povezanost” oduševljava, dobro zvuči i činjenica da je baš sad pravi moment za početak pripreme proslave njihove stogodišnjice.
Proslava zajednički može uz glazbenu tradiciju obilježiti i sve ostale šoltanske umjetnosti te sveobuhvatno prezentirati kulturnu baštinu Šolte. U stvaranje bogatog kulturno-umjetničkog programa potrebno je uključiti što više otočana, kao i njihovih obitelji i prijatelja koji su na bilo koji način vezani za otok. Uspješna participacija većeg broja ljudi nije teško dostižna ukoliko se stvore dobri okviri za njihovo sudjelovanje. Potrebno je težiti originalnosti i kvaliteti, uključiti u program i umjetnike s ostalih otoka, dobro dokumentirati proces pripreme i "spektakl" te se uz sve to skupa dobro zabaviti. Publika će doći gotovo sama od sebe, a kreatori lokalnih kulturnih identiteta će imati jedinstvenu priliku pokazati što je to "otočko" što je neizmjerno važno očuvati.''
dipl. ing. Nevena Kereša,
Udruga nuSynergetic
__________
Autor: Klaritac kulture SU-OL-TA
Naslovna fotografija: Klaritac kulture SU-OL-TA
