Gosti tematske tribine naziva ”Budućnost kulture kroz kontekst razvoja turizma” bili su dipl. novinarka Sanja Baković, pjesnikinja i inicijatorica festivala “Odvalimo se poezijom” u Bolu na Braču, dipl. Ing. Nevena Kereša iz udruge nuSynergetic te dipl. ing. građevine Sean Robert Kennedy, udruge Dragodid.
Javna tribina ”Budućnost kulture kroz kontekst razvoja turizma” održala se 28. rujna 2019. godine u Bratskoj kući (galerija) u Grohotama
Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj stručnog članka isključiva je odgovornost Šoltanskog glazbenog zbora ”Olinta”.
.
Stručni osvrt Sanje Baković
Na javnoj tribini na temu “Budućnost kulture kroz kontekst razvoja turizma” održanoj 14. rujna 2019. godine u Grohotama na otoku Šolti, u organizaciji i u okviru projekta „Klaritac kutlure SU-OL-TA“ bila sam gošća u ime Centra za kulturu Općine Bol, govoreći o iskustvu vođenja kulturnog pjesničkog projekta „Odvalimo se poezijom“. Na tribini sam prisustvovala s još dvoje cijenjenih gostiju, dipl. Ing. Nevenu Kereša iz udruge nuSynergetic kao i ing. grad. Seana Roberta Kennedya, volontera udruge Dragodid. Uz spomenute goste kao i stimulativnu voditeljicu tribine Paulu Bolfan pokušala sam pred publikom predočiti poziciju i značenje projekta kojeg vodim, njegove razvojne mogućnosti i postojeće poteškoće. Publika se pokazala izuzetno suradljiva, zainteresirana i interaktivna navodeći dojmove i primjere iz vlastite prakse.
Na tribini sam ukratko predočila osnovne informacije o projektu „Odvalimo se poezijom“ u samom uvodu, referirajući se kasnije o projektu kroz daljnja pitanja.
.
O projektu „Odvalimo se poezijom“
Projekt kojeg vodim „Odvalimo se poezijom“ promiče čitanje poezije i vidljivost poezije kao književne vrste. Namjera projekta iskristalizirala se putem, a to je poticaj na proučavanje, istraživanje i čitanje poezije, te povećanje vidljivosti poezije kao književne vrste, na više različitih razina.
„Odvalimo se poezijom“ je projekt nastao spontano iz istraživanja poezije različitih autora i poetika kojeg sam 2015. godine započela na društvenoj mreži Facebook a potom i na stranici pod istim imenom 2017. godine. Od 2016. godine paralelno se održavaju javna čitanja i tribine u Zagrebu (književni klub Booksa, klub Pločnik, umjetnički prostor ,,Živi atelje“) i u Bolu na otoku Braču u Domu kulture i u prostorima u prirodi. Festival je prvi put održan 2017. godine, potom 2018. godine i u proširenom trodnevnom izdanju s čak sedam različitih programa i 2019. godine.
Da bi se kultura održala i zaštitila potrebno je za početak imati ideje za kulturne sadržaje i programe, imati entuzijazam da će sadržaj i programi koje kreiramo imati svoju publiku, da će biti zainteresiranih bez obzira što možda nećemo odmah postići visoku posjećenost i naravno, moramo imati izvor financiranja kroz sredstva koja dodjeljuje lokalna uprava i samouprava, fondovi, sponzori, donatori, a moguće je programe osmisliti na način da se od samih programa može uprihoditi i vratiti barem dio utrošenih sredstava.
Budućnost kulture na otocima ima veliki potencijal ukoliko se lokalni dionici kao što su centri za kulturu, lokalne udruge koji se bave kreiranjem kulturnih programa kao i entuzijastični pojedinci aktiviraju kroz ideje i izradu programa. Svaki otok ima nešto specifično i ima nešto u svojoj povijesti i okolišu što može biti korisno za kreiranje kulturnog programa. Kultura je neizbježna u turizmu jer danas je turizam bez kulture zapravo turizam bez identiteta. Kultura ima sjajnu budućnost uz preduvjete dugoročnog rada i planiranja. Na prepoznatljivosti određenog programa dugo se radi. Kontinuitet programa, termina, sadržaja i prepoznatljivih lica s godinama stvori dodatnu bliskost s publikom i poveća broj posjetitelja manifestacije, takvo je moje iskustvo u projektu „Odvalimo se poezijom“.
Turizam utječe na očuvanje kulture jer samo postojanje turizma potiče na stvaranje i održavanje kulturnih sadržaja. Turizam utječe pozitivno na očuvanje kulture jer motivira kreativne lokalne snage da osnaže svoje djelovanje i kreiraju programe i ideje koje bi mogle nuditi turistima što onda utječe na obogaćivanje ponude destinacije. Druga strana djelovanja turizma na kulturu može biti situacija u kojoj kultura postaje djelatnost u pukoj službi turizma, te onda dolazi do banalizacije sadržaja i kultura biva „pojedena“ od turizma.
Kultura znatno oplemenjuje turističku destinaciju jer ističe posebnost destinacije. Svako mjesto ima svoju priču, svoju povijest, svoj okoliš, svoje spomenike, svoje ljepote prirode. Svi navedeni elementi mogu doprinijeti kreiranju nekog kulturnog programa i učiniti destinaciju posebnom bilo da je riječ o programima koji su naslonjeni na tradicijsku kulturu ili novim programima naslonjenim na suvremene narative i ideje. Ako se zapitamo oplemenjuju li Dubrovačke ljetne igre Dubrovnik, oplemenjuje li Festival djeteta Šibenik ili oplemenjuje li Bolsko lito Bol, odgovor je uvijek-da!
Kulturu iz prošlosti valja zadržati radi čuvanja identiteta što ne znači da se u nju ne mogu upisivati suvremeni momenti. Primjer je recimo Omiški festival klapa, iako je riječ o manifestaciji koja traje desetljećima, svake godine na festival dolaze nove, mlade klape s novim skladbama. Čuvari tradicijskog moraju postojati u vidu kulturno-umjetničkih društava, folklornih društava, zborova, lokalnih udruga, no uz tradicijsko mogu imati slobodu osuvremenjivanja programa a time i prilagodbi turistima. Primjerice, muška klapa u Bolu ovog ljeta je uz glazbene instrumente po mjestu obilazila lokacije na rivi i imala kraće nastupe gostima bilo jako zanimljivo. Prilagodba se dogodila utoliko što su neki članovi postojeće klape uključili instrumente u svoj nastup i počeli nastupati na novi način prilazeći publici, odnosno turistima što je bilo jako dobro primljeno.
U kome vidim priliku da održi kulturu živom u budućnosti i na koji način bismo mogli dodi do istih? Uvijek se ističu odredeni pojedinci koji pokazuju interes za kulturu iz odredenog polja. Takve pojedince treba čuvati i zlatom ih platiti (metaforički)! Lokalna samouprava koja posjeduje sredstva i osnivačke mogućnosti može kroz udruge i centra prepoznati pojedince i dati im prostor i sredstva da održe kulturu živom.
Slučajevi u kojima je kultura u službi jurizma mogu dovesti do banalizacije kulture te je učiniti pomalo i nakaradnom. Puno je primjera kada se kultura marketinški iskorištava i gotovo ponizuje kako bi se prodala svidjela i prilagodila. Kada je kultura isključivo u službi jurizma, ona gubi svoju prvomnu svrhu, kultura znači, oplemenjivanje,“obrađivanje”.
U turističkoj destinaciji kulturni sadržaji svakako utječu na gosta ako prepozna odredeni sadržaj gost će za njega odvojiti dio svojeg vremena, za koncert, izložbu, predstavu. Osim pukog popunjavanja vremena, sadržaji djeluju na raspoloženje na emocije, na znatiželju, gosti postavljaju pitanja, zanimaju se, istražuju.
Kulturni sadržaj zasigurno može biti neiscrpnim izvorom turističkih događanja. Brojnost događanja ne mora značiti da je riječ o visoko kvalitetnim kulturnim dogadajima, ponekad čak niti posjećenost ne mora ništa govoriti o kvaliteti programa. Ako imamo sadržaje koji su dostupniji i manje zahtjevni, kao što su događaji zabavnog karaktera, ribarske večeri, zabavni koncerti, kušanje domaće hrane, na takve događaje turisti rado u prolazu svraćaju. Zahtjevniji programi koji traže koncentraciju, prisutnost i da se odvoji neko vrijeme, kao što su to festivalski programi. predstave i klasični koncerte, za navedeno nije uvijek lako pridobiti publiku. Dogodi se da gosti svrate, ostanu pet minuta i odu dalje istražujući što se to uopće događa, bez da su imali raniju informaciju. Zato je dobro i važno pobrinuti se da gosti ranije saznaju za događaje, da im se u privatnom smještaju ostave neke programske knjižice i letci, putem plakala na javnim mjestima i u hotelima, putem web stranica mjesta, turističke zajednice i organizatora, na društvenim mrežama itd. Isto tako, valja razlikovati zabavni i kulturni sadržaj. Funkcija kulturnog programa nije tek puko popunjavanje vremena, kulturni programi mogu biti i edukativni, navoditi na promišljanje, mogu zahtjevati interaktivnost i uključenost na što nisu uvijek spremni svi turisti, neki su naprosto došli kupati se i iskopčati mozak, što je također shvatljivo i prilivatljivo.”
Dipl. novinarka Sanja Baković
inicijatorica festivala ”Odvalimo se poezijom”
Bol na Braču
__________
Autor: Klaritac kulture SU-OL-TA
Naslovna fotografija: Klaritac kulture SU-OL-TA