Nakon održane tribine, svoje su stručne osvrte dali svi sudionici… U ovom pregledu pročitat ćemo što na temu ”Dostupnost kulturno umjetničkih sadržaja” pišu Tomo Matičević, prof. filozofije i komparativne književnosti i Mijo Jurišić, glumac HNK Splita

Četvrta javna tribina pod nazivom ”Dostupnost kulturno umjetničkih sadržaja održala se 26. listopada 2019. godine u Galeriji Bratske kuće u Grohotama.

U četvrtoj tematskoj javnoj tribini naziva ‘’Dostupnost kulturno – umjetničkih sadržaja’’ sudjelovali su dipl. politologinja Tatjana Rau, urednica međunarodnog radijskog kanala Glas Hrvatske HRT-a, dipl. glumica Vanda Boban Jurišić iz Gradskog kazališta mladih u Splitu, prof. filozofije i komparativne književnosti Tomo Matičević te dipl. glumac Mijo Jurišić iz HNK Split.

Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj stručnog članka isključiva je odgovornost Šoltanskog glazbenog zbora ”Olinta”.
..

Stručni osvrt Tome Matičevića

”U subotu, 26. 10.2019. u Domu kulture u Grohotama na otoku Šolti održana je javna tribina pod nazivom:Dostupnost kulturno-umjetničkih sadržaja.

Na tribini se razgovaralo o mogućim prijedlozima za održanje i poboljšanje kulturno-umjetničkog života na otoku Šolti. Neki od mojih prijedloga bili su: suradnja s Osnovnom školom , Grohote” te motivacija i uključivanje šoltanskih srednjoškolaca u kulturno-umjetnički život. Spomenuo sam da je potrebno koristiti različite izvore financiranja, a osobito sredstva iz europskih fondova namijenjena kulturi. Također sam spomenuo da je potrebno rasporediti kuluturne događaje tijekom cijele godine (ustaliti događaje vikendom) i intenzivirati ih tijekom ljetnih mjeseci, kada je moguće organizirati, primjerice kulturne festivale, itd.

Budućnost kulture na otocima ovisit će o mogućnosti života i zadržavanju mladih na otocima. Ukoliko monokultura turizma ne zavlada u potpunosti Šoltom, prostora za kulturu uvijek će biti jer ona naprosto podiže kvalitetu života u svakoj sredini. Vjerojatno će ovosiiti o entuzijazmu pojedinaca i manjih grupa, a poželjna je i suradnja s postojećim kulturnim društvima i njihovo povezivanje i umrežavanje. Kulturne perspektive ovisiti će i o interesu mladih za uključivanjem u kulturni život otoka.

Najistaknutiji utjecaji na daljni razvoj kulture su kvalitetni kulturni programi te uspješno korištenje različitih izvora financiranja (općinski, županijski, europski izvori financiranja). Trebalo bi uravnotežiti različite pristupe kulturi: kulturu kao dio nacionalnog identiteta, prostor individulne slobode, kao kritičko propitivanje zajednice, kao poveznica s tradicijom i poviješću, kao način komuniciranja s drugim i kao turistički proizvod

Održavanje kulturnih sadržaja podiže kvalitetu života lokalne zajednice osobito za sredovječnu i stariju populaciju, jer kulturni događaji predstavljaju oblik socijalizacije, osobito u malih sredinama i obogaćuju turističku ponudu zajednice, naročito tijekom ljetnih mjeseci. Postoje različiti prijedlozi kako kulturu i tradiciju iz prošlosti potrvditi u sadašnjosti i osigurati njeno postojanje u budućnosti. Primjerice, potrebno je kritički propitivati tradiciju i osuvremeniti je jer tradicionalna kultura mladima postaje strana te je stoga potrebno njegovati interdisciplinarni i pluriperspektivni pristup kulturi, imajući za cilj otvorenu, dinamičnu i dijaloški orijentiranu kulturu.

Neke od mogućnosti da se kulturu na otoku Šolti održi živom vidim u otvaranju prostora za kulturno izražavanje mladih te poticanju mladih u školi i zajednici da sudjeluju u kulturnom životu kao stvaraoci i posjetitelji. Također, potrebno je omogućiti kulturnu suradnju, npr. organizacijom kulturnih kolonija kojom bi privukli umjetnike iz drugih krajeva Hrvatske i inozemstva, koji bi svojim dolaskom obogatili kulturni život otoka i unijeli dašak nove kulture. Ne treba izbjegavati ni zabavni aspekt kulture pošto kultura može biti i sofisticirani oblik zabave. Primjerice, dinamičnim kulturnim ljetom na Šolti moglo bi se privući i posjetitelje iz Splita. Orijentacija na održive kulturne programe – koji su kvalitetni i dugoročni, a izbjegavanje skupih i jednokratnih događaja koji mogu preopteretiti proračun lokalne zajednice. Motiviranim i obrazovanim pojedincima, koji svojim entuzijazmom i elanom pokreću, organiziraju i stvaraju kulturu, treba omogućiti da ostvare svoje mogućnosti u lokalnoj zajednici. Često se stvari bolje vide iz periferije , nego iz samog središta pa perspektiva koju nudi šoltanski mir može biti poticaj za kreativnost koja je nužna za bilo kakvo kulturno stvaralaštvo.”

Tomo Matičević,
prof. filozofije i komparativne književnosti

.
Stručni osvrt Mije Jurišića

”Gledajući kroz prizmu teatra budućnost kulturnog sadržaja na otocima ne mora biti crna. Trenutna je situacija takva da nakon tri mjeseca ljetnog turizma, u sklopu kojih, kulturnih i inih, sadržaja ne manjka, nastaje vakuum. Otok Šolta ima tu sreću da njeguje tradiciju kulturnih udruga raznih vrsta koje su suočene sa sve većim osipanjem članova (čitaj raseljavanjem). Koliko je meni poznato trenutna brojka lokalnog stanovništva kreće se oko 900 ne računajući vikendaše. Treba li se potruditi da tih 900 stanovnika nekog otoka ima pristup kulturnom sadržaju? Apsolutno treba.

Čovjek i kultura usko su povezani kroz cijelu evoluciju. Potreba za drugim i drugačijim nesavladiva je. Potreba da se nešto nematerijalno doživi, vidi, osjeti, sa nama je iu nama oduvijek. Isplati li se potruditi da tih 900 stanovnika nekog otoka ima pristup kulturnom sadržaju? Financijski ni najmanje! Potreba da se učini nešto novo, nešto drugačije ide isključivo iz vlastitog entuzijazma. Kao što mnoge udruge već i čine. Sadržaji kao što su kazališne predstave, bilo da se radi lokalno o amaterskoj družini ili gostovanju profesionalnog teatra ili suradnja dvaju svjetova koja može biti itekako stimulirajuća kako za lokalnu zajednicu tako i za lokalne umjetnike od presudnog su značaja. Najprije je potrebna infrastruktura koja će u velikoj mjeri motivirati sve okupljene oko ideje kulture (pozornica, uredi, galerije…) U današnje vrijeme to ne djeluje kao nemoguća misija uzevši u obzir razne fondove EU koja je ionako senzibilizirana za problematiku otoka, što svjedoči primjer otoka Šolte.

Na zdravoj podlozi moguće je kroz razne radionice i kolonije (glazbene, likovne, glumačke) podići kulturnu svijest lokalnog stanovništva. Presuda faktor su i odgojno obrazovne ustanove koje od najranijih godina u djeci mogu stvoriti osjećaj kulture i kulturnog, bilo da se radi o modernim sadržajima ili njegovanjima tradicije. Uzevši sve u obzir mišljenja sam da se za kulturu treba boriti i onda kada sve izgleda besmisleno. Jer siguran sam da ovo nije jedini period kad se kultura suočavala sa besmislom a ipak i unatoč preživjela je do danas.”

dipl. Glumac Mijo Jurišić
HNK Split

_________
Autor: Klaritac kulture SU-OL-TA
Naslovna fotografija: Klaritac kulture SU-OL-TA