Proces kompostiranja može dovesti do mnogih pozitivnih učinaka. Ipak, potrebno ga je raditi ispravno i pažljivo.
Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari. Tijekom procesa odvija se kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus.
Kada se proces kompostiranja pravilno provodi, neugodni mirisi se izbjegavaju. To se postiže održavanjem odgovarajućeg omjera ugljika i dušika u kompostnoj masi (omjer drvenastih ili vlaknastih materijala u odnosu na proteinske materijale), zatim pravilnim sadržajem vlage i dobrom prozračenosti kompostne hrpe.
Posljedice kod neodgovornog kompostiranja
Međutim, kompostiranje se može obavljati i na neuredan i neodgovoran način. U tom slučaju dolazi do pojave neugodnih mirisa, emisija u okoliš, mogućeg prisustva glodavaca i drugih problema. Stoga je važno inzistirati na urednom procesu koji počinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala.
Potrebna je redovita inspekcija svakog dovezenog tereta biorazgradivog otpada. Opasne tvari, elektronika i sve druge strane tvari nisu dopuštene jer mogu kontaminirati kompostnu masu i onemogućiti njezinu sigurnu primjenu u poljoprivredi.
Činjenice o procesu
Cijeli proces traje šest do deset tjedana, a tijekom kompostiranja izgubi se oko 40 do 60 posto mase putem emisije ugljičnog dioksida i vodene pare.
Kompostiranje je aerobni fermentacijski proces u vrlo heterogenoj masi. Provode ga raznolike mikrobiološke zajednice koje se neprekidno prilagođavaju promjenjivim uvjetima kao što su sastav mase, vlaga, temperatura, pH vrijednost i prisutnost kisika.
Tijekom pretvorbe biorazgradivog otpada u kompost, troše se voda i kisik, a oslobađaju toplina i ugljični dioksid.
Poželjni parametri
Posebno važni čimbenici procesa su: sadržaj kisika, vlažnost, temperatura, omjer sadržaja ugljika i dušika, te struktura, veličina čestica i volumen pora.
Što se tiče koncentracije kisika, preporučena minimalna koncentracija unutar kompostne mase je 5 posto. O toj vrijednosti se može zaključivati nakon mjerenja temperature kompostne mase. Kada temperatura kompostne mase raste, to znači da su uvjeti za proces zadovoljeni. Pad temperature obično ukazuje na nedostatak kisika, pa je tada potrebno prevrtanjem aerirati masu.
Omjer ugljika i dušika trebao bi biti između 25 i 30. Zadovoljavajući rezultati mogu se također postići u intervalu kada je od 20 do 40 puta više ugljika od dušika.
Kakvi uvjeti su potrebni za kompostiranje
Za kompostiranje se obično koriste svježi kuhinjski i vrtni otpad. Hrana i mesni ostaci su bolji za anaerobnu digestiju koja stvara bioplin, što je drugačiji proces od kompostiranja.
Kod kompostiranja biootpada bogatog dušikom, važno je usitnjavanje i dodavanje materijala bogatog ugljikom, poput piljevine, za uravnoteženje kompostne mase. Enzimski pripravci mogu poboljšati mikrobiološku aktivnost i dodaju se tijekom prevrtanja i homogenizacije.
Kompostiranje se može provoditi na otvorenom u uzdužnim hrpama ili u zatvorenom prostoru s kontroliranim uvjetima. Iako otvorena kompostišta ne predstavljaju opasnost za okoliš, ne smiju se nalaziti u blizini kuća.
Kompostiranje kao poželjan proces
Kompostiranje predstavlja recikliranje biorazgradivog otpada i ključni je dio svakog ekološkog sustava gospodarenja otpadom.
Ipak, potrebno je pažljivo planirati kapacitete i odabrati odgovarajuće lokacije za postrojenja. Nakon izgradnje, uspješan rad zahtijeva uredno upravljanje i tehnološku disciplinu kako bi se postigli brojni pozitivni učinci.
________________________________
Izvor: listkaj.com