8. ANATOMIJA OTOKA – OTOCI U FOKUSU: OD NARACIJA RANJIVOSTI DO NARACIJA OSNAŽENJA
.
Organizatori Udruga Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj (Vis) te Udruga za promicanje kulture i umjetnosti Dobre Dobričević (Lastovo) pozivaju vas na simpozij 8. Anatomija otoka koji će se i ove godine održati na najudaljenijem nastanjenom hrvatskom otoku Lastovu.
Otoci i otočne zajednice diljem svijeta oduvijek su bile u fokusu znatiželje, bilo istraživača moreplovaca, znanstvenika, avanturista i turista ili pak filozofa i umjetnika.
Posljednjih dvadesetak godina, najviše zahvaljujući internetu, otoci i znanje o njima postaju sve bližima i dostupnijima. Njihova se udaljenost više ne percipira kao prepreka, pa se naracije nemoći i perifernosti sve češće propituju. Otoci, štoviše, postaju mjesta testiranja inovativnih razvojnih rješenja, primjerice u području energetike ili organske poljoprivrede.
Građanska i strukovna udruženja koja se na otocima ili na kopnu bave izazovima otočnoga razvoja, sve su brojnija i spremnija premošćivati tromost institucija koje trebaju uvažiti kompleksnost i dinamičnost otočnog iskustva. Međunarodna su udruženja otočnih zajednica, uprava i država, među ostalima, nezaobilazna i aktivna mjesta transfera znanja o otocima. Pridružili su se i znanstvenici te zasnovali nisologiju, znanost o otocima koja je u dvadesetak godina postojanja stekla pravo akademskog građanstva.
Sve su te inicijative usložnile shvaćanje i življenje otočnosti, te argumentirale svojim programima ukidanje dihotomija asociranih uz otoke. Preispituju se tradicionalne definicije otoka koje promatraju more kao zapreku. Otoci se sve više promišljaju iz perspektive otočnog iskustva; ne samo kao mjesto (lokus) na kojem se nešto dešava drugačije nego na kopnu već kao predmet (fokus) kojise promatra u svojoj cjelovitosti, a potencijali inzularnosti naglašavaju.
.
Tematski i disciplinarni predznak ovogodišnjeg okupljanja u sklopu 8. Anatomije otoka poziva na uključivanje što različitijih ‘glasova’ o otocima.
Ekonomija, ekologija, urbanizam i arhitektura, povijest, arheologija, etnologija, književnost, sociologija, lingivistika, itd. dis-cipline su koje su se dosad uključivale u rasprave. Ove godine pozivamo i ostale aktere otočnoga razvoja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini da svojim promišljanjima otoka pridonesu inter/trans-disciplinarnoj perspektivi otočnih studija koje i u nas možemo početi zvati nisologijom.
Zasebni dio programa koji s ponosom predstavljamo su izlaganja hrvatskih nisologa okupljenih u međunarodnoj publikaciji The Notion of Near Islands koji će izložiti uvide u posebnosti priobalnih otoka, prikazati postojeće, u nas i institucionalizirane politike dezinsularizacije i raspraviti antinomiju malih priobalnih otoka: insularizirani, a opet, svaki čas uhvaćeni u neku mrežu bačenu s kopna.
.
Neka od tematskih područja i pitanja koja su se pokazala bitnima za promišljanje razvoja otoka
.
- Otoci i otočnost (geografske, literarne, diskurzivne konstrukcije otoka i otočnosti);
- Raznovrsnost identifikacijskih procesa (dinamika identifikacijskih procesa u lokalnim, translokalnim i virtualnim kontekstima; kreiranje i aktiviranje zajedništva otočana koji pripadaju različitim generacijama i imaju raznolika iskustva bivanja na otoku);
- Uloga poljoprivrede na otocima (od pune obradivosti do potpune zapuštenosti, nove tehnologije, mjesto tradicionalne poljoprivrede, isplativost i izvoz, otočni proizvod);
- Povijesna iskustva otočnih zajednica (nastanak otoka, prvi stanovnici, antika, formiranje naselja, zlatno doba, stagnacija, propadanje ili novi uzlet?);
- Baština u životu otoka (odnos novog i starog, potrebe razvoja, baštinjenje i nove tehnologije u reprezentacijama otočke baštine, baština i turizam, etnomuzikološke teme);
- Sezonalnost života na otocima (turistički kapaciteti, napušteni stambeni i proizvodni objekti, prednosti i nedostatci turistifikacije u životu otočana, odnos povremeno korištenih i stalnih objekata, privremeno stanovništvo…);
- Prometna povezanost otoka (prijevoz kao javna usluga, brodske linije u prošlosti i danas, problematika (ne)povezanosti);
- Bioraznolikost i zaštićena prirodna područja (prilagođenost pravne regulative gabaritima ekonomije i kapacitetima pojedinačnih otoka).
- Otočna ekonomija (samodostatnost ili specijalizacija, specifična struktura proizvodnih troškova, otočna potrošnja, komparativne i kompetitivne prednosti, takozvani pametni otoci);
- Specifičnosti dizajna usluga na otocima i srodnim geografskim područjima;
- Istraživanja otoka u Hrvatskoj i moguća akademska institucionalizacija, usporedba s EU i ostalim inicijativama stvaranja nisološkoga znanja.
.
Uvažavajući suvremenu fluidnost lokalnosti i stoga nepredvidljivost razina na kojima se otoci reprezentiraju, 8. Anatomija otoka poziva sve zainteresirane mislioce otoka, stručne, aktivističke i znanstvene provenijencije da se uključe u raspravu.
Predviđen je prigodni program Etnografija u pokretu – šetnja po Lastovu. Simpozij će se održati krajem rujna pa ćemo ispratiti ljetni red plovidbe, a s prvim danima zimskog reda zaključiti simpozij i ovogodišnju Anatomiju otoka.
MJESTO I VRIJEME
Mjesto Lastovo, Kulturni centar
Nedjelja, 29. rujna 2019.- utorak, 1. listopada 2019.
KOTIZACIJA
Kotizacija po osobi iznosi 300 kn, za studente 150 kn. U kotizaciju je uključena organizacija simpozija, knjižica sažetaka, izlet te završna večera.
Troškove prijevoza i smještaja sudionici snose sami.
Članovi udruge „Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj“ ostvaruju 20% popusta na kotizaciju.
Ulaz na simpozij slobodan je za zainteresirano stanovništvo otoka Lastovo, kao i za članove lokalnog organizatora, Udruge „Dobre Dobričević“.
SLANJE PRIJAVE
Prijave na hrvatskom i engleskom jeziku pošaljite elektroničkom poštom na adresu info@anatomija-otoka.com
Rok za prijavu: 1. srpnja 2019.
JEZICI
Službeni jezici simpozija su hrvatski i engleski. Organizator skupa osigurat će simultano prevođenje.
PRIJEDLOG IZLAGANJA
.
- Ime i prezime izlagača/ice
- Ime institucije
- Internetska stranica (osobna ili institucije)
- Broj telefona/mobitela
- E-pošta
- Vrsta izlaganja (individualna, panel)
- Naslov
- Potrebna tehnička oprema (PC ili Mac, projektor, audio)
- Jezik izlaganja
- Sažetak izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku (do 300 riječi)
- Kratka biografija na hrvatskom i engleskom jeziku (do 100 riječi)
.
POJEDINAČNA IZLAGANJA
Prijava pojedinačnih izlaganja treba imati do 300 riječi i priloženi životopis do 150 riječi.
Pojedinačna izlaganja bit će uklopljena u tematski povezane sesije u trajanju od sat i pol. Svako od prijavljenih izlaganja ima predviđenih 20 minuta te 10 minuta za raspravu odmah nakon izlaganja.
PANELI
Ohrabrujemo prijave izlaganja tematski povezanih u panele. Za pojedinačni panel predviđeno je trajanje do sat i pol vremena u okviru čega bi moglo izlagati troje do petero izlagača uz raspravu koja bi se održala nakon svih izlaganja. Prijave izlagača u panelu također trebaju imati do 300 riječi po pojedinom izlaganju, a treba ih slati zajedno s naslovom panela i kratkim opisom samoga panela (do 300 riječi).
PROGRAMSKI I ORGANIZACIJSKI ODBOR
.
- dr. sc. Marina Blagaić Bergman
- Ivana Marčeta Frlan, mag. educ.
- dr. sc. Iva Niemčić
- dr. sc. Tomislav Oroz
- dr. sc. Nenad Starc
- Ivica Zec, mag. educ.
SUORGANIZATORI
.
- Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
- Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru
__________
Izvor: www.eho.com.hr
Fotografija: lastovo-bruna.com