LASTOVO - 8. simpozij 'Anatomija otoka' održat će se od 29. rujna do 01. listopada

8. ANATOMIJA OTOKA - OTOCI U FOKUSU: OD NARACIJA RANJIVOSTI DO NARACIJA OSNAŽENJA

.
Organizatori Udruga Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj (Vis) te Udruga za promicanje kulture i umjetnosti Dobre Dobričević (Lastovo) pozivaju  vas na simpozij 8. Anatomija otoka koji će se i ove godine održati na najudaljenijem nastanjenom hrvatskom otoku Lastovu.

Otoci i otočne zajednice diljem svijeta oduvijek su bile u fokusu znatiželje, bilo istraživača moreplovaca, znanstvenika, avanturista i turista ili pak filozofa i umjetnika.

Posljednjih dvadesetak godina, najviše zahvaljujući internetu, otoci i znanje o njima postaju sve bližima i dostupnijima. Njihova se udaljenost više ne percipira kao prepreka, pa se naracije nemoći i perifernosti sve češće propituju. Otoci, štoviše, postaju mjesta testiranja inovativnih razvojnih rješenja, primjerice u području energetike ili organske poljoprivrede.

Građanska i strukovna udruženja koja se na otocima ili na kopnu bave izazovima otočnoga razvoja, sve su brojnija i spremnija premošćivati tromost institucija koje trebaju uvažiti kompleksnost i dinamičnost otočnog iskustva. Međunarodna su udruženja otočnih zajednica, uprava i država, među ostalima, nezaobilazna i aktivna mjesta transfera znanja o otocima. Pridružili su se i znanstvenici te zasnovali nisologiju, znanost o otocima koja je u dvadesetak godina postojanja stekla pravo akademskog građanstva.

Sve su te inicijative usložnile shvaćanje i življenje otočnosti, te argumentirale svojim programima ukidanje dihotomija asociranih uz otoke. Preispituju se tradicionalne definicije otoka koje promatraju more kao zapreku. Otoci se sve više promišljaju iz perspektive otočnog iskustva; ne samo kao mjesto (lokus) na kojem se nešto dešava drugačije nego na kopnu već kao predmet (fokus) kojise promatra u svojoj cjelovitosti, a potencijali inzularnosti naglašavaju.
.

Tematski i disciplinarni predznak ovogodišnjeg okupljanja u sklopu 8. Anatomije otoka poziva na uključivanje što različitijih ‘glasova’ o otocima.

Ekonomija, ekologija, urbanizam i arhitektura, povijest, arheologija, etnologija, književnost, sociologija, lingivistika, itd. dis-cipline su koje su se dosad uključivale u rasprave. Ove godine pozivamo i ostale aktere otočnoga razvoja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini da svojim promišljanjima otoka pridonesu inter/trans-disciplinarnoj perspektivi otočnih studija koje i u nas možemo početi zvati nisologijom.

Zasebni dio programa koji s ponosom predstavljamo su izlaganja hrvatskih nisologa okupljenih u međunarodnoj publikaciji The Notion of Near Islands koji će izložiti uvide u posebnosti priobalnih otoka, prikazati postojeće, u nas i institucionalizirane politike dezinsularizacije i raspraviti antinomiju malih priobalnih otoka: insularizirani, a opet, svaki čas uhvaćeni u neku mrežu bačenu s kopna.
.

Neka od tematskih područja i pitanja koja su se pokazala bitnima za promišljanje razvoja otoka
.

• Otoci i otočnost (geografske, literarne, diskurzivne konstrukcije otoka i otočnosti);
• Raznovrsnost identifikacijskih procesa (dinamika identifikacijskih procesa u lokalnim, translokalnim i virtualnim kontekstima; kreiranje i aktiviranje zajedništva otočana koji pripadaju različitim generacijama i imaju raznolika iskustva bivanja na otoku);
• Uloga poljoprivrede na otocima (od pune obradivosti do potpune zapuštenosti, nove tehnologije, mjesto tradicionalne poljoprivrede, isplativost i izvoz, otočni proizvod);
• Povijesna iskustva otočnih zajednica (nastanak otoka, prvi stanovnici, antika, formiranje naselja, zlatno doba, stagnacija, propadanje ili novi uzlet?);
• Baština u životu otoka (odnos novog i starog, potrebe razvoja, baštinjenje i nove tehnologije u reprezentacijama otočke baštine, baština i turizam, etnomuzikološke teme);
• Sezonalnost života na otocima (turistički kapaciteti, napušteni stambeni i proizvodni objekti, prednosti i nedostatci turistifikacije u životu otočana, odnos povremeno korištenih i stalnih objekata, privremeno stanovništvo...);
• Prometna povezanost otoka (prijevoz kao javna usluga, brodske linije u prošlosti i danas, problematika (ne)povezanosti);
• Bioraznolikost i zaštićena prirodna područja (prilagođenost pravne regulative gabaritima ekonomije i kapacitetima pojedinačnih otoka).
• Otočna ekonomija (samodostatnost ili specijalizacija, specifična struktura proizvodnih troškova, otočna potrošnja, komparativne i kompetitivne prednosti, takozvani pametni otoci);
• Specifičnosti dizajna usluga na otocima i srodnim geografskim područjima;
• Istraživanja otoka u Hrvatskoj i moguća akademska institucionalizacija, usporedba s EU i ostalim inicijativama stvaranja nisološkoga znanja.

.
Uvažavajući suvremenu fluidnost lokalnosti i stoga nepredvidljivost razina na kojima se otoci reprezentiraju, 8. Anatomija otoka poziva sve zainteresirane mislioce otoka, stručne, aktivističke i znanstvene provenijencije da se uključe u raspravu.

Predviđen je prigodni program Etnografija u pokretu – šetnja po Lastovu. Simpozij će se održati krajem rujna pa ćemo ispratiti ljetni red plovidbe, a s prvim danima zimskog reda zaključiti simpozij i ovogodišnju Anatomiju otoka.

MJESTO I VRIJEME

Mjesto Lastovo, Kulturni centar

Nedjelja, 29. rujna 2019.- utorak, 1. listopada 2019.

KOTIZACIJA

Kotizacija po osobi iznosi 300 kn, za studente 150 kn. U kotizaciju je uključena organizacija simpozija, knjižica sažetaka, izlet te završna večera.

Troškove prijevoza i smještaja sudionici snose sami.

Članovi udruge „Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj“ ostvaruju 20% popusta na kotizaciju.

Ulaz na simpozij slobodan je za zainteresirano stanovništvo otoka Lastovo, kao i za članove lokalnog organizatora, Udruge „Dobre Dobričević“.

SLANJE PRIJAVE

Prijave na hrvatskom i engleskom jeziku pošaljite elektroničkom poštom na adresu  info@anatomija-otoka.com

Rok za prijavu: 1. srpnja 2019.

JEZICI

Službeni jezici simpozija su hrvatski i engleski. Organizator skupa osigurat će simultano prevođenje.

PRIJEDLOG IZLAGANJA
.

• Ime i prezime izlagača/ice
• Ime institucije
• Internetska stranica (osobna ili institucije)
• Broj telefona/mobitela
• E-pošta
• Vrsta izlaganja (individualna, panel)
• Naslov
• Potrebna tehnička oprema (PC ili Mac, projektor, audio)
• Jezik izlaganja
• Sažetak izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku (do 300 riječi)
• Kratka biografija na hrvatskom i engleskom jeziku (do 100 riječi)

.
POJEDINAČNA IZLAGANJA

Prijava pojedinačnih izlaganja treba imati do 300 riječi i priloženi životopis do 150 riječi.

Pojedinačna izlaganja bit će uklopljena u tematski povezane sesije u trajanju od sat i pol. Svako od prijavljenih izlaganja ima predviđenih 20 minuta te 10 minuta za raspravu odmah nakon izlaganja.

PANELI

Ohrabrujemo prijave izlaganja tematski povezanih u panele. Za pojedinačni panel predviđeno je trajanje do sat i pol vremena u okviru čega bi moglo izlagati troje do petero izlagača uz raspravu koja bi se održala nakon svih izlaganja. Prijave izlagača u panelu također trebaju imati do 300 riječi po pojedinom izlaganju, a treba ih slati zajedno s naslovom panela i kratkim opisom samoga panela (do 300 riječi).

PROGRAMSKI I ORGANIZACIJSKI ODBOR
.

• dr. sc. Marina Blagaić Bergman
• Ivana Marčeta Frlan, mag. educ.
• dr. sc. Iva Niemčić
• dr. sc. Tomislav Oroz
• dr. sc. Nenad Starc
• Ivica Zec, mag. educ.

SUORGANIZATORI
.

• Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
• Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru

__________
Izvor: www.eho.com.hr
Fotografija: lastovo-bruna.com