„Monografija Lastovskog poklada“ je projekt koji je započeo u studenom 2017. godine. Od početka projekta do danas intervjuirane su tri skupine ljudi koji sudjeluju u Lastovskom pokladu.
Prvu skupinu čine 64 osobe rođene u razdoblju od 1923. do 1946. godine, drugu skupinu čini 55 osoba rođenih u razdoblju od 1947. do 1973. godine, dok treću skupinu čine 52 osobe rođene u razdoblju od 1974. do 2000. godine. Inicijator izrade monografije Lastovskog poklada je Javna ustanova Park prirode „Lastovsko otočje“.
Monografija je zamišljena da se sastoji od dva dijela. Glavni partner u izradi prvog, stručnog dijela monografije Lastovskog poklada, je Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba. U drugom dijelu monografije, koji je zamišljen kao spomenar, partneri su Lastovke i Lastovci te Udruga Lastovski poklad i Pokadarsko društvo. Cilj monografije Lastovskog poklada je objediniti sve stručne tekstove o Lastovskom pokladu na jednom mjestu. Također, drugi dio monografije Lastovskog poklada je koncipiran kao spomenar u kojem sudjeluju Lastovke i Lastovci koji su podijelili svoje prve i najdraže uspomene za ovu svrhu.
Običaji lastovskog poklada
Kroz priče i uspomene koje su ispričali naši stari sudionici Lastovskog poklada uvidjeli smo da se kroz vrijeme običaj mijenjao odnosno prilagođavao vremenu. Međutim, bitno je naglasiti da je srž samog običaja ostala nepromijenjena. Promijenili su se načini zabave, mjesta gdje se zabavljalo, glazba, međutim, glavni segmenti običaja poput povorke pokladara, cujanja poklada, finalnog okupljanja te spaljivanja poklada na Dolac su ostali nepromijenjeni. Vrijeme poklada je oduvijek bilo vrijeme zabave, jedan odušak od svakodnevnice. Kako su se vremena mijenjala, mijenjao se i način zabave. Kontinuitet običaja potvrđuju stalne mijene.
Najbitniji segment pokladnog običaja je zajedništvo svih sudionika. U ovom običaju svatko ima svoju ulogu. Netko je kapo sale, netko svira liru, netko predvodi povorku pokladara i maškara, netko oblači starije i mlađe pokladare, netko šije kostime za starije i mlađe maškare, netko peče kolače. Taj dan se svi zajedno trudimo da običaj ispadne što bolji i zanimljiviji. Nesuglasice se stavljaju sa strane jer ništa nije bitnije od poštivanja i provođenja običaja. Tog je dana otok Lastovo pun ljudi kao u srcu turističke sezone.
Lastovskim skalama odzvanja pjesma i zdravica te je naš mali otok u stadiju potpunog veselja. Misija izrade monografije Lastovskog poklada je pokušati zaustaviti prošlo vrijeme, mladost, bezbrižnost, kroz riječi i uspomene svih sudionika. Želja nam je da mlađoj generaciji ostavimo monografiju Lastovskog poklada kao jedan pisani spomenik prošlih vremena, a kao zalog da čuvaju i prenose običaje Lastovskog poklada još dalje i još više u budućnosti. Projekt monografije je iznimno dugotrajan proces te će promocija monografije Lastovskog poklada biti 2021. godine.
Kulturno nematerijalno dobro
Lastovski poklad, jedan od najstarijih karnevalskih običaja u Europi, zaštićen kao kulturno nematerijalno dobro Republike Hrvatske ove godine slavi 537. obljetnicu. Lastovski je poklad i danas nešto više od karnevala. Posjeduje moć koja povezuje sve Lastovce i Lastovke u Hrvatskoj i svijetu koji svake godine i u sve većem broju sudjeluju u običaju.
Najvažnije je ustvrditi da običaj živi, a što se tiče pokladnog obreda njegovi su bitni dijelovi ostali sačuvani, drugi manje važni su ispušteni ili zamijenjeni, a nova pravila proviruju i sve se jače učvršćuju. To znači da se obred obnavlja „u hodu“ da proces i dalje teče i običaj ne izumire.
__________
Izvor: www.morski.hr
Naslovna fotografija: www.unsplash.com