Cilj je stopiranje devastacije, stižu i pravila za koncesije. Najavljeno je osnivanje ustanove za zaštitu pomorskog dobra te se uvodi pojam ekološke štete i odgovornosti za nju.
Prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u drugo saborsko čitanje.
Očekuje se kvalitetna rasprava s obzirom na zakonske novosti za bolju zaštitu tog općeg dobra i zanimanje građana za tu temu, poručio je premijer Andrej Plenković.
Predstavljajući konačni zakonski prijedlog, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je kako su dodatno razrađene i odredbe o upravljanju pomorskim dobrom te granicama tog dobra u cilju bolje zaštite i sprječavanja devastacije pomorskog dobra kao i osiguravanje da pomorsko dobro uvijek bude dostupno svim građanima.
Također, naglasio je da su uvažene i primjedbe iz saborske rasprave iz veljače ove godine te su dodatno izmijenjene i detaljnije razrađene odredbe zakona vezano za morske plaže, za pomorske i lučke redare i čuvare zaštićenih dijelova prirode.
Novim zakonskim okvirom daju se bolji mehanizmi zaštite pomorskog dobra, uvode veća prava i dužnosti upraviteljima tog općeg dobra, povećava transparentnost u gospodarskom korištenju, osigurava učinkovito upravljanje luka za javni promet i štiti javni interes.
Koncesije na zahtjev za gospodarsko korištenje pomorskog dobra najdulje na rok od pet godina
Najvećim novostima u prijedlogu zakona označio je usklađenje sa Zakonom o koncesijama. Mijenja se postupak davanja koncesija na pomorskom dobru te se koncesije na zahtjev za gospodarsko korištenje pomorskog dobra može dati na rok najdulje od pet godina.
Ukidaju se i koncesijska odobrenja i uvode dozvole koje daje predstavničko tijelo lokalne samouprave na temelju javnog natječaja. To do sada, kako je istaknuo Butković, nije bio slučaj, i to na rok od dvije do pet godina.
Osnovat će se ustanova za upravljanje pomorskim dobrom, te se uvodi pojam ekološke štete i odgovornosti za nju
Najavio je i osnivanje ustanove za upravljanje pomorskim dobrom. Nadležnost i organizaciju ustanove uredit će Vlada RH posebnim zakonom u roku od dvije godine od donošenja zakona o pomorskom dobru. Kao osnovni cilj te ustanove istaknuo je integralno upravljati te očuvanje pomorskog dobra kao općeg dobra dostupnog svima.
Zakon o pomorskom dobru uvodi i pojam ekološke štete i odgovornosti za nju. Definirana je kao svako uništenje mora i morske obale te morskog eko sustava, uništenje obale i mora i sl.
Također, jasnije se definiraju kriteriji te postupak predlaganja granice pomorskog dobra, koja obuhvaća pojas kopna uz more.
Novosti su i oko definiranja plaža, sidrišta i privezišta na pomorskom dobru, pa se tako sada morske plaže dijele na javne, prirodne i uređene te posebne namjene, a hotelske više ne postoje.
Na prirodnim morskim plažama nije moguće dati koncesiju, ako je takva plaža izvan građevinskog područja
Zakonom o pomorskom dobru se definira i da je za uređene morske plaže moguće dati koncesiju na zahtjev za obavljanje gospodarske djelatnosti, na rok najdulje od pet godina.
Vlada će odlukom utvrditi vojna područja na pomorskom dobru koja se isključuju iz javne upotrebe i kojima upravlja Ministarstvo obrane, a propisuju se i obveze koncesionara na pomorskom dobru vezano za sport da imaju natjecatelje u tri uzrasne kategorije i drugo.
Uvodi se i jedinstvena lučka tarifa te pomorski redari koji nadziru provedbu odluke o redu na pomorskom dobro, kao i lučki redari koji nadziru provedbu reda u lukama otvorenim za javni promet, a definirano je i da nadzor pomorskog dobra u zaštićenim dijelovima prirode provode čuvari zaštićenih dijelova prirode.
Izvor: Slobodna Dalmacija
Naslovna fotografija: Unsplash
