ETS2, ili Sustav trgovanja emisijama 2, je nova europska porezna shema koja će se primjenjivati od 2027. godine. Ova shema će određivati cijene emisija CO2 iz zgrada i cestovnog prometa s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Sustav trgovanja emisijama ETS2
Nova europska porezna shema na motorna goriva i energente za grijanje (ETS2) planirana je za primjenu od 2027. godine. Euroactiv izvještava da bi ova nova shema mogla rezultirati značajnim rastom cijena, a to navode europski zakonodavci.
Od 2027. godine, EU će započeti s određivanjem cijena emisija CO2 iz zgrada i cestovnog prometa putem nove sheme poznate kao Sustav trgovanja emisijama 2 (ETS2).
Kada je sustav dogovoren 2023., zakonodavci EU-a obećali su cijene ispod 45 eura po toni CO2. To znači dodatnih 10 centi po litri dizela ili bezina.
žPeter Liese (CDU/EPP), koji je bio glavni pregovarač Europskog parlamenta o tom slučaju, rekao je za Euractiv da je “sada malo pesimističniji” da bi se ograničenje od 45 eura moglo zadržati. Zato što, kako kaže “doživljavamo nazadovanje u pogledu emisija iz prometa i zgrada.”
Sporiji pad emisija i mogući skok cijene ugljika
Ako Europa ne uspije postupno ukidati fosilno intenzivne izvore energije, potražnja za emisijskim certifikatima će rasti, a cijena ugljika će se povećati budući da je ETS2 tržišno utemeljen.
– Naš zajednički zadatak je izbjeći ovaj scenarij, naglašava Liese.
Emisije iz zgrada, većinom zbog sustava grijanja. Kao i emisije iz cestovnog prometa, prvenstveno zbog vozila, trenutno opadaju sporije od očekivanja Europske komisije.
U međuvremenu, dodatni zakoni za smanjenje emisija u tim sektorima. Kao što je EU direktiva o zgradama ili njemački zakon o zabrani novih kotlova na plin i ulje (zakon o grijanju) – znatno su ublaženi ili će stupiti na snagu tek u kasnijoj fazi. Kao što je de facto postupno ukidanje motora s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine. U Njemačkoj je lani u panici instaliran najveći broj novih plinskih kotlova u proteklih 20 godina, ugrađeno ih je čak 790.000. Ni u prometu nije ružičasto, primjerice prodaja električnih automobila u travnju ove godine pala je u odnosu na prošlu godinu.
Ovakav razvoj događaja mogao bi dovesti do veće potražnje za emisijskim jedinicama 2027. godine. A shodno tom i do veće cijene ugljika.
– Trenutačne studije pretpostavljaju da bi cijena ETS dozvola mogla porasti do 200 eura po toni, rekao je Liese, ukazujući na istraživanje njemačkog think-tanka Agora Energiewende.
Kako bi se izbjegle socijalne neravnoteže, potrebno je više novca u fondu EU-a za socijalnu klimu od 87 milijardi eura. Koji je namijenjen ublažavanju utjecaja nove cijene ugljika na najsiromašnije. Općenito se smatra da bi zakonodavac trebao iz njemačkog primjera – pritiska koji je doveo do protureakcije, naučiti da je papir jedno, a realni život drugo!
Izvor: N. D. / energetika-net.com
Naslovna fotografija: