U zadnje vrijeme, ribarstvo je u nezavidnoj situaciji. Zagađenje mora, klimatske promjene, smanjenje ribljih stokova, problemi s otkupom i nepovoljna ekonomska situacija samo su neki od problema s kojima se bore naši ribari…
Ribarstvo je jedna od primarnih gospodarskih djelatnosti. Jedna je i od starijih i jedna od tradicionalnih djelatnosti koje čine našu kulturu i identitet.
O temi ‘’Budućnost ribarstva: Dok je ribe, bit’ će i ribara’’ piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.
.
Za rast lokalnog gospodarstva i napredak sektora ribarstva neophodne su zdrave morske zajednice, stoga je važno povećavati broj zaštićenih područja
Naime, Jadran je more s najmanjom gustoćom zaštićenih područja. Zaštita određenog područja podrazumijeva stabilnu bioraznolikost i zdrav ekosistem u kojem populacija životnjiskog svijeta procvjeta pa ribari imaju što loviti. U dobro vođenim morskim zaštićenim područjima povećava se biomasa ribe i veličina vrsta.
U Hrvatskoj se do sada radilo na učinkovitijem upravljanju zaštićenih područja u Parku prirode Lastovsko otočje i u Velebitskom kanalu koji je područje s posebnom regulacijom. Na obje lokacije cilj je bio povećanje profitabilnosti priobalnog ribarstva.
Važno je ribare uključiti u upravljanje zaštićenim područjima. S ribarima se, u maloprije navedenim područjima, surađivalo u modifikaciji ili zamjeni ribolovnih alata za selektivniji ribolov. U PP Lastovsko otočje mijenjali su mreže stajaćice za parangale kako bi slučajno ulovljene vrste imale veću šansu za preživljavanje. Osim toga, mreže uvelike oštećuju morsko dno. S ribarima koji koriste vrše radilo se na povećanju oka vrša kako bi se lovile samo veće jedinke. Tako se doprinijelo obnovi ribljeg fonda.
Mnogi za manjak ribe u Jadranu krive veće ribarske brodove i neke ribolovne alate, kao što su mreže potegače. Više o problemima na Silbi i Olibu saznajte na poveznici.
.
Prilov
Jadran je ujedno i žarište bioraznolikosti i more s najvećim brojem ugroženih i ranjivih morskih bića. Prilov je jedan od glavnih uzroka ugroženosti mnogih osjetljivih skupina morskih životinja, kao što su morske kornjače, morski psi i morske ptice.
Prilov je dio ulova koji je nenamjerno ulovljen tijekom ribolovne aktivnosti, a uključuje slučajni ulov ugroženih vrsta ili odbačeni ulov nekomercijalnih i komercijalnih morskih organizama. Zanimljvo je napomenuti da su žrtve prilova i ptice, u Europi ih godišnje strada čak 200 tisuća
Ribarima svakako nije u interesu loviti vrste koje nisu gospodarski iskoristive. Osim što time narušavaju ravnotežu morskog ekosustava, i samim time i održivost svoje djelatnosti, ulovom nekih neciljanih vrsta oštećuju se ribolovni alati.
Nužno je poduzeti mjere za sprječavanje prilova i to ne moraju biti uvijek modifikacije ribolovnih alata, može to biti i vremensko-prostorna regulacija ribolova.
.
EU plan za ribarstvo
U ovom financijskom razdoblju koje traje do 2027., dodjeljuje se ukupno 6,1 milijarda eura održivom ribarstvu i očuvanju ribarskih zajednica. Za upravljanje ribarskim flotama i flotama akvakulture osigurano je 5,3 milijarde eura, a s ostatkom sredstava financirat će se znanstveno savjetovanje, kontrole i provjere, tržišni podaci te pomorski nadzor i sigurnost. U skladu sa Zelenim planom, 30 posto sredstava treba namijeniti za klimatske mjere.
Početkom ove godine objavljeni su pravilnici o dozvoljenim količinama ulovljenih tuna i potporama ribarima male vrijednosti. Više o tome saznajte na poveznici.
Prošle je godine Europski parlament donio reformu kojom se većina zastupnika zalaže za obvezne sigurnosne kamere na nekim većim plovilima, nove mjere za gubitak ribolovnog alata i bolje praćenje cijelog prehrambenog lanca, uključujući prerađene i uvezene proizvode.
.
Na snazi je i ZRP (Zajednička ribarstvena politika) kojoj su u 2022. dodani i ciljevi održivog i uravnoteženog iskorištavanje živih vodenih resursa s ekološkog, ekonomskog i socijalnog stajališta
Za provedbu Zelenog plana nužna je i održiva plava ekonomija. Mjere dekarbonizacije, sprječavanja zagađenja i zaštite bioraznolikost mogu doprinijeti zelenoj tranziciji cijele Europe i održivom životu građana. Prema prošlogodišnjem Blue economy izvješću, u jadransko-jonskoj regiji ukupno je 1,02 milijuna ljudi zaposleno u maritimnom sektoru. Ti ljudi i njihove obitelji ovise o prirodnim resursima i zato treba što prije i što više zaštiti morski ekosustav. Očuvanje ekologije mora ujedno je i očuvanje ribarstva.
Ribarski sektor u Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe, pogođen je geopolitičkom krizom uzrokovanom ratom u Ukrajini. Rast cijena energenata i visok stupanj poremećaja tržišta jedan su od razloga neisplativosti poslovanja dionika ovog sektora. Hrvatski eurozastupnik Predrag Fred Matić, član odbora EP-a za ribarstvo, bio je zadužen za definiranje mjera oporavka ribarskog sektora kako bi se ublažile posljedice ruske agresije. Mjere se odnose na subvencije svim dionicima sektora ribarstva koji su pogođeni ovom krizom.
_______
Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash