Zadarska županija smatra se vodećom županijom u akvakulturi i ribarstvu
Stalni razvoj ovog sektora pozicionira Zadarsku županiju kao predvodnicu plavog i zelenog gospodarskog rasta Jadranske Hrvatske, a osim toga, ribarstvo predstavlja tradicionalnu djelatnost zadarske obale i otoka.
O stanju ribarstva u Zadarskoj županiji, projektima i budućim planovima razgovarali smo s pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove, Danijelom Segarićem. U nastavku donosimo intervju.
O temi ‘’Budućnost ribarstva: Dok je ribe, bit’ će i ribara’’ piše Dora Čukušić u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
.
1. Kako ocjenjujete stanje u ribarstvu i marikulturi u Zadarskoj županiji?
U Zadarskoj županiji ulovi se i istovaruje više od 50 % ukupnog ulova ribe na hrvatskoj strani Jadrana. Jedna od karakteristika ribarstva naše županije je dobra organiziranost i gospodarska aktivnost ribara kroz zadruge i LAGUR-e. Osim toga, na području Zadarske županije djeluju riboprerađivačke tvrtke koje su nositelji ribarstva i akvakulture županije, ali i šire.
Na području Zadarske županije proizvodi se oko 63% od ukupne proizvodnje u akvakulturi u Republici Hrvatskoj, tj. nešto više od 10.800 tona, dok je ukupna vrijednost godišnje proizvodnje gotovo 530 milijuna kuna. No, ovakvi rezultati nameću nova promišljanja i nove projekte, a to su kvalitetni projekti ribarske infrastrukture kroz koje će se ribarima i gospodarstvenicima koji se bave akvakulturom osigurati kvalitetne, sigurne i dobro opremljene ribarske luke.
.
2. Što nam možete reći o razvojnoj strategiji Zadarske županije, po pitanju održivosti ribarstva?
Plan razvoja Zadarske županije za razdoblje od 2021. d0 2027. godine kao poseban cilj navodi Razvoj konkurentnog, održivog i otpornog ribarstva i akvakulture. Navedeni cilj usmjeren je ka uspostavi regionalnog eko i inovacijskog sustava za poduzetnike ovog sektora, uz poticanje primjene digitalnih i drugih inovativnih tehnika i tehnologija, i integriranje u strateške lance vrijednosti hrane.
.
3. S kakvim se poteškoćama susreću dionici sektora ribarstva i marikulture u Zadarskoj županiji?
Jedan od temeljnih problema ribarstva i akvakulture je nedovoljan broj i neadekvatna infrastruktura, suprastruktura i iskrcajna mjesta u odnosu na potrebe ribolovne flote Zadarske županije. Ribolovnu flotu Zadarske županije čini 448 plovila, što predstavlja 14,4% ukupne ribolovne flote RH. Osnovni problem iskrcajnih mjesta u Zadarskoj županiji je nedovoljna duljina raspoložive obale za plovila dulja od 15 metara te iskrcaj ribe na mjestima koja ne udovoljavaju temeljnim higijensko-sanitarnim uvjetima.
Značajnu prijetnju ribarstvu predstavlja i neizgrađena mreža otpadnih voda na području obale te problem zbrinjavanja otpadnih voda zbog visoke razine saliniteta.
Problem otpadnih voda predstavlja velik problem budući da direktno utječe na certificiranje proizvoda za tržište EU-a. Stoga je ključna je izgradnja ribarskih luka, vezova i adekvatnih remontnih brodogradilišta i uspostava adekvatne logističke potpore za opskrbu ribarskih plovila gorivom. Međutim, ne smiju se zanemariti ulaganja u ribarske i komunalne lučice i istezališta (škverovi) duž obale kopna i na otocima, koje uz profesionalne ribare koristi lokalno stanovništvo koje se bavi različitim oblicima tradicijskog ribolova.
.
4. Što Zadarska županija poduzima kako bi pridonijela rješavanju ovakvih poteškoća?
Županija ulaže u izgradnju luka te će u nadolazećem razdoblju investirati u provođenje druge faze ribarske luke Vela Lamjana u Kalima te u početak radova na ribarskoj luci u Biogradu na moru. Kako bi se količina otpadnih voda smanjila, a ujedno i povećala kvaliteta proizvoda iz mora, intenzivirat će se ulaganja u infrastrukturu kojom bi se zbrinule otpadne vode riboprerađivačke industrije, ali i domaćinstava na otocima.
Također će se dodatno povećati i nadzor nad svim sudionicima gospodarskog i drugih oblika ribolova te dosljedno provoditi mjere zaštite. Transferom znanja, prakse i inovacija potrebno je unaprijediti upravljanje poslovanja dionika u ribarstvu i marikulturi, financijsku pismenost i marketinške vještine te korištenje (digitalnih) alata.
Zadarska županija navedeno planira ostvariti daljnjim razvojem ribarske suprastrukture u luci Gaženica u vidu razvoja ribarskog HUB-a. HUB će gospodarskim subjektima omogućiti lakši izlazak na tržište te izravno povezivanje s inovacijama, znanstvenim istraživanjima o novim tehnologijama u području uzgoja te obuci potrebnog stručnog kadra.
Nadalje, potpora razvoju ribarstva i marikulture ostvarit će se i izgradnjom i uspostavom centra za školjkarstvo u Selinama. Tako će se direktno osigurati kvalitetna podrška za rast i razvoj školjkarstva Zadarske županije.
.
5. Pruža li Vaša županija poticaje za unaprjeđenje ribarstva?
Županija provodi Program za ostvarivanje potpora iz područja ribarstva i marikulture. Ovim Programom dodjeljuju se bespovratna novčana sredstva kao potpore male vrijednosti, a ove godine dodjeljivane su tri vrste potpora.
.
• Potpore za pripremu projektne dokumentacije u ribarstvu i marikulturi
• Potpore za razvoj ribarstva i marikulture
• Potpore za ulazak u sustav zaštite naziva prehrambenih proizvoda
Ključne aktivnosti baziraju se na izgradnji ili rekonstrukciji objekata za proizvodnju, pripremi dokumentacije za EU fondove u području poljoprivrede, ribarstva i marikulture, certificiranju, marketinškoj pripremi i razvoju proizvoda.
.
6. Možete li nam reći nešto više o projektu “TECHERA”?
Projekt TECHERA – Nova tehnološka era u Jadranskom moru – dijeljenje velikih podataka i analitika za kružno morsko gospodarstvo financira se iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014-2020.
Opći cilj projekta je poticati održivi plavi rast stvaranjem zajedničke baze podataka, promicanjem specijalizacije poduzeća čije poslovanje uključuje održivu proizvodnju ribljih proizvoda te privlačenjem interesa i zapošljavanje mladih ljudi u plavoj ekonomiji.
Specifični ciljevi projekta su: razvoj i poticanje istraživanja, povećanje inovativnih kapaciteta, primjena naprednih tehnologija te razvoj specijaliziranih vještina, prijenos tehnoloških rješenja i poticanje poduzetništva.
.
7. Možete li nam reći nešto više o projektu “ARGOS”?
Zadarska županija sudjeluje u prekograničnom strateškom projektu ARGOS, financiranom iz Interreg V-A programa prekogranične suradnje Italija i Hrvatska. Cilj projekta je promicanje zajedničkog integriranog pristupa u zaštiti riba i morskih resursa i poboljšanje uvjeta kakvoće morskog okoliša kroz akcije na više razina usmjerene izravno i neizravno na smanjenje pritiska aktivnosti ribarstva i akvakulture na morski okoliš.
Projektom ARGOS uspostavlja se zajednički okvir upravljanja unutar kojeg sve institucije povezane s ribarstvom i akvakulturom iz Programskog područja djeluju kao jedna cjelina za potrebe upravljanja i zaštite zajedničkih bioloških resursa Jadrana, pod vodstvom znanstvene zajednice.
U sklopu projekta, nabavljena je oprema za recirkulacijsku akvakulturu školjkaša koja se sastoji od bioreaktora za uzgoj jednostaničnih algi te opreme za eksperimentalno mrijestilište i eksperimentalni uzgoj školjkaša u recirkulaciji s uređajem za filtraciju, biofiltraciju i sterilizaciju vode.
8. Možete li nam reći nešto više o projektu “Adri.SmArtFish”? Kako funkcionira umjetni riblji greben?
“Adri.SmArtFish” je projekt usmjeren na valorizaciju malog ribarstva uzduž jadranske obale u okviru njegove održivosti. Glavni cilj ovog projekta je očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj sektora malog ribarstva.
U sklopu projekta, izrađena je analiza sektora malog ribarstva i cjelovita studija stanja na Jadranu te je ostvareno povezivanje ribara s lokalnim tržištem. U okviru ribarskih manifestacija, održala se promocija i prezentacija autohtonih ribljih jela u suradnji s ugostiteljskim školama. U sklopu projekta nabavljena je i oprema za male ribare.
.
Foto: Zadarska županija
Prvi riblji greben u Hrvatskoj postavljen je u Zadarskom kanalu, radi očuvanja podmorskog života te s ciljem širenja aktivnosti vezanih za podmorje. Napravljen od ekološki prihvatljivih materijala, koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuje naseljavanja organizama.
Godinu dana nakon postavljanja grebena, izvještaj monitoringa pojavnosti morskih organizama na umjetnom grebenu ističe kako greben uspješno obavlja svoju funkciju. Površina grebena je djelomično kolonizirana algama te naslagama sedimenta koji prekriva betonsku podlogu. To dovodi do okupljanja riba i glavonožaca koji u takvim uvjetima pronalaze izvore hrane i koriste strukture grebena kao skrovište. Tijekom monitoringa učen je značajan porast broja pojedinih vrsta poput ugotice, trlje, batoglavca i fratra.
.
9. Možete li nam reći nešto više o projektu “PRIZEFISH”?
Projekt PRIZEFISH temelji se na provedbi prekograničnih, teritorijalnih i društveno-ekonomskih promjena iskorištavanih živih bogatstava Jadranskog mora te se bazirao na znanju koje je kapitalizirano sinergijama nekoliko prethodnih i tekućih projekata suradnje u sektoru ribarstva.
Opći cilj projekta je poboljšanje uvjeta za uvođenje inovativnih pristupa za održivo upravljanje ribarstvom u Jadranskom moru temeljeno na razmjeni znanja i dijeljenju dobrih praksi među partnerima.
Ovim projektom nastojalo se podržati razvoj znanja i tehnologije u izlovu i preradi ribe te razvoj inovativnih ribljih proizvoda s oznakom eko-certifikata koji bi bili konkurentni na tržištu EU, ali i na drugim tržištima, kao i postizanje održivog ribarstva s kontroliranim izlovom ribe. U sklopu projekta održan je sajam na kojem su promovirani novi načini pripreme ribe koji su pripremile proizvođačke organizacije i partneri na projektu.
Poučni video o projektu pronađite na poveznici.
.
10. Možete li nam reći nešto više o projektima “ECOSEA” i “DORY”?
ECOSEA projekt odnosio se na zaštitu, unapređenje i integralno upravljanje morskim okolišem i prekograničnim prirodnim resursima. Financiran je iz Programa prekogranične suradnje Adriatic (IPA CBC Adriatic), počeo je s provedbom u listopadu 2012. godine, a trajao je tri godine.
Opći cilj projekta je postavljanje okvira koji će omogućiti trajni proces zaštite i poboljšanje kakvoće mora i priobalja na temelju održivog gospodarenja ribolovnim aktivnostima i izravnim intervencijama za povećanje ribljih resursa i biološke raznolikosti.
Zadarska županija je ovim projektom ostvarila značajan rezultat koji se očituje u postavljanju eksperimentalne farme za uzgoj školjaka korištenjem nove tehnologije uzgoja razvijene u Norveškoj. Jedan od rezultata je i izrada Studije utjecaja na okoliš za uzgoj školjaka za lokaciju Seline, koja bi omogućila povećanje proizvodnje na tom području.
.
Foto: Zadarska županija
Projektom DORY kapitalizirala su se postignuća i potencijal mrežne suradnje uspostavljene u okviru projekta ECOSEA, financiranog iz IPA CBC programa 2007.-2013. Projektnim aktivnostima uspostavljen je okvir s uvjetima koji će omogućiti širu primjenu zajedničke vizije u pogledu održivog upravljanja ribljim resursima uzimajući u obzir biološku, ekonomsku i socijalnu kompleksnost upravljanja morskim resursima kao jednim integriranim sustavom.
Više o ostalim projektima održivog ribarstva u Hrvatskoj saznajte na poveznici.
_____
Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Zadarska županija