U sklopu teme ”Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa” razgovarali smo sa zadarskom tvrtkom Eko d.o.o. za gospodarenje otpadom Zadarske županije
Poznato je da se model kružnog gospodarstva temelji na prirodnim procesima u kojima otpad ne postoji kao kategorija, već na kraju ciklusa ponovno postaje resursom. Količinu otpada moguće je značajno smanjiti pravilnim razvrstavanjem. Ako otpad miješamo i ne razvrstavamo različite vrste otpada na za to predviđena mjesta, proizvodimo smeće koje u potpunosti nije moguće reciklirati ili je djelomično moguće uz visoke troškove.
Tema ”Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa” obrađuje se u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” sufinanciranog iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
.
Centri za gospodarenje otpadom predstavljaju jedan od ključnih elemenata za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
Riječ je o postrojenjima više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i postrojenja za obradu komunalnog otpada. U centrima količina neiskoristivog otpada koji ostaje na kraju procesa obrade svodi se na minimum inertnog otpada pogodnog za odlaganje.
Trgovačko društvo Eko d.o.o. za gospodarenje otpadom Zadarske županije osnovano je s ciljem uspostave sustava gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji.
U nastavku doznajte što su nam rekli o svom projektu Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje. Također su nam objasnili koncept mehaničko-biološke obrade miješanog komunalnog otpada, a razgovarali smo i o edukacijama koje provode u školama. S nama je razgovarala Mirta Matić, stručna suradnica za odnose s javnošću, edukaciju i arhiv.
Možete li nam reći nešto više o vašem projektu CGO Biljane Donje? U kojoj je fazi, kada se očekuje dovršetak?
U Centru za gospodarenje otpadom Biljane Donje na površini od oko 46 hektara prikupljat će se otpad koji je nastao na području Zadarske županije i dijelu Ličko-senjske županije (gradovi Gospić i Novalja, te općine Karlobag, Perušić, Donji Lapac, Udbina i Lovinac) uključujući: komunalni, neopasni proizvodni i građevni otpad.
Manje količine opasnog otpada izdvojene iz komunalnog otpada u CGO-u će se privremeno skladištiti i redovno predavati na daljnje postupanje ovlaštenoj i specijaliziranoj tvrtki za prikupljanje i obradu pojedine vrste opasnog otpada.
Na lokaciji je predviđena izgradnja postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, reciklažno dvorište, prostor za reciklažu građevinskog otpada, odlagališta za neopasni i inertni otpad, prostora za obradu otpadnih voda i odlagališnog plina. Izgrađene su pretovarne stanice u Biogradu na Moru, Pagu i Gračacu.
.
Projekt CGO Biljane Donje vrijedan je 486.217.920,80 HRK i sufinanciran je bespovratnim sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
Cilj Projekta je uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Zadarskoj i južnom dijelu Ličko-senjske županije. Radovi na izgradnji CGO-a još su u tijeku. Svi radovi uključujući i probni rad od šest mjeseci moraju biti gotovi do kraja 2023. godine, jer 31.12.2023. godine završava razdoblje financiranja Projekta.
Na nacionalnoj razini, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjelovao je u maksimalnom iznosu od 66.782.031,42 HRK (13,7%), te na lokalnoj razini Grad Zadar, Grad Benkovac i Zadarska županija u iznosu od 48.621.792,08 HRK (10%).
Centar predstavlja visoko kvalitetnu i najsigurniju alternativu postojećim odlagalištima jer je predviđena mehaničko-biološka obrada miješanog komunalnog otpada po najvećim europskim standardima. Možete li nam reći po čemu je poseban koncept mehaničko-biološke obrade otpada?
Koncept mehaničko-biološke obrade otpada razvio se kao posljedica nastojanja da se reducira količina biorazgradivog otpada koji se do sada obično odlagao u odlagalištima otpada, te da se sustavom automatske separacije omogući povrat korisnih sirovina iz otpada.
Ulazni materijal u postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada je miješani komunalni otpad, preostao nakon primarne selekcije ukupno proizvedenog miješanog komunalnog otpada, kao i dio zaprimljene količine neopasnog proizvodnog otpada te prikupljeni otpad iz vrtova i parkova. Ovaj se otpad, pri prijemu u MBO postrojenje, ovisno o vrsti, ubacuje u jednu od predviđenih namjenskih prihvatnih prostora – jama.
.
Tehnologija mehaničko-biološke obrade otpada u osnovi obuhvaća dva ključna procesa – mehaničku i biološku obradu otpada
Mehanička obrada otpada se odnosi na postupke usitnjavanja i paletizacije, drobljenja i mljevenja te prosijavanja, ali i druge metode mehaničke separacije zaprimljenog otpadnog materijala (npr. separacija uslijed djelovanja elektromagnetskih sila). Biološka obrada otpada sastoji se od postupaka biosušenja, biostabilizacije, kompostiranja te aerobne ili anaerobne razgradnje.
Pri tome se rješenja primijenjenih mehaničkih i bioloških procesa mogu konfigurirati na različite načine, a u svrhu dobivanja širokog raspona specifičnih ciljeva, kao što su:
.
- maksimiziranje količine obnovljenih sirovina (staklo, metali, plastika, papir i dr.)
- proizvodnja komposta
- proizvodnja visoko kvalitetnog krutog goriva iz otpada (GIO/SRF), definiranih svojstava
- proizvodnja biostabiliziranog materijala („biostabilata”) za odlaganje.
Predviđeni izlazni produkti procesa mehaničko-biološke obrade otpada su:
.
- inertizirana biostabilizirana izlazna frakcija – „biostabilat”
- goriva izlazna frakcija – gorivo iz otpada (GIO/SRF )
- oporabljivi otpad (metali)
- kompost
- isparena voda (vodena para)
- otpadna tehnološka (procjedna) voda.
Tranzicija na kružno gospodarstvo ne može biti uspješna bez sudjelovanja lokalnog stanovništva. Treba promijeniti postojeći sustav iskorištavanja resursa te provesti edukacije o odvojenom prikupljanu otpada. Vi konkretno u školama provodite edukativno–informativni program „Edukacija o korisnosti otpada“. U kojim ste školama proveli edukaciju, na koji način pristupate djeci, jesu li zainteresirani za te teme?
Kao što ste rekli, provodimo edukaciju u školama, ali i u vrtićima već sedmu godinu za redom. Kroz zgode i nezgode gospodina Otpadića, maskote napravljene od recikliranih materijala, educiramo naše najmlađe o važnosti pravilnog razvrstavanja otpada.
Djeca uče čemu služe smeđi, plavi, zeleni i žuti spremnik, odnosno gdje odložiti koru od banane, papir, staklo i plastiku. Sve je popraćeno veselom pjesmicom kako bi djeca utvrdila naučeno tijekom radionice.
Edukacija je namijenjena polaznicima prvih razreda osnovne škole i predškolskom uzrastu, a provodi je edukatorica naše tvrtke koja djeci uvijek nastoji približiti temu na njima razumljiv način.
Robot, kako oni zovu gospodina Otpadića, uvijek je rado viđen gost u školama i vrtićima i mališani s oduševljenjem usvajaju nova znanja. Ove godine je znakovito to što su nam se mahom javile škole u blizini CGO-a Biljane Donje, za razliku od prethodnih godina kada je to bio slučaj s gradskim školama.
Za sada smo radionicu proveli u Zemuniku, Bibinjama, Gorici, Galovcu, Sv. Filipu i Jakovu, Turnju, Sv. Petru, Gračacu, Debeljaku, Sukošanu, Podgradini, Posedarju, Islamu Latinskom, Slivnici Donjoj, Slivnici Gornjoj, Lovincu, Poličniku, Suhovarama, Visočanima, Ruplju, Jasenicama, OŠ Bartol Kašić (Zadar), Krnezi, Ljupču, Rtini i Jovićima.
Po završetku educiranja u osnovnim školama, družit ćemo se s našim predškolcima.
Provodite li neki program edukacije usmjeren na odraslu populaciju?
Što se tiče odrasle populacije, za sada smo usmjereni na edukaciju predstavnika komunalnih poduzeća koja se nalaze na području obuhvata CGO-a, odnosno na području Zadarske i južnog dijela Ličko-senjske županije. Komunalne tvrtke na području obuhvata CGO-a dio su sustava koji se naslanja neposredno na CGO kao davatelji javne usluge sakupljanja otpada.
___________
Autorica: Dubravka Jeričević
Fotografije: Eko-GO