Javna ustanova RERA SD ili Regionalna razvoja agencija Splitsko-dalmatinske županije naš je sljedeći govornik u sklopu teme ”Financijski mehanizmi za provedbu zelenog plana na otocima”
RERA S.D. akreditirani je regionalni koordinator te obavlja poslove od javnog interesa, s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja na području Splitsko-dalmatinske županije. Na pitanja o zelenoj tranziciji na otocima i mehanizmima za provedbu zelenog plana odgovara Jozo Sarać, v.d. ravnatelja agencije.
Tema obrađuje Paula Bolfan u sklopu programa ”Čovječanstvo na raskrižju: Hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” sufinanciranog sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija.
.
Jeste li upoznati s pojmom zelene tranzicije i programom Europskog zelenog plana? Koje aktivnosti Vaša organizacija provodi po tom pitanju?
Da, upoznati smo s pojmom zelene tranzicije, kao jedne od glavnih horizontalnih inicijativa Europske unije, koja se proteže kroz cjelokupnu EU politiku u predstojećem srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, u kontekstu održivog razvoja u svim dimenzijama gospodarstva i društva.
Europski zeleni plan, kao težnja Europe da postane prvi klimatski neutralan kontinent, izuzetno je ambiciozan i zahtjevan cilj, čijem će ostvarenju morati pridonijeti sve članice Europske unije, uključujući i Republiku Hrvatsku.
Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske Županije (dalje u tekstu: JU RERA SD), kao regionalni koordinator, sukladno mogućnostima danih javnih ovlasti koje proizlaze iz zakonskog okvira, koordinira razvojnim procesima na području Splitsko-dalmatinske županije, gdje se veliki napori ulazu upravo u komponente zelene tranzicije, kako u infrastrukturnim projektima, tako i u projektima socijalnih karakteristika, a koji zahvaćaju sve sfere društva.
Konkretno, u temeljnom strateškom dokumentu razvoja Splitsko-dalmatinske Županije, Planu
razvoja Splitsko — dalmatinske Županije 2022-2027 (čiji je koordinator izrade bila JU RERA SD), upravo je Koncept zelene tranzicije prepoznat kao jedan od horizontalnih prioriteta strateškog okvira Plana (detaljan opis može se naći na stranici 116. plana). Time se istaknulo da će se u nadolazećem višegodišnjem financijskom okviru EU u Splitsko-dalmatinskoj županiji prednost dati upravo projektima, programima i aktivnostima koji implementiraju segmente zelene tranzicije (ako je to primjenjivo).
Na tragu navedenoga JU RERA S.D. kao regionalni koordinator priprema i pripremat će projekte koji za cilj imaju zelenu tranziciju za javno-pravna tijela, kao i JLS-ove u Splitsko — dalmatinskoj županiji.
Dobar primjer navedenog je Poziv »Priprema projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije, objavljen u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. — 2026., na koji je JU RERA SD prijavila veći broj projekata za korisnike s područja Splitsko-dalmatinske županije, a čiji će rezultati predstavljati dobru osnovu za daljnji razvoj zelenih projekata na
području Splitsko-dalmatinske županije.
Prema Vašem iskustvu, koji su najvažniji problemi s kojima se susreću otoci i otočno stanovništvo?
Sa stajališta regionalnog koordinatora, koji zapošljava otočne koordinatore unutar djelokruga Odjela za strateško planiranje i regionalni razvoj, otoci posjeduju razvojne posebitosti, gdje se na primjeru Splitsko-dalmatinske županije mogu detektirati različiti problemi za pojedine otoke, a koji proizlaze iz geografskog položaja, veličine otoka, teritorijalne nadležnosti kopnenih jedinica lokalne samouprave, itd.
Na taj način, može se identificirati problematika nedovoljne povezanosti s kopnom (posebno u zimskim mjesecima) za otoke koji su udaljeniji od kopna, nedostatak komunalnih sadržaja za otoke manje veličine
te problematika koordinacije nadležnosti na otoku Čiovu gdje se isprepliću nadležnosti 3 jedinice lokalne samouprave (od kojih su dvije kopnene).
Zajednički problemi koje dijele skoro svi otoci u našoj županiji nedostatak su kulturnih i socijalnih sadržaja, nedovoljna dostupnost primarne zdravstvene zaštite, izražena turistička sezonalnost u ljetnim mjesecima koja opterećuje opću infrastrukturu, a poglavito energetsku, itd.
.
Koje su prioritetni ciljevi provedbe zelenog plana na otocima, postoje li projekti ili programi zelene tranzicije koje provodite na otocima?
Kako je već gore navedeno, Plan razvoja Splitsko-dalmatinske županije 2022-2027, kao temeljni regionalni srednjoročni akt strateškog planiranja, prepoznaje zelenu tranziciju kao horizontalnu temu za koju se očekuje implementacija na razini svih postavljenih posebnih ciljeva, mjera i aktivnosti.
Horizontalna narav i međusektorski pristup provedbi Plana razvoja Županije temelj su za postizanje ciljeva održivog i pametnog razvoja, s naglaskom na područja s razvojnim posebitostima (otoci i brdsko-planinska područja). Nositelj izrade je Splitsko- dalmatinska županija, zajedno s koordinatorom izrade i provedbe, JU RERA SD, koji načela zelene tranzicije provode putem svih tekućih i nadolazećih programa i projekata, a koji se nalaze u regionalnoj nadležnosti.
.
Koji izvor financiranja smatrate najvažnijim za provedbu projekata i programa zelene tranzicije na otocima? Znate li za neke koji su namijenjeni organizacijama civilnog društva na otocima?
Najvažniji izvor financiranja za provedbu projekata i programa zelene tranzicije na otocima jest novi instrument pod nazivom Integrirani teritorijalni program za otoke 2021-2027, koji obuhvaća prioritetna područja koja se izravno tiču energetske tranzicije otoka, energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama, itd. Za provedbu programskih aktivnosti za hrvatske otoke namijenjeno je ukupno otprilike 150 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Organizacijama civilnog društva na otocima dostupan je niz mogućnosti financiranja iz EU fondova, ali i putem nacionalnih sredstava. S nacionalne razine izdvaja se Program poticanja civilnog društva na otocima 2021-2027, koje provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, kao nositelj politike razvoja otoka.
Svakako kao prednost ovog Višegodišnjeg financijskog okvira EU ističe se način programiranja u kojem se za otoke pripremila zasebna alokacija EU sredstava kroz spomenuti Integrirani teritorijalni program za otoke 2021-2027 te je u isto vrijeme ostala mogućnost prijave otočnih projekata i na sve ostale izvore financiranja (NPOO, OPULIP, OPKK – ostatak, PRR, mehanizam ITU itd.).
Sve navedeno prepoznajemo kao važne izvore financiranja projekata i programa zelene tranzicije na otocima, a OPULIP vidimo kako jedan od važnijih izvora financiranja za OCD-ove općenito, pa tako i otočne OCD-ove.
.
Koji biste primjer dobre prakse na području zelene tranzicije izdvojili na hrvatskim otocima?
Kao primjer dobre prakse na hrvatskim otocima, izdvaja se niz nekoliko značajnih projekata u području zelene tranzicije, koji se provode na otoku Krku. Nedavno održana energetska konferencija na otoku Krku svojevrsno je popisala izuzetne napretke otoka Krka na području korištenja obnovljivih izvora energije, učinkovitog gospodarenja otpadom, stvaranja održivog gospodarstva i u konačnici, doprinos cilju otoka Krka da postane energetski neovisan.
Splitsko-dalmatinska Županija ove je godine osnovala novu Županijsku javnu ustanovu Dalmatinska energetska agencija, time se pokazalo razumijevanje Splitsko-dalmatinske Županije o izuzetnoj važnosti pitanja energetike u svim njenim dimenzijama.
Ustanova će koordinirati procesima implementacije zelene tranzicije na cijelom području Splitsko-dalmatinske županije, Sto obuhvaća i otoke, u čemu će otočni koordinatori aktivno sudjelovati kroz svoju ulogu koja proizlazi iz Zakona o otocima. Također, izrada Planova tranzicije prema čistoj energiji otoka Brača i Hvara predstavlja primjer dobre prakse, jer upravo izrada ovakvih dokumenta predstavlja dobru podlogu za promišljenu i stratešku primjenu načela zelene tranzicije u razvoju otočnih JLS-ova.
______________
Autor: Paula Bolfan
Naslovna fotografija: Unsplash