Naš sljedeći govornik je viši stručni suradnik za otočni razvoj i otočni koordinator Luka Srhoj iz regionalne razvojne agencije DUNEA koja djeluje na području Dubrovačko-neretvanske županije
Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA osnovana je 2006. godine u Dubrovniku, na inicijativu Dubrovačko-neretvanske županije.
DUNEA zapošljava 25 osoba specijaliziranih za upravljanje projektima, koordinaciju regionalnog razvoja, razvoj zajedničkih projekata kroz međuregionalnu i prekograničnu suradnju, pružanje savjetodavne i tehničke podrške javnopravnim tijelima, organizaciju različitih radionica, seminara i događanja, te sudjeluje u aktivnostima statističke regije i promicanju mogućnosti ulaganja.
Temu ”Financijski mehanizmi za provedbu zelene tranzicije na hrvatskim otocima” obrađuje Paula Bolfan u sklopu programa ”Čovječanstvo na raskrižju: Hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” sufinanciranog sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija.
.
Jeste li upoznati s pojmom zelene tranzicije i programom Europskog zelenog plana? Koje aktivnosti Vaša organizacija provodi po tom pitanju?
Europski zeleni plan je nova strategija rasta EU-a kojom se Europa želi usmjeriti prema transformaciji u klimatski neutralno, pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom. Ovaj plan predstavlja ambiciozan odgovor EU na izazove s kojima se susrećemo u pogledu klime i okoliša (ekstremni vremenski uvjeti, suše, poplave, erozije, itd.). Glavni cilj je smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine te postizanje klimatske neutralnosti do 2050.
Regionalna agencija DUNEA aktivno radi na promicanju i predstavljanju značenja i ciljeva Europskog zelenog plana, ali i sama provodi projekte koji doprinose ostvarenju ambicioznih ciljeva Europskog zelenog plana. Za istaknuti je kako je Regionalna razvojna agencija DUNEA voditelj centra (projekta) EUROPE DIRECT Dubrovačko-neretvanske županije čija osnovna uloga je približiti EU ljudima na terenu te predstaviti EU politike i ciljeve, pa tako i Europski zeleni plan. EUROPE DIRECT je član mreže EUROPE DIRECT u Hrvatskoj, koja je pak dio sveeuropske mreže centra kojom upravlja Europska komisija.
Tako je nedavno održana radionica pod nazivom „Poljoprivreda naše budućnosti – neka hrana bude lijek“ u Kuni Pelješkoj (7. listopada 2022.) u organizaciji Centra za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tom prilikom Regionalna agencija DUNEA i poduzetnički centar Biotechnicon d.o.o. upoznali su otočane s EU Zelenim planom, regulativom, prednostima ekološke poljoprivrede i proizvodnje, zahtjevima za proizvođače te mogućnostima financiranja ekološke poljoprivrede i proizvodnje.
.
Prema Vašem iskustvu, koji su najvažniji problemi s kojima se susreću otoci i otočno stanovništvo?
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ima 12 otočnih jedinica lokalne samouprave (Općine Ston, Janjina, Trpanj, Orebić, Lumbarda, Blato, Smokvica, Vela Luka, Lastovo, Mljet, Grad Korčula i Grad Dubrovnik koji u svom sastavu ima Elafitsko otočje). Iako su svi otoci različiti te kvaliteta života i pristup javnim uslugama nije jednaka za sve, možemo reći kako ipak postoje zajednički problemi s kojima se otočani susreću.
Jedan od problema je zasigurno kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita koju je na otocima potrebno unaprijediti i kontinuirano razvijati što znači jačati ljudske kapacitete u zdravstvu i jačati kapacitete i opremljenost domova zdravlja.
Također, postoje značajne potrebe u pogledu poboljšanja skrbi o starijim osobama uključujući veću dostupnost domova za starije i nemoćne te dnevnih boravaka. Socijalne usluge na otocima potrebno je u većoj mjeri usmjeriti na djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji, starije osobe te mlade. Potrebno je poticati rad organizacija civilnog društva, posebno kao potporu deinstitucionalizaciji i kreiranja alternativnih metoda pružanja socijalnih usluga. U
z poboljšanje zdravstvenih i socijalnih usluga, potrebno je sustav odgoja i obrazovanja na otocima učiniti dostupnijim na način da odgovaraju potrebama društva i gospodarstva na otocima, kako bi mladi dobili priliku nakon završetka školovanja ostati raditi na otoku. Potrebno je omogućiti uključivanje djece u programe produženog boravka te je ključno poboljšati dostupnost vrtića, odnosno usluge predškolskog odgoja i obrazovanja.
Osim poboljšanja javnih usluga na otocima jedan od važnih potencijalnih problema s kojima se otoci susreću je neplansko upravljanje resursima zbog čega treba dugoročno planirati održivo upravljanje otočnim resursima. Potrebno je poticati ulaganja u alternativne i inovativne sustave opskrbe vodom, posebice one koji se temelje na korištenju energije iz obnovljivih izvora te sustave pročišćavanja otpadnih voda koji za cilj imaju ponovnu upotrebu tretiranih otpadnih voda.
Također, treba potaknuti participaciju stanovništva kroz energetske zadruge s ciljem učenja i prijave projekata usmjerenih na obnovljive izvore energije. Očuvanje zaštićenih prirodnih područja, a posebno mora te kontinuirano praćenje stanja bioraznolikosti na otocima od prioritetne je važnosti.
Poboljšanje prometne povezanosti i dalje je među najvažnijim prioritetima čijom se realizacijom olakšava mobilnost stanovništva, bolja dostupnost zdravstvene zaštite i ostalih javnih usluga, veća konkurentnost otočnih gospodarstvenika kao i bolja dostupnost roba i usluga na otocima. Za poboljšanje prometne dostupnosti otoka ključno je poticati mjere kojima će se skratiti vrijeme putovanja na pojedinim linijama te uvoditi nove linije pomorskog prijevoza.
Također, nužno je poboljšati digitalnu povezivost, odnosno osigurati širokopojasnu infrastrukturu na otocima kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih preduvjeta za budući gospodarski i društveni razvoj, uključujući i razvoj javnih usluga.
.
Koje su prioritetni ciljevi provedbe zelenog plana na otocima, postoje li projekti ili programi zelene tranzicije koje provodite na otocima?
Sva djelovanja i politike EU-a trebale bi doprinositi ciljevima zelenog plana (klimatska politika, energetska politika, industrijska politika i kružno gospodarstvo, građevinarstvo, zaštita okoliša i bioraznolikost, poljoprivreda i turizam, socijalna politika, istraživanje, razvoj i inovacije). DUNEA je provela i provodi niz projekata na obalnom i otočnom području koji spadaju pod definiciju zelene tranzicije.
Trenutno se iz Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014. – 2020. provodi projekt MARLESS koji je sinergijska akcija iz sektora zaštite okoliš, a koja se bavi problemom otpada u Jadranskom moru. Među mnogobrojnim aktivnostima, radit će se na praćenju količine otpada u moru, podizanju svijesti građana, pilot aktivnostima inovativnih rješenja kojima je svrha testirati eksperimentalne procese uklanjanja otpada iz mora, kao i prekogranično integrirano upravljanje s ciljem smanjenja količine otpada koji dospijeva u Jadransko more.
Regionalna agencija DUNEA, kroz organizaciju brojnih događanja i aktivnosti, u projektu ima fokus na podizanju razine svijesti o problematici otpada u moru i golemim rizicima koje ono donosi, dok Sveučilište u Dubrovniku, kao stručno znanstveno tijelo, doprinosi projektu kroz interdisciplinarni pristup snaga Odjela za elektrotehniku i računarstvo te Odjela za primijenjenu ekologiju, u osmišljavanju robota koji identificira, prikuplja i razvrstava otpada s površine mora.
.
SeaClear projekt
Iz Programa HORIZON 2020 provodi se projekt SeaClear kojim se planira razvoj prvog sustava bespilotnih podvodnih i površinskih plovila za pronalaženje i prikupljanje otpada s morskog dna i iz vodenog stupca.
Cilj projekta je upravljati robotima autonomno, bez daljinske ljudske intervencije, a u svrhu toga provest će se inovativni sustav za mapiranje, klasifikaciju i upravljanje robotima. Navedene će se značajke prikazati na pilot područjima gdje će biti postavljen autonomni sustav robota: jedan sustav će biti postavljen u turističkom području Dubrovnika, točnije pokraj otoka Lokrum, dok će drugi biti postavljen na području Malostonskog zaljeva.
.
BLUEfasma projekt
Iz Programa INTERREG MED 2014. – 2020. provodi se projekt BLUEfasma koji je osmišljen na način da integrira i provodi principe kružnog gospodarstva u ključne sektore plavog rasta, ribarstva i akvakulture kako bi na novi način pogodovali izoliranim otočnim i obalnim područjima Sredozemlja. Navedeno će se postići kroz osnaživanje inovacijskih kapaciteta malog i srednjeg poduzetništva i pomorskih klastera.
Kružno gospodarstvo sprječava iscrpljivanje resursa zatvarajući krug za energiju i materijale, što dovodi do pametnog i održivog rasta kao ključnog zajedničkog cilja Sredozemlja. Trenutno gospodarstvenici oprezno prihvaćaju prakse kružnog gospodarstva koje još uvijek smatraju neprofitnim. Cilj projekta BLUEfasma je promijeniti takva trenutna razmišljanja o kružnosti.
.
TAKE IT SLOW projekt
Iz Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014. – 2020. provodi se projekt TAKE IT SLOW – Životni stil na Jadranu kao inspiracija za održivi razvoj koji je strateški bilateralni projekt Hrvatske i Italije osmišljen s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao zelene, pametne, održive, dostupne prekogranične turističke destinacije.
Fokus projekta je na malim zajednicama na otocima, obali i unutrašnjosti uz Jadransko more bogatima materijalnom i nematerijalnom baštinom koje su očuvale autentični životni stil prilagođen svom prirodnom okruženju. Projektom će se osmisliti jednostavna rješenja za upravljanje mikro turističkim destinacijama kako bi se lokalne zajednice mogle nositi s utjecajima (masovnog) turizma, ali i očuvale baštinu i životni stil.
Osnovu projekta čini prekogranična platforma poduzetnika, javnog i znanstvenog sektora Hrvatske i Italije koji će raditi na poticanju izvrsnosti i inovacija u lancu vrijednosti u turizmu baziranom na konceptu pametne specijalizacije. Tako će, između ostalog, 10 poduzetnika dobiti podršku u procesu stjecanja certifikata za organski uzgoj tradicionalnih proizvoda, formirat će se prekogranični koncept klasteri, organizirat će se predstavljanja najboljih usluga i proizvoda, ali će se i provesti niz znanstvenih istraživanja na temu vina, maslinovog ulja, soli, školjaka.
Dubrovačko-neretvanska županija će u suradnji s Općinom Ston uspostaviti moderni multimedijalni interpretacijski centar jadranske baštine u Kneževom dvoru u Stonu za čiju je obnovu kroz projekt osigurano više od 3,5 milijuna kuna. Projekt TAKE IT SLOW poticat će zaštitu i promociju krajolika, ruralne arhitekture, gastronomije i stila života kroz održive turističke proizvode, kreativne industrije, umjetnost i ICT tehnologije te će razviti alate za pravovremeno reagiranje na zahtjeve turističkog tržišta.
.
Koji izvor financiranja smatrate najvažnijim za provedbu projekata i programa zelene tranzicije na otocima? Znate li za neke koji su namijenjeni organizacijama civilnog društva na otocima?
Najvažniji izvori financiranja za provedu projekata zelene tranzicije kako na otocima tako i u ostalim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatske su Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. te Operativni programi u Republici Hrvatskoj za financijsko razdoblje EU 2021. – 2027. To su Operativni program Konkurentnost i kohezija, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali, Program ruralnog razvoja te novi Integrirani teritorijalni program.
Posebno je važno istaknuti Integrirani teritorijalni program koji će se u ovakvom obliku provoditi po prvi puta te će u sebi sadržati poseban program za otoke koji će integrirati ciljeve održivog razvoja koji pretpostavljaju stabilan gospodarski razvoj otoka, pravednu raspodjelu socijalnih mogućnosti za sve otočane, zaštitu otočnog okoliša i povećanje otpornosti na klimatske promjene.
ITP za otoke će se bazirati na 4 prioriteta:
- Održivo upravljanje, očuvanje i korištenje otočnog prostora;
- Unaprjeđenje poslovne i javne infrastrukture;
- Valorizacija kulturne baštine i razvoj kulturnih usluga i
- Promicanje energetske učinkovitosti.
Operacije u ITP-u su prioritizirane na način da pokrivaju specifične potrebe otoka koje su lokalnog karaktera i koje povezuju više tema s potencijalom njihove integracije na programskoj i projektnoj razini. Predložene operacije na najefikasniji način objedinjavaju potrebu za financiranjem otočnih razvojnih projekata koji se ne bi mogli financirati iz drugih izvora, primjenu koncepta Pametnog otoka i obavezan doprinos klimatskim ciljevima EU. Za provedbu operacija u okviru ITP-a za otoke namijenjeno je ukupno oko 150 milijuna eura.
.
Koji biste primjer dobre prakse na području zelene tranzicije izdvojili na hrvatskim otocima?
Kao primjer dobre prakse projekta u području zelene tranzicije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji naveli bi projekt „Energetska obnova zgrade Doma za starije osobe Vela Luka“ koji je proveden u sklopu Poziva „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora“, a okončan je početkom 2021. godine. Osnovni cilj projekta bio je energetska obnova zgrade Doma za starije i nemoćne osobe Korčula – Vela Luka, čime su se smanjile energetske potrebe i toplinski gubici građevine, osigurale znatne financijske uštede te poboljšali uvjeti boravka rada u Domu.
Projektom su provedene mjere toplinske izolacije ovojnice zgrade, zamjena postojećih prozora s novim energetski učinkovitijim prozorima te ugradnja sustava solarnih kolektora za pripremu tople vode iz obnovljivih izvora energije. Implementacijom mjera energetske obnove ostvarena je ušteda toplinske energije za grijanje od čak 85,81%, te su smanjene emisije CO2 od 196,97 tone godišnje.
Projektni rezultati utjecali su na povećanje energetske učinkovitosti zgrade Doma za starije osobe Vela Luka što je imalo pozitivan utjecaj na: smanjenje potrošnje primarne energije i energije potrebne za grijanja; smanjenje emisije CO2 uslijed smanjenja potrošnje; i jedan od najvažnijih utjecaja je taj što su se znatno poboljšati fizički uvjeti boravka korisnika Doma koji su jedna od najranjivijih skupina društva.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 4.073.400,57 kuna. Spomenuli bi i projekt „Energetska obnova ambulante Trpanj“. Projektom energetske obnove ambulante izvedena je toplinske izolacije vanjskih zidova i kosog krova, odgovarajuća toplinska izolacija i hidroizolacija dijela ravnog krova, izmjena rasvjete cijelog objekta energetski učinkovitom, te je instaliran sustav daljinskog upravljanja i nadzora nad energentima. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 705.912,50 kuna
.
Važno je istaknuti i cijeli niz lučkih projekata koje Dubrovačko-neretvanska Županija provodi u suradnji sa Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture RH razvija s ciljem kvalitetnije povezanosti otoka i poluotoka Pelješca
Neki od njih su realizirani (Luka Trpanj, Luka Donje Čelo – otok Koločep, Sanacija lukobrana Puntin; Rekonstrukcija i dogradnja luke Drače; Rekonstrukcija luke Duba Pelješka; Uređenje komunalnog dijela luke Račišće) ili se trenutno provode (Trajektno putnički terminal Vela Luka; Ribarska Luka Sustjepan; Luka Ubli; Nova luka Korčula – Luka Polačište; Izgradnje gata u Luci Cavtat). Također u planu je i prijava za nove luke: Luku Perna, Ribarska luka Vela Luka; Dogradnja luke Brijesta, Luka Prigradica, Luka Brna; Luka Pomena, Uređenje obale Kale-Vranac; uređenje komunalnih vezova, itd.
Realizacijom gore spomenutih projekata i onih planiranih u novom razdoblju prvenstveno će se smanjiti emisije štetnih plinova, razine buke i vibracija te će se povećati stupanj sigurnosti za sve sudionike u prometu. Protočnost u svim lukama će biti veća i bolja, osigurati će se bolja prometna integracija otoka, što će potaknuti lokalni gospodarski rast i pozitivno utjecati na demografsku sliku te urbani razvitak otoka, kao i olakšati obavljanje svakodnevnih poslova lokalnog stanovništva.
___________
Autor: Paula Bolfan
Naslovna fotografija: Pexels