O zelenoj tranziciji na otoku Hvaru: Što rade građani, a što lokalne samouprave po pitanju provedbe tranzicije?
U sklopu serijala Interesi i uloga građana u zelenoj tranziciji o stanju na najsunčanijem hrvatskom otoku govori nam Šime Fio, ne samo kao predsjednik Odbora za zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije Grada Hvara, nego i iz perspektive građanina i otočanina.
Temu ”Interesi i uloga građana u zelenoj tranziciji” obrađuje Ivka KH u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
Predsjednik ste Odbora za zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije Grada Hvara. Kako je došlo do njegovog osnivanja?
Odbor za zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije osnovan je na prijedlog izvršne vlasti Grada Hvara. U predizbornoj kampanji za lokalne izbore održane prošle godine predvodio sam listu SDP-a. Kako su lista aktualnog gradonačelnika i lista SDP-a imale dosta dodirnih točaka glede zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije, iz Grada su predložili da ja preuzmem vodstvo Odbora. Rad je na volonterskoj bazi.
Moram istaknuti da sam također predsjednik Odbora za turizam pri Gradskom vijeću kao i gradski vijećnik, tako da održive ideje pokušavam ugraditi i u inicijative koje se odnose na turizam. Naime, jasno nam je da se moderan turizam sve više bazira na zelenom smjeru i eko odabirima.
.
Čime se odbor bavi?
Odbor se bavi prvenstveno koordinacijom između izvršne vlasti Grada Hvara i zaključcima Odbora, a to su poticanje zelene energije, očuvanje okoliša, kao i ulaganje u zaštitu okoliša.
Iskreno, zadnji sastanak Odbora je bio prošle godine. Na tom sastanku su doneseni zaključci koji su 18/11/2021 predstavljeni gradonačelniku, u suradnji s predstavnicima Pokreta Otoka. Dio prijedloga je i stavljen u proračun Grada s namjerom izvršenja u tekućoj godini.
Ono što smo uspjeli u suradnji s Planinarskim društvom Hvar i Gradom Hvarom je povući sredstva EU za čišćenje podmorja Paklinskih otoka te špilja i jama otoka Hvara. Prva faza je odrađena u listopadu ove godine, a ostatak slijedi na proljeće. Ja sam tu bio samo idejni pokretač, sve je odrađeno velikim zalaganjem Mire Ćurin i Antonjete Rosso Domančić, te Jerine Ćurin koja je viša savjetnica za europske i nacionalne fondove, strateško planiranje i zaštitu okoliša Grada Hvara.
.
Koliko su građani otoka Hvara upoznati sa zelenom tranzicijom?
S obzirom na to da je na otoku održano dosta predavanja i tribina, ponajviše zahvaljujući zalaganju Pokreta Otoka, mogao bi reći da su upoznati. Međutim, porazna je činjenica da sistem zapravo loše funkcionira i zelena tranzicija je prvenstveno prisutna na papiru.
Naime, postoji velika razlika između proklamacija i stvarnog djelovanja. To mogu osobno potvrditi jer sam se u travnju prijavio na natječaj Fonda za fotonaponsku centralu i do danas nisam dobio nikakav odgovor….
A s mogućnostima korištenja EU fondova?
Moje osobno iskustvo s korištenjem fondova je dosta loše. Od tri natječaja, jedan je uspio, jedan nije, a za jedan nisam niti dobio odgovor (nakon 7 mjeseci). Tako da kada me ljudi pitaju i nemam baš nekakve pozitivne savjete. U prvih 5 godina korištenja EU fondova Hrvatska je uspjela povući cca 18% raspoloživih sredstava… ne znam što dalje reći. Imam osjećaj da pokušavamo guranjem upaliti automobil koji ne da nema goriva, već nema ni motor.
Direktan primjer: za realizaciju fotonaponske centrale u domaćinstvu vam treba cijeli niz dokumenata i certifikata koje morate platiti a zatim čekati da se raspiše pogodan natječaj (ja sam čekao skoro 2 godine).
Zar ne bi bilo logično da učimo od drugih zemalja?
Prošlu zimu sam putovao u Italiju, iznajmio električni auto i bukirao smještaj koji je nudio mogućnost punjenja električnih vozila. Kada sam u Amalfiju bio kod domaćina primijetio sam da ima fotonaponske ćelije na krovu, pa sam ga upitao kako je to riješio. U Italiji – koja je često sinonim za birokracijske komplikacije u EU – to funkcionira tako da vi nazovete tvrtku koja se bavi instalacijom fotonaponskih sistema, oni vam pošalju ponudu, ako prihvatite vi plaćate 50% iznosa a ostatak angažirana tvrtka naplati od države. Jednostavnije ne može.
Znam da je Hrvatska od nedavno odlučila ne naplaćivati PDV na radove i opremu vezane uz instalaciju fotonaponskih sistema, ali to sigurno nije dovoljno.
Zato i jesmo na začelju EU po korištenju solara.
Šime Fio (Foto: Mirjana Prizmić)
.
Kako napreduje projekt izgradnje solarne elektrane, Solution?
Solution projekt je na Hvaru iskorišten samo djelomično jer zone za veliku fotonaponsku centralu nisu i vjerojatno neće zaživjeti. Prijedloge lokalne zajednice da se zone premjeste je Županija odbila, a Županija tu vodi glavnu riječ. Energetske zadruge su dobra ideja, ali preduvjet da bi one zaživjele je postojanje zona/e gdje bi mogli realizirati fotonaponske centrale – a mi na Hvaru to nemamo.
Tako ispada da se solarna elektrana na najsunčanijem otoku na Jadranu može izgraditi samo na krovovima privatnih zgrada i to s vlastitim novcima, a onda opet slijedi čekanje priključka na mrežu.
Imamo primjer Bay Beach Hotela u Hvaru (bivša depadansa hotela Dalmacija), koji je renoviran i otvoren ovog ljeta. Travel and leisure magazine (drugi najčitaniji turistički portal u SAD-u) ga je proglasio prvim održivim hotelom na Hvaru jer ima fotonaponsku centralu na krovu koja je “off grid” – zato što ju i nakon više od 6 mjeseci nisu uspjeli spojiti na mrežu.
Što je s najavljivanim stanicama za punjenje električnih automobila?
Nadam se da će profunkcionirati do proljeća, na zadnjem sastanku gradskog vijeća je rečeno da do početka iduće sezone definitivno ide postavljanje punionica za električna vozila u Hvaru. Sigurno da je tome doprinijelo zalaganje udruge Strujni Krug, da se na rasvjetnim stupovima mogu postavljati punionice.
Detalji još nisu razrađeni, ali koliko sam ja shvatio, bit će par punjača na gornjem parkingu na Dolcu – koji je jedini u 100% vlasništvu Grada Hvara, i 1-2 punjača na parking kod hotela Pharos.
Kako ste zadovoljni provedbom hvarske tranzicije prema čistoj energiji?
Djelomično mogu biti zadovoljan. Javna rasvjeta je zamijenjena štednim LED svjetlima, punionice za električna vozila bi trebale biti do ljeta gotove. Imamo problem s realizacijama fotonaponskih centrala, gdje nemamo potporu i razumijevanje županije.
Isto tako imamo problem s promašenim planom zbrinjavanja otpada. Regionalni centri nisu zaživjeli, plan je opsoletan a država ga se drži ko’ pijan plota. Na nalog EU da se zatvore deponiji smeća, država je naredila zatvaranje 50% nasumično odabranih deponija, a bez da je ponudila nekakve validne alternative gradovima. Primjerice na otoku Hvaru je Ministarstvo za zaštitu okoliša zatvorilo deponij u Starom Gradu, tako da Stari Grad donosi smeće na deponiji Grada Hvara, koji je zbog povećanog obima deponiranja zadnjih godina jako blizu maksimalnog kapaciteta. Alternative nemamo, pa očekujem Napuljski scenariji sljedećeg ljeta, ako država ne donese nekakvo rješenje.
Što je, po Vama, ključno za ubrzavanje zelene tranzicije?
Nažalost za sve izgleda da je rješenje da se pobrinemo sami, jer nekakvu podršku od države i nemamo – štoviše da sam teoretičar zavjere rekao bi da izvršna vlast Hrvatske sabotira građane i gradove prema zelenoj tranziciji jer preferira guranje velikih igrača. I to je porazna činjenica. Volio bi da se ovo shvati kako konstruktivna kritika i da ću u budućnosti morati demantirati moj zaključak.
__________
Autor: Ivka KH
Naslovna fotografija: Unsplash