ODRŽIVI OTOCI – intervju s dr. Igorom Mataićem o zbrinjavanju otpada na Visu

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 07.09.2022. - Vrijeme čitanja: 18min

Izoliranim otocima s istaknutom sezonalnošću izazovno je uhvatiti se u koštac s kvalittenim zbrinjavanjem otpada

O toj smo temu razgovarali  s dr. znanosti Igorom Mataićem, direktorom udruge Pomalo. Igorovo područje specijalizacije je geotehnika (primijenjena geologija), zaštita okoliša i održivi razvoj.

Pomalo je neprofitna organizacija civilnog društva sa otoka Visa, koja se zalaže za održivi razvoj, promociju i zaštitu kulturnih vrijednosti, zaštitu okoliša i prirodnog okruženja, društvenu toleranciju i multikulturno društvo bazirano na interkulturalnom dijalogu. Cilj udruge Pomalo je primjena tehnologija i praksi održivog razvoja te izgradnja slobodnog, otvorenog, demokratskog, pluralnog i tolerantnog društva utemeljenog na vrijednostima mira, nenasilja, ljudskih prava, internacionalizma, dijaloga i društvene pravednosti.

O temi ”Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.

 

Kako komentirate upravljanje otpadom na otoku Visu, i u gradu Komiži? Što vidite kao najveću prepreku kvalitetnom gospodarenju otpadom?

Kada govorimo o upravljanju otpadom otoka Visa, govorimo o gospodarenju komunalnim otpadom. Nažalost, situacija gospodarenja otpadom na otoku Visu je izrazito nepovoljna.

Kao najveću prepreku gospodarenju otpadom otoka Visa prepoznajem nekompetentnost upravljačkih struktura gradova Komiže i Visa, kao i dugogodišnjih upravljačkih struktura komunalnih firmi Nautičkog centra i Gradine, odgovornih za uspostavu kvalitetnih sustava gospodarenja otpadom. Ukoliko uopće možemo govoriti o gospodarenju otpadom, tada otok Vis nažalost karakteriziraju izrazito loši gospodari.

Najveći nedostatci gospodarenja otpadom otoka Visa su: nesanitarna odlagališta otpada, nefunkcionalan sustav razdvajanja otpada, nepostojanje sustava za pročišćavanje otpadnih voda. Sve navedeno u konačnici rezultira neučinkovitim sustavom gospodarenja komunalnim otpadom.

.
Nesanitarna odlagališta otpada

Iako uspostava kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom zahtjeva visoka ulaganja, ona su dostupna kroz investicijske platforme u domeni zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada EU. Uzimajući u obzir da je RH članica EU više od devet godina, za trenutnu izrazito nepovoljnu situaciju gospodarenja otpadom na otoku Visu, po mome mišljenju nema opravdanja.

Komunalni otpad produciran na otoku Visu odlaže se u gradu Visu na lokaciji Welington nesanitarnim putem. Dakle, govorimo o smetlištu koje ne zadovoljava uvjete sanitarne zaštite i sanitarnog odlaganja. Donedavna, komunalni otpad grada Komiže odlagao se i na lokaciji Šćeće, također nesanitarnim putem.

Iako službeni dokumenti sugeriraju da je odlagalište Šćeće zatvoreno, u najboljem slučaju možemo govoriti o prestanku odlaganja na navedenoj lokaciji i ugradnji dnevnog prekrivnog sloja zemlje nad gomilom komunalnog otpada.

.
Navedeni problem potrebno je sagledati i u kontekstu izrazito neumjerenog turističkog razvoja otoka

Budući da je turizam danas evidentno jedina gospodarska grana na otoku Visu, već dugi niz godina na udaru smo trendova masovnog turizma. To za posljedicu ima značajnu količinu komunalnog otpada.
Budući da na otoku Visu postoje dva nesanitarna odlagališta otpada, locirana na nepovoljnim lokacijama krškog terena, vrijeme je da se suočimo s posljedičnim zagađenjem okoliša. Krški teren karakterizira visoka propusnost.

Budući da u oba slučaja nesanitarnih odlagališta ne postoji temeljni zaštitni sloj, filtrat generiran u komunalnom otpadu direktno se procjeđuje u podzemlje. Tako se zagađuje okoliš i rezerve pitke vode otoka Visa. Da stvar bude gora, nesanitarno odlagalište otpada Šćeće, nalazi se u blizini izvorišta Pizdica (cca. 800 m). Vodocrpilište Pizdica nalazi se na nižoj visinskoj koti od odlagališta Šćeće, a koristi se u sustavu vodoopskrbe otoka uz maksimalni kapacitet od 6 l/s.

.
Nesanitarno odlaganje otpada na Šćeću zaustavljeno je nedavno

Tada je komunalni otpad zasut prekrivnim slojem zemlje. Prije toga, nesanitarno odlagalište nije bilo zaštićeno od oborinskih voda i nastanka znatne količine filtrata. Filtrat se direktno procjeđivao u krški teren podloge. Donedavna, odlagalište Šćeće bilo je vidljivo posjetiteljima otoka Visa, budući da je smješteno na cca 100 m zračne udaljenosti podno Državne ceste D117.

Komunalni otpad na lokaciji nesanitarnog odlagališta Šćeće nije na adekvatan način ugrađivan pri odlaganju. Kao posljedica neadekvatne ugradnje komunalnog otpada, površinu nesanitarnog odlagališta Šćeće karakterizira učestala pojava značajnih vlačnih pukotina. Te pukotine ukazuju na probleme stabilnosti komunalnog otpada i omogućen olakšan prodor oborinskih voda u tijelo odlagališta.

Budući da je na lokaciji Šćeće dugi niz godina odlaganje komunalnog otpada vršeno direktno na kršku podlogu bez izvedbe nepropusne barijere, neminovno je da su se značajne količine filtrata procjeđivale u krško podzemlje, a time i ugrožavale vodonosnik. Budući da odlagalište još uvijek nije zatvoreno u skladu sa sanitarnim normama, tj. da nema niti nepropusnu krovnu barijeru, količina novonastalog filtrata koji se kroz otpad procjeđuje u podzemlje i dalje značajno ovisi o količini oborina.

.
Opasnost od zagađenja podzemnih voda

Povećanjem kapaciteta crpljenja na lokaciji Pizdica, povećava se opasnost od zagađenja podzemnih voda. Kako se nesanitarno odlagalište otpada Šćeće nalazi u neposrednoj blizini obale (cca. 450 m), filtrat odlagališta procjeđuje se i u more. Time se ugrožava i kvaliteta morske vode i negativno utječe na morska staništa.

Slični zaključci vrijede i za nesanitarno odlagalište Welington (cca. 600 m zračne udaljenosti od obale). U tom kontekstu potrebno je istaknuti da je morski pojas uz otok Vis, zaštićen mjerom Natura 2000, točnije tj. mjerom o Staništima HR3000097 (Otok Vis-podmorje). Natura 2000 europska je mreža područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije.

.
Bioplin zagađuje atmosferu i doprinosi globalnom zagrijavanju

Kako u slučaju oba nesanitarna odlagališta nije izveden zaštitni pokrovni sloj, bioplin koji nastaje raspadom organskih komponenti komunalnog otpada direktno zagađuje atmosferu i doprinosi globalnom zagrijavanju. Bioplin mogao bi se kontrolirano sakupljati i primjerice koristiti za proizvodnju toplinske i električne energije.

Ovaj problem posebice je izražen u slučaju nesanitarnog odlagališta Welington. Budući da se komunalni otpad pri odlaganju dugi niz godina ne ugrađuje, te kako se ne koristi dnevni prekrivni sloj, uz pojavu problema nestabilnosti pokosa komunalnog otpada, taj isti komunalni otpad značajno raznosi vjetar uz posljedično nesmetano širenje neugodnih mirisa.

Nadalje, nekorištenje dnevnog prekrivnog sloja za posljedicu ima i činjenicu da komunalni otpad glodavci i ptice koriste pri ishrani, što je zasigurno značajan negativan utjecaj na faunu otoka. U tom kontekstu potrebno je napomenuti da je kopneni dio otoka Visa zaštićen mjerama Natura 2000.

.
Nefunkcionalan sustav razdvajanja otpada

U gradovima Komiža i Vis izgrađen je sustav za odvojeno sakupljanje otpada pri čemu je otočanima i turistima omogućeno razvrstavati komunalni otpad i odlagati ga u zasebne spremnike. Izvedeni su spremnici za papir, plastiku, staklo i miješani otpad. Nažalost, navedeni sustav je tek kozmetičke naravi, budući da se otpad sakupljen u zasebnim spremnicima miješa prilikom njegovog sakupljanja kamionima komunalnih poduzeća. Dakle, čak i da otočani sustavno odvajaju otpad u zasebne spremnike, taj isti otpad se ponovno miješa i odlaže nesanitarnim putem.

Osnovni razlog zašto sustav odvojenog sakupljanja otpada nije profunkcionirao je taj da gradske vlasti Komiže i Visa, kao i dugogodišnje uprave gradskih komunalnih poduzeća Nautičkog centra i Gradine, ne prepoznaju nužnost uspostave funkcionalnih reciklažnih dvorišta.

Funkcionalno reciklažno dvorište podrazumijeva mogućnost zasebnog odlaganja i odgovarajućeg tretmana pojedinih komponenti komunalnog otpada

Kao posljedica navedenog, otok Vis karakterizira produkcija značajnih količina miješanog komunalnog otpada, koji financijski najviše opterećuje građane i ima izrazito nepovoljan utjecaj na okoliš u uvjetima nesanitarnog odlaganja koje je na otoku Visu jedina praksa.

.
Mobilno reciklažno dvorište za neopasan otpad u Komiži

Na lokaciji Rogači Grada Komiže, postavljeno je mobilno reciklažno dvorište za neopasan otpad. Time je omogućeno selektivno prikupljanje ambalaže od kartona i papira, stakla, sitnog elektroničkog i električnog otpada, starih lijekova, gume, metala, ambalaže od plastike, ambalaže od metala, plastike, odjeće, obuće i tekstila. Nažalost mobilno reciklažno dvorište rijetko se koristi, tj. količina selektivno prikupljenog otpada je zanemariva.

Primjerice, količina odvojeno prikupljenog otpada u ukupnoj količini komunalnog otpada Grada Komiže iznosi cca 0.6 %, a svodi se uglavnom na otpadni papir koji prikupljaju učenici škole.

Razlog nekorištenja mobilnog reciklažnog dvorišta je ponovno činjenica da se selektivno prikupljeni otpad miješa i završava na nesanitarnom odlagalištu Welington. Izuzetak navedenom je zanemariva količina elektronskog otpada i otpadnog ulja koje se iz reciklažnog dvorišta Rogači odvozi u Split.

.
Reciklažno dvorište Grada Visa

Reciklažno dvorište Grada Visa smješteno je na lokaciji Samogor, gdje se nalaze skladišta za odvojeno sakupljeni otpad. Navedeni otpad se usitnjava, te povezuje, tj. prilagođava za prijevoz kamionima, što ujedno predstavlja jedinu metodu tretmana odvojeno prikupljenog otpada na otoku. Kamionima, tj. trajektnom linijom do Splita sa otoka se odvozi odvojeno sakupljeni papir, odjeća, željezo i guma.

Evidentan je problem malih količina i otkupa odvojeno prikupljenog otpada. Primjerice, količina odvojeno prikupljenog otpada u ukupnoj količini komunalnog otpada Grada Visa iznosi cca 4 %. U datoj situaciji otkup otpada vrše samo Unija papir i Korušice metali.

Plastika se ne odvozi jer je nitko ne želi otkupiti te se u datoj situaciji samo pune skladišta. Količine odvojeno prikupljenog stakla su zanemarive, tj. nije moguće skupiti dovoljno za prijevoz kamionom. Slično vrijedi i za odvojeno sakupljeni papir, tj. količine prikupljenog otpada tijekom zimskih mjeseci su zanemarive. Napomenut ću i da prijevoz odvojeno prikupljenog otpada na kopno dijelom subvencionira RH.

.
Inicijativa GeoParka za uspostavu sustava odvojenog sakupljanja biootpada

Prije nekoliko godina postojala je inicijativa GeoParka za uspostavom sustava odvojenog sakupljanja biootpada. Tada je otočanima omogućeno preuzimanje kompostera, tj. kanti za sakupljanje biootpada. Sustav odvojenog sakupljanja biootpada nažalost nikada nije profunkcionirao, jer vodstva komunalnih poduzeća Nautički centar i Gradina nisu oformile funkcionalne kompostane, tj. odgovarajuću lokaciju za primjenu tehnologije tretmana biootpada.

Primjerice, u gradu Komiži kompostana je trebala biti uspostavljena još 2020 godine. Budući da je agrikultura jedna od tradicionalnih djelatnosti otočana, mogućnost otkupa kvalitetnog komposta zasigurno bi pridonijela održivom razvoju ove zapostavljene djelatnosti i konkurentnosti otočkog voća i povrća.

U kontekstu aluminijske i PET ambalaže, navest ću problem velikih količina ove ambalaže u Jadranskom moru. Ove vrste ambalaže zahtijevaju dug period raspada. Nadalje, PET ambalaža koja završi u moru raspada se u mikroplastiku. Tako završava u morskim organizmima, a time i u ljudskom organizmu. Također, potrebno je spomenuti da aluminijska i PET ambalaža uslijed djelovanja valova i morskih struja biva izbačena na obalu.

Kako otok Vis nema učinkovit sustav čišćenja plaža morskim putem, tj. brodovima, neke od najljepših plaža otoka Visa, poput Žukamica i Smokove koje su teško dostupne kopnenim putem, učestalo su onečišćene.

.
Ribarskom je otoku potreban odgovarajući sustav prihvata kašeta stiropora

Budući da je otok Vis ribarski otok, velik problem predstavlja ne postojanje odgovarajućeg sustava prihvata kašeta stiropora korištenih za transport ješke. Sustavan i stimuliran prihvat ove vrste otpada pri povratku ribara na otok pridonio bi smanjenju količina te vrste otpada.

Vrijedi napomenuti da na otoku Visu za vrijeme turističke sezone, funkcionira značajan broj restorana. U takvim uvjetima važno je uspostaviti sustav prihvata otpadnog ulja. Tu vrstu otpada moguće je koristiti za proizvodnju biogoriva.

Kao pozitivne primjere podsustava odvojenog sakupljanje otpada treba navesti da je u Gradu Visu na lokaciji Tommy, a odnedavna i u gradu Komiži na lokaciji Studenac, moguće predati aluminijsku i PET ambalažu, za što se dobiva financijska naknada.

Ipak, razmjerno malen broj otočana i turista koristi ove pogodnosti, prvenstveno iz razloga jer su aparati za prikupljanje navedene ambalaže učestalo u kvaru, pretpostavljam zbog neriješenog odvoza ovih vrsta odvojeno sakupljenog otpada sa otoka. Također, navedeni sustavi nisu prilagođeni za prikupljanje svih vrsta PET ambalaže. Primjerice, aparati ne prihvaćaju neke vrste PET ambalaže jogurta.

.
Nepostojanje sustava za pročišćavanje otpadnih voda

Gradovi Komiža i Vis nemaju sustav za pročišćavanje otpadnih voda. Dakle, otpadne vode ispuštaju se direktno u uvale gradova Komiže i Visa. Problem treba sagledavati u kontekstu velikog broja turističkih posjeta i značajnih smještajnih kapaciteta.

Tijekom turističke sezone turisti se frekventno izmjenjuju, a nakon svake izmjene apartmani se temeljito čiste za prihvat novih. Pri tome se koristi iznimna količina sredstava za čišćenje koja neminovno završe u moru. U tom kontekstu bitno je da se pri čišćenju apartmana koriste biorazgradiva sredstva za čišćenje.

Određeni napori po pitanju izgradnje sustava za pročišćavanje otpadnih voda učinjeni su u Gradu Komiži. Novi sustav za pročišćavanje otpadnih voda izvodi se u blizini nekada slavne tvornice za preradu ribe Neptun. Prošle godine započeto je s gradnjom novog ispusta otpadnih voda projektirane duljine cca 1000 metara, koji nažalost još uvijek nije u funkciji. Trenutno se koristi ispust otpadnih voda putem postojećeg znatno kraćeg ispusta u produžetku mola.

.
Otpadne vode u kontekstu intenzivnog nautičkog turizma

Problematiku nepostojećeg sustava za tretman otpadnih voda treba sagledavati i u kontekstu intenzivnog nautičkog turizma.

Jedrilice koje se sidre u gradskim lukama Komiže i Visa sadrže rezervoar za otpadne vode. Budući da na otoku Visu ne postoji sustav za pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode sa jedrilica (fekalije), za koje bi trebao postojati razrađen sustav prihvata i obrade, ispuštaju se direktno u more. Nažalost, često se dogodi da neodgovorni korisnici usluga nautičkog turizma ispuste otpadne vode u more na području glavnih gradskih luka.

Tako se direktno onečišćuje morski okoliš i degradira kvaliteta morske vode na gradskim plažama. Ovaj problem posebno je izražen u luci Grada Visa, koja je prirodnom konfiguracijom posebice zatvoreno područje, tj. izmjena morske vode otvorenog mora i glavne luke je razmjerno mala. Dakle, kada se onečišćenje dogodi, a događa se često, potrebno je značajno vrijeme da se morski okoliš luke Vis pročisti prirodnim putem.

.

Što bi se trebalo poduzeti kako bi se situacija s otpadom na otoku popravila?

Po mom mišljenju glavni problem sadašnjeg stanja gospodarenja otpadom na otoku Visu je nekompetentnost osoba zaduženih za uspostavu i funkcioniranje učinkovitog sustava gospodarenja otpadom. Prije svega mislim na dugogodišnje gradonačelnike i vodstvo gradskih komunalnih firmi Nautičkog centra i Gradine.

Stanje po pitanju gospodarenja otpadom je dugi niz godina alarmantno

Ipak, kako gradove i gradske komunalne firme dugi niz godina vode isti ljudi, nije realno očekivati da će uz navedena vodstva biti značajnih pomaka u kvaliteti gospodarenja otpadom. Posljedice neadekvatnog gospodarenja otpadom dovode do zahtjeva EU za isplatom financijskih penala.

.
Akcije usmjerene otočanima i turistima

Mišljenja sam da je potrebno organizirano provoditi akcije usmjerene otočanima i turistima otoka Visa. Cilj akcija trebao bi biti razrada sustava i podizanje svijesti o kvalitetnom gospodarenju otpadom.

Prvenstveno mislim na edukativne i radne akcije sa ciljem povećanja razine odvojenog sakupljanja otpada u kućanstvima. Treba znati da je razdvajanje otpada u kućanstvima, najjeftiniji način razdvajanja otpada. Navedene akcije imaju smisla samo ukoliko se odvojeno prikupljeni otpad na odgovarajući način tretira i zbrinjava.

Izrazito je bitno da se poduzmu ozbiljni koraci po pitanju sanacije nesanitarnih odlagališta otpada Šćeće i Welington, i izgradnje funkcionalnog sanitarnog odlagališta na otoku Visu. U kontekstu tretmana filtrata, od bitne važnosti je i razrada spalionice komunalnog otpada na otoku.

Od presudne važnosti je uspostava funkcionalnih reciklažnih dvorišta, koja bi uključivala trgovine rabljene robe, rabljenih materijala i gradske kompostane.

Kvalitetni sustavi gospodarenja otpadom koriste niz različitih pristupa i održivih tehnologija tretmana otpada, s ciljem smanjenja količine otpada koji završi u odlagalištu. U našem slučaju navedeni podsustavi moraju biti prilagođeni otočkim uvjetima. Uspostava navedenih podsustava omogućila bi smanjenje problema nezaposlenosti, koji je van perioda turističke sezone, izrazit.

.

Kako organizacije civilnog društva mogu doprinijeti održivosti otoka?

Počet ću od primjera udruge Pomalo koju vodim s ciljem održivog razvoja otoka Visa. OCD-ovi poput Pomalo, mogu pridonijeti održivosti otoka kroz edukativne i radne akcije s temom kvalitetnog gospodarenja otpadom. Mi već godinama ukazujemo na navedene probleme, prvenstveno kroz direktnu komunikaciju sa otočanima. Više o udruzi Pomalo saznajte na poveznici.

Nadalje, kontinuirano organiziramo akcije čišćenja okoliša. Trenutno izrađujemo brošuru koja će sadržavati informacije o kvalitetnom gospodarenju otpadom. Brošura će ukazivati i na probleme postojećeg stanja gospodarenja otpadom otoka Visa. Ukoliko financijskom donacijom možete pomoći izradu brošure o gospodarenju otpadom na otoku Visu, broj računa udruge Pomalo je IBAN HR5724020061100904867, SWIFT: ESBCHR22.

.

Udruga Pomalo provodila je akcije čišćenja plaža, možete nam nešto više o tome reći?

Da, udruga Pomalo već godinama aktivno provodi akcije čišćenja okoliša. Tu prvenstveno mislim na okoliš u blizini plaže Kamenice, ali i preostalih teško dostupnih plaža, poput Žukamica. Akcije čišćenja provode članovi Pomalo zajedno sa otočanima i turistima. U pogledu plaže Kamenice potrebno je istaknuti problem funkcionalnosti Rimskog izvora, o kojem se udruga Pomalo javno očitovala još prije godinu dana. Prošle godine došlo je do začepljenja odvoda iz bazena podno Rimskog izvora.

Problemi začepljenja odvoda intenziviraju se nakon svakog jačeg juga, uslijed nanosa morske trave s plaže i zemlje sa terena iznad Rimskog izvora. Pri tome odvod izvora biva začepljen smjesom teško propusnog materijala. Problem je uzrokovan neredovitim održavanjem Rimskog izvora, s čim su upoznati koncesionar javne plaže Kamenice, gradonačelnica Komiže i gradska firma Nautički centar zadužena za održavanje izvora.

Nažalost, do sada nije bilo odgovarajuće intervencije. Iz tog razloga, članovi Pomalo su u velikom broju navrata čistili odvod Rimskog izvora.

Situacija je trenutno alarmantna jer, ukoliko se razina vode u bazenu podno Rimskog izvora nastavi podizati, nadići će razinu cijevi izvora, što će prouzrokovati onečišćenje vode. Time će posjetiteljima javne plaže Kamenice biti onemogućen pristup pitkoj vodi. Budući da se donedavno radilo o vrlo kvalitetnoj vodi, otočani koriste vodu Rimskog izvora tijekom cijele godine. Kako je gustirna Rimskog izvora izvedena u kamenu, u slučaju zagađenja njeno će čišćenje zahtijevati poprilična ulaganja.

.

Jesu li mladi Komiže ekološki osviješteni?

Poprilično, prvenstveno zbog kvalitetnog rada sa djecom u školama. Stariji otočani su također u dobroj mjeri ekološki osviješteni. Razlog za ovu tvrdnju vidim u otočkom mentalitetu koji je nažalost prouzrokovan izoliranošću, nedostatku resursa i teškim uvjetima života.

Taj mentalitet se očituje primjerom da jednom, kad nešto dođe na otok, ostaje na otoku i sprema se, je će nekome već zatrebati. Ovo je izrazito bitan pristup u kontekstu reciklaže i ponovne upotrebe otpada. Nažalost, velika je šteta da gradske vlasti i firme zadužene za gospodarenje otpadom nisu na razini ekološke svijesti kojom bi popratile otočane.

.

Možete li navesti neke primjere dobre prakse od kojih bismo mogli nešto naučiti?

Da. Lijep primjer gospodarenja komunalnim otpadom u otočkim uvjetima je Krk. Udio odvojeno prikupljenog otpada u ukupnim količinama komunalnog otpada Krka iznosi 45 do 52 %. Svaki građanin Krka godišnje selektira oko 400 kg odvojenog otpada. Usporedbe radi, udio odvojeno prikupljenog otpada u ukupnim količinama komunalnog otpada Grada Visa je oko 4 %, a Komiže oko 0.6 %.

U pogledu dobrih primjera u EU, naveo bih uspješnost gospodarenja otpadom održivih sredina Republike Finske. Jedan pokazatelj uspješnosti gospodarenja otpadom je količina komunalnog otpada koja završi odlaganjem. Što je navedena vrijednost manja, učinkovitije je gospodarenje otpadom. U Finskoj navedena vrijednost iznosi 3 kg/stanovniku, dok je u RH 253 kg/stanovniku godišnje. Preneseno u uvjete otoka Visa, godišnja količina komunalnog otpada koja završi odlaganjem iznosi čak 330 kg/otočanu!

_______

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Pexels