Turistička sezonalnost na otocima, povećan obujam otpada te neučinkovito gospodarenje otpadom ne samo da utječu na kvalitetu života ljudi, već uvelike utječu i na prirodu. Geopark Viški arhipelag dio je UNESCO-ve mreže geoparkova čiji su glavni ciljevi zaštita priodne i kulturne baštine, edukacija i održivi razvoj.
Geoparkovi štite geološke osobitosti od posebnog interesa za širu javnost te potiču ekonomiju i održivi razvoj kroz geoturizam.
Viški arhipelag prostor je najveće koncentracije spomenika prirode u Europi: Medvidina špilja, Modra špilja, vulkanski otoci Jabuka i Brusnik, Stiniva, Zelena šilja na Ravniku. Područje viškog arhipelaga izgrađeno je od najstarijih stijena u Jadranu nastalih prije 220 milijuna godina, čime se ističe od ostatka Jadranskih otoka koji su većinom građeni od sedimentnih stijena (Više o Geoparku Viški arhipelag saznajte na njihovoj stranici).
U kontektu zaštite prirode, otpad je više no ikad aktualna tema.
O gospodarenju otpadom na području viškog geoparka razgovarali smo s geologom Geoparka Viški arhipelag, Filipom Prelecom. U nastavku donosimo intervju.
.
Što nam možete reći o gospodarenju otpadom na otoku, je li učinkovito? Koji bi planovi i tehnološka rješenja bili idealni za naš arhipelag?
Na otoku Visu se zbog urbanističke konfiguracije gradova otpad prikuplja na određenim punktovima. Na određenim mjestima postoji mogućnost odvajanja papirantog, plastičnog, staklenog te komunalnog otpada.
U gradu Komiži postoji i mobilno reciklažno dvorište u kojem se može odložiti/odvojiti i druge vrste otpada (metal, baterije…). Dakle, postoje svi preduvjeti da se na pravilan način razvrstavaju sve vrste otpada “na kućnom pragu” i odlažu na za to predviđeno mjesto.
Problem je što postoji sumnja građana da sav otpad u konačnici završi na istoj hrpi. Stoga građani smatraju da nema smisla odvajati otpad. Smatram da bi za početak trebalo osvijestiti problematiku odlaganja otpada kod građana te pravilno zbrinjavati otpad.
.
Što nam možete reći o utjecaju otpada na cijeli Geopark?
Koliko mi je poznato nisu provođena istraživanja utjecaja otpada na Geopark. Za sada nisu zabilježeni konkretni negativni utjecaji. Buduća istraživanja uključit će utjecaj otpada odbačenog u speleološke objekte te utjecaj istog na podzemne vode koje se koriste u vodoopskrbnom sustavu otoka Visa.
Udruga Geopark Viški arhipelag kontinuirano provodi čišćenje otpada na kopnu, s morskog dna te će narednih dana provesti i čišćenje otpada u speleološkim objektima. U planu je provođenje intenzivnog osvješćivanja lokalnog stanovništva o sprječavanju bacanja otpada u prirodu. Cilj edukacije građana je da oni osvijeste i turiste koji borave na području viškog arhipelaga.
.
U kakvom su odnosu otpad i geologija?
Veći dio područja Geoparka Viški arhipelag građen je od vapnenaca koji su porozne, odnosno propusne stijene. Kroz takve stijene se kišnica filtrira u podzemlje i puni podzemne vodonosnike iz kojih se crpi voda za vodoopskrbni sustav otoka Visa.
Ukoliko je na tim stijenama otpad koji može sadržavati i štetne kemijske spojeve koji su topivi u vodi, kišnica će ih otopiti. Tako će se štetne tvari i procijediti u te podzemne vodonosnike te će time onečistiti i zagaditi vodu koja će završiti u vodoopskrbnom sustavu te u konačnici i u slavinama stanovnika.
.
Je li lokalna zajednica na području Geoparka Viški arhipelag dovoljno educirana o pravilnom odvajanju otpada?
Nije. Dapače, smatram da gotovo uopće nije educirana te Geopark Viški arhipelag u narednom periodu planira provoditi intenzivnu edukaciju, ponajprije za djecu i mlade.
.
Kakav je odnos mladih prema ekologiji na našem otoku?
Teško je generalizirati. Smatram da su djeca ekološki osviještena, no prevelik je utjecaj odraslih na njihovo ponašanje. Smatram da odrasli, pogotovo stariji građani, pružaju loš primjer.
.
Možete li navesti neke primjere dobre prakse iz drugih geoparkova, iz RH i iz svijeta po pitanju gospodarenja otpadom ili edukacije stanovništva o ekologiji?
Što se tiče gospodarenja otpadom u drugim geoparkovima, ono uvelike ovisi o lokalnoj i državnoj politici gospodarenja otpadom. Međutim, valja spomenuti pozitivan primjer otoka Krka. Krk je u RH najdalje odmakao u pozitivnom gospodarenju otpadom. Budući da su i Vis i Krk otoci preporučujem da se pokrene neka međusobna suradnja u obliku radionica i seminara na razini gradskih vlasti. Tako bi se moglo razmotriti trenutno stanje na otoku Visu i steći ideje na primjerima otoka Krka. Tako kako bi se slične metode počele primjenjivati i na području Geoparka Viški arhipelag.
.
Što je Inin zeleni pojas?
Nakon intervjua donosimo nekoliko informacija o Ininom programu Zeleni pojas, naime INA već devet godina sufinancira ekološke projekte diljem RH. Ove godine jedan od projekata je i „Otok Vis – čist i ispod površine” kojega provodi Geopark Viški arhipelag. Do sada su kroz ovaj program realizirana 123 projekta čime je, između ostaloga, zazelenjeno više od 98 000 kvadratnih metara. Inin program Zeleni pojas uvršten je kao primjer dobre prakse u Globalno izvješće o održivom razvoju za 2018. godinu. Prepoznat je kao program koji direktno pridonosi očuvanju života na Zemlji, jednom od 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Više od programu pročitajte na poveznici.
Geopark Viški arhipelag osnovan je 2019. godine, a ove godine prošao je revalidaciju UNESCO-a nakon četverogodišnjeg razdoblja. UNESCO je ocijenio da je usvojeno svih deset prethodnih preporuka te da nema kritičkih točaka, više o tome pročitajte na poveznici.
O temi ”Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.
________
Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash