Gospodarenje otpadom veliki je izazov za otoke zbog izoliranosti, nedostatne infrastrukture i sredstava. Za uspješno rješavanje ovoga problema važno je uključiti sve dionike otočkih zajednica, a svoju priču na tu temu donosi nam udruga Moj škoj.
Udruga za održivi razvoj zajednice Moj škoj iz Zavale na otoku Hvaru aktivno radi na podizanju svijesti o važnosti očuvanja prirode i okoliša. Promiču participativno odlučivanje i uključivanje lokalnog stanovništva u razvoj zajednice, a u najnovijim projektima bave se temom gospodarenja otpadom.
Participativno odlučivanje model je donošenja odluka kojim se potiče kolektivan pristup rješavanju problema. Prilikom ovakvog rješavanja problema u obzir se uzimaju perspektive različitih ljudi ili organizacija. Kružno gospodarstvo i ekologija zajednička su odgovornost svih dionika zajednice, a participativno donošenja odluka učinkovit je način da se probudi kolektivna građanska svijest.
S Biankom Jakas, predstavnicom udruge Moj škoj, razgovarali smo o planovima i tehnološkim rješenjima za kvalitetno upravljanje otpadom na otoku Hvaru. Kakva je situacija s otpadom na najdužem hrvatskom otoku, saznajte u nastavku.
Tema ”Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima” dio je programa “Čovječanstvo na raskrižju: Hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
Kako komentirate trenutnu situaciju u gospodarenju otpadom na Hvaru?
Gospodarenje otpadom na otoku Hvaru podijeljeno je između četiri općine od kojih neke posjeduju deponije i reciklažna dvorišta, a ostale ne posjeduju. Pojedina komunalna društva provode odvojeno prikupljanje otpada, dio je tek započeo sa tom praksom, a imamo i one koji i dalje prikupljaju samo miješani otpad. Trenutno nam nedostaje uvođenje odvajanja otpada u sve općine na otoku Hvaru te održivi sustav gospodarenja otpadom kako bismo smanjili pritisak na prirodu.
.
Koja bi tehnološka rješenja za upravljanje otpadom najviše odgovarala otoku Hvaru?
Potrebna nam je digitalizacija usluga komunalnih društava. Na to se nadovezuje sustav pametnih kanti (solar ili hibrid) koje kompaktiraju otpad i javljaju kad je potrebno pražnjenje te tako smanjuju troškove transporta otpada. Nezaobilazno je uvesti sustav odvajanja i prikupljanja biomase te izgradnja kompostane. Kako bi se približili europskim ciljevima te potaknuli kružnu ekonomiju potreban nam je centar ponovne upotrebe. Zero waste trgovine na otocima bi također doprinijele kružnoj ekonomiji i očuvanju prirode.
Zero waste je trgovina u kojoj se ne stvara novi otpad, proizvodi se prodaju u rinfuzi te su ekološkog lokalnog podrijetla. No, zero waste nije samo eliminiranje ambalaže, nego je to smanjivanje stvaranje otpada u svim dijelovima poslovanja, od nabave i prodaje pa sve do marketinga.
Možete li nam reći nešto više o suradnji JLS-ova i organizacija civilnog društva po ovom pitanju?
Naši JLS-ovi su voljni surađivati s udrugama civilnog društva te prate i podržavaju ekološke akcije. Problem je zaostala struktura gospodarenja otpadom koja je još uvijek dominantna na otoku te su joj potrebne promjene u samom načinu pogleda na otpad koji ne predstavlja smeće nego vrijedan resurs.
Kojim ste aktivnostima kao udruga približili ovu tematiku otočanima i kako su reagirali?
U suradnji sa našim JLS-ovima u listopadu prošle godine smo proveli projekt izrade i bacanja bio kugli u more. Ovom akcijom obuhvatili smo sva veća mjesta na otoku Hvaru, a u izradi su sudjelovala djeca vrtićkog i školskog uzrasta.
Više o bio kuglama pročitajte na poveznicama:
.
- https://otoci.eu/hvar-bio-kugle-za-buducnost-hvarskog-podmorja/
- https://planhvar.com/event/bio-balls-a-project-for-the-future-of-the-hvar-seabed-3
Bila nam je želja ovim projektom skrenuti pozornost na zagađenje mora i činjenicu da priroda u osnovi ne poznaje naše granice te je otpad i onečišćenje mora problem cijele naše zajednice. Smatramo da je edukacija od najmanje dobi vrlo važan faktor promjena u društvu. Naši mali sudionici poprilično zabavili kroz edukaciju i izradu i bacanje bio kugli.
Foto: Moj Škoj – biokugle
Nedavno smo u suradnji sa WWF i udrugom Sunce potaknuli projekt smanjenja plastičnog otpada u svim općinama na otoku Hvaru. Nadamo se da bi s ovim direktno potaknuli sumještane i turiste na odvajanje plastičnog otpada.
Što vidite kao najveći problem u gospodarenju otpadom na svom otoku?
Nedostatak rješavanja problema upravljanja otpadom na razini cijelog otoka najveći je izazov. Treba nam reforma postojećih načina zbrinjavanja otpada i ulaganje u nove centre za zbrinjavanje otpada. Nužno je i ulaganje u tehnološka rješenja i poticanje održivog gospodarenja otpadom.
O temi ”Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.
______
Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: udruga Moj škoj