ODRŽIVI OTOCI – Jačanje ljudskih kapaciteta nužno je za razvoj sektora ribarstva

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 23.12.2022. - Vrijeme čitanja: 8min

Obalno područje Primorsko-goranske županije njezin je najznačajniji razvojni resurs, a ribarstvo izvor egzistencije za veliki dio obalnog i otočnog stanovništva. Razvoj održivog ribarstva od iznimne je važnosti za opstanak sektora i ribarske zajednice.

Ribarstvo je u ovoj županiji je vezano i uz turističku sezonu gdje predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost za promicanje gastronomske ponude županije. O stanju u ribarstvu i budućima planovima razgovarali smo s privremeni pročelnikom Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, Mladenom Brajanom. U nastavku donosimo intervju.

.

1. Primjećuju li se promjene u ribljim stokovima u sjevernom Jadranu?

Budući da je Jadran mali poluzatvoreni ekosustav, podložan je utjecaju klimatskih promjena koje se očituju u porastu srednje atmosferske temperature. Ta promjena zatim utječe na temperaturu, salinitet, razinu kisika i cirkulaciju mora.

Zbog tih promjena, životinjski svijet podmorja sjevernog Jadrana posljednjih se godina drastično mijenja te broj autohtonih vrsta u Jadranu opada. Mala plava riba, srdele, inćuni i gire tradicionalno su i gospodarski najvažnije vrste istočnojadranskog ribolova, a ujedno su i hraniteljice mora i hraniteljice drugih gospodarski važnih vrsta, npr. lokardi, šnjura i skuša.

Sve navedeno utječe na bioraznolikost, stoga su upravo ribe najbolji pokazatelj učinaka klimatskih promjena. Neke ribe ima više, neke manje, a nekih skoro uopće više nema. Također, javljaju se i nove strane invazivne vrste koje utječu na strukturu i funkcioniranje autohtonog ekosustava.

.

2. Što PGŽ poduzima po pitanju uspostave održivog ribarstva?

Između ostalog naša županija trenutno sudjeluje i u EU projektu „ARGOS“ koji pokušava povezati sve aktere iz “branše” i udariti temelje uspješnije i učinkovitije suradnje i upravljanja. Akronimom ARGOS sažet je projekt međudržavnog upravljanja održivim ribarstvom i akvakulturom kao sredstvima za zaštitu morskih resursa u Jadranu.

Ribarstvo s marikulturom ima dugu tradiciju na području naše županije, a postojeći resursi te prostorno-planski uvjeti, omogućuju i daljnji uspješni razvoj održivog ribarstva i pratećih djelatnosti kao važnih elemenata razvoja. Stanje resursa pokazuje da je nužna učinkovitija regulacija sektora te donošenje planova upravljanja. Veliki izazov je pronaći pravu ravnotežu aktivnosti koja će osigurati održivost sektora, ali i očuvanje resursa.

.

3. Što je važan preduvjet za uspostavu održivog ribarstva?

Vizija sektora održivog ribarstva je – Održiv sektor, sa stabilnim gospodarskim pokazateljima, razvijene infrastrukture, ojačanih ljudskih potencijala, resursno učinkovit sa spojem tradicije i baštine ribarstva uz inovativne i konkurentne aktivnosti koje potiču međusektorsku suradnju, povezanost s turizmom i ugostiteljstvom PGŽ-a i lokalnu distribuciju proizvoda ribarstva i akvakulture. Dostizanje vizije predviđa se kroz provedbu mjera u okviru strateških dokumenata.

Zajednička ribarstvena politika treba doprinijeti povećanoj produktivnosti, primjerenom životnom standardu u sektoru ribarstva i stabilnim tržištima, te treba osigurati dostupnost resursa te dostupnost ponude za potrošače po razumnim cijenama.

 

Foto: PGŽ

.

4. S kakvim se poteškoćama u ribarstvu susreću dionici u sjevernom Jadranu i Primorsko-goranskoj županiji?

Iako su prisutni određeni pozitivni pomaci u ribarstvu nakon pristupanja EU-u, ponajviše u smislu proizvodnih ulaganja, stanje u ribarstvu ne može biti definirano kao zadovoljavajuće u potpunosti. Ono što nije zadovoljavajuće su zastarjela plovila i relativno mala ribolovna flota, slaba diverzifikacija vrsta i proizvoda prerade, ograničeni tehnološki razvoj, nedostatak ribarske infrastrukture, nedovoljna povezanost proizvođača i niskoj razina organizacije proizvođača za nastup na EU i svjetskom tržištu, postojanje sivog tržišta…

Kako bi se omogućio daljnji razvoj sektora na području sjevernog Jadrana, potrebno je prilagoditi se novim tržišnim uvjetima, razvijati i jačati ljudske potencijale u sektoru ribarstva, povećavati potrošnju ribe te povećati konkurentnost sektora ribarstva i akvakulture na području Primorsko-goranske županije kroz održivo korištenje resursa.

.

5. Možete li nam reći nešto više o projektu “Adri.SmArtFish”?

Projekt „Adri.SmartFish” provodio se u okviru Programa prekogranične i teritorijalne suradnje Interreg V-A Italija-Hrvatska u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Ukupni budžet projekta iznosio je preko 3.000.000,00 €.
.

Foto: PGŽ

 

Glavni cilj projekta je očuvanje, zaštita i razvoj sektora malog ribarstva s ciljem održivosti i promicanja resursa. U sklopu projekta, na otoku Cresu, u uvali Sveti Petar u blizini Valuna postavljen je umjetni greben.

 

 

Umjetni podvodni greben osmišljen je radi očuvanja podmorskog života te s ciljem širenja aktivnosti vezanih za podmorje kao korak za očuvanje sve više ugroženih resursa ribe, školjkaša i ostalih morskih organizama. Ovaj greben ujedno predstavlja i mogućnost širenja gospodarskih aktivnosti kroz moguće prepoznatljive oblike gospodarenja u ribolovu i turizmu.

.

ribarstva

Foto: PGŽ

 

Greben se sastoji od niza od osam elemenata koji su se izradili na kopnu i zatim su se u skupini položili na morsko dno. Isto tako, izradila se analiza sektora malog ribarstva te su se provodile aktivnosti povezivanja ribara s lokalnim tržištem kroz promocije i prezentacije autohtonih ribljih jela u suradnji s ugostiteljskim školama.

 

S obzirom na situaciju u vrijeme pandemije, umjesto planiranih prekograničnih obrazovnih iskustava, izdali smo online kuharicu s autohtonim domaćim morskim receptima i izradili promotivni film „Od mora preko stola do zdravlja“. Promotivni film pronađite na poveznici.

Jedan od ciljeva projekta bio je i aktivno uključivanje ribara i provedba aktivnosti koje bi doprinijele tom sektoru kroz promociju, edukaciju i nabavu opreme u cilju održivosti. U sklopu tih aktivnosti postavljene su ribarske kućice s ledomatima u Mošćeničkoj Dragi i Malom Lošinju.
.

ribarstva

Foto: PGŽ

.

6. Primorsko-goranska županije izdaje magazin “Zeleno i plavo”, koliki je interes lokalnog stanovništva za čitanje o “zelenim” i “plavim” temama?

Magazin se izdaje od 2004. godine s namjerom informiranja građana. Kreiran je kao publikacija revijalnog tipa, a PGŽ je područje koje stalno donosi nešto novo te je svojom koncepcijom i aktualnim i zanimljivim sadržajem magazin dobio svoju vjernu publiku. Brojeve magazina pronađite na poveznici.

.

7. Ima li Primorsko-goranska županije otvorene natječaje za sufinanciranje projekata u ribolovnom sektoru? Koji su kriteriji i kakvi se projekti podržavaju?

U okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo na razini PGŽ-a najviše je utrošeno na ulaganja u akvakulturu. Isto tako, i LAGUR-i koriste sredstva potpore EFPR fonda.

PGŽ će u narednom razdoblju organizirati, koordinirati i pratiti proces izrade Programa razvoja sektora ribarstva kao i realizacije mjera, te vlastitim projektima pokretati inicijativu u njegovoj provedbi. U izradi su novi strateški dokumenti na svim razinama, za razdoblje 2021. – 2027. godine, pa tako je u izradi i novi Operativni plan za pomorstvo i ribarstvo.

U okviru provedbe mjera ruralnog razvoja PGŽ-a, u strateškom dokumentu koji će obuhvatiti novo programsko razdoblje, veći naglasak će se staviti na ribarstvo.

.

8. Radi li PGŽ na uključivanju svih dionika u procese odlučivanja o mjerama ograničenog ribolova i zaštićenim područjima?

Temeljni uvjet za uspostavu organiziranog tržišta ribom je stvaranje uvjeta u procesima odlučivanja u kojem se uključuju svi dionicu u ribarstvu.

Nastavak i poboljšanje procesa uključivanja najviše se manifestira upravo kroz udruživanje ribara u udruge, zadruge i proizvođačke organizacije te poboljšanje sustava poticanja. Udruživanje ribara daje ribarima bolju pregovaračku poziciju kako na tržištu tako i u korištenju javnih dobara.

.

9. Koliko je, po Vama, uspješna provedba europske strategije “Od polja do stola” u RH, po pitanju proizvoda iz ribarstva?

Strategija „Od polja do stola” novi je sveobuhvatni pristup vrednovanju održivosti hrane u Europi. Vrijeme će pokazati uspješnost strategije, a kako bi se ostvarila vizija potrebno je na adekvatan i prihvatljiv način proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima.

Hrvatska se može pohvaliti s više projekata vezanih za održivo ribarstvo. Više o njima saznajte na poveznici.

O temi ‘’Budućnost ribarstva: Dok je ribe, bit’ će i ribara’’ piše Dora Čukušić u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

______

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Primorsko-goranska županija