ODRŽIVI OTOCI – Koncesionar, zaštitnik hrv. obalnog pojasa: Marko Bertolino

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 15.12.2022. - Vrijeme čitanja: 4min

Marko Bertolino Pokretov je stručnjak za pomorsko dobro dugi niz godina, iz tog razloga s njim razgovaramo o novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te novitetima koje nam donosi

Novi zakon o Pomorskom dobru digao je popriličnu buku, a niz reakcija, što negativnih, a što pozitivnih, niže se sa svih strana. O vrućoj temi razgovaramo s Markom Bertolinom, Pokretovim stručnjakom za pomorsko dobro.

Temu ’’Koncesionar – zaštitnik hrvatskog obalnog pojasa’’ obrađuje Paula Bolfan u sklopu programa ”Čovječanstvo na raskrižju: Hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” sufinanciranog sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija.

.
Član ste stručnog tijela za dodjelu koncesija pri Splitsko dalmatinskoj županiji, što znači da se već dugi niz godina bavite izučavanjem postupka dodjele koncesija na području pomorskog dobra. Kada ste postali član i što vas je potaklo da se bavite takvom aktivnošću? 

Član sam povjerenstva za koncesije Splitsko-dalmatinske županije. U razdoblju od 2013. do 2017. godine sam bio u skupštini Splitsko-dalmatinske županije, kao nezavisni viječnik, kad je takvo nešto bilo avangarda.

Primijetio sam kako se pritisak na pomorsko dobro povećava, a bez nekih jasnih sustava zaštite, te sam glasno istupao protiv takvog načina odnošenja prema pomorskom dobru, te sam i predlagao zamjenu načina doktrine postupanja prema pomorskom dobru. Uspostavljanja sustava upravljanja, sustava jednakog pristupa pomorskom dobru svima građanima RH, kao i njihovim gostima te sam predlagao izradu pravilnika, koji je nakon mog mandata i učinjen, a ja sam postao član povjerenstva.

I stručno sam vezan za pomorsko dobro, kao osoba koja je sudjelovala u izradi projektne dokumentacije i nadzoru nad pomorskim dobrom, susreo sam se s problematikom pomorskog dobra, te zamršenosti zakona koji definiraju radnje na pomorskom dobru, osim samog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

.
Pratili ste Zakon o koncesijama donesen 2017., ali i izradu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Što biste izdvojili kao najvažnije izmjene novog Zakona o pomorskom dobru?

Zakon o koncesijama nije pretjerano promijenio procedure na pomorskom dobru,te smo 2017. godine dobili zakon o koncesijama koji je u provedbi imao zakon o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2004. godine. U međuvremenu su se promijenili skoro svi zakoni u RH.

Donošenjem zakona o koncesijama se jedino izmijenila uredba o koncesijama na pomorskom dobru, a koja je propisala naknade, kao i sustav varijabilnog i fiksnog dijela koncesije. Osobno sam protiv varijabilnog dijela koncesije, te smatram kako takav sustava potiče potencijalne koncesionare na izvrtanje činjenica, što nije dobro za sustav koncesija.

.
Što smatrate pozitivnim, a što potencijalno opasnim odredbama novog Zakona?

Najvažnije promjene u predloženom zakonu su veće ovlasti JLS, koje kroz prostorne planove upravljaju svojim pomorskim dobrom, te time rade jednu barijeru od potencijalnih „viših“ interesa. Jednako tako, uvedeni su komunalni redari koji imaju ovlasti na pomorskom dobru, čime se olakšava postupanje. Od loših stvari u zakonu bi istakao nedovoljnu podjelu ovlasti između JLS i županija, te time će biti jedan vakum u provođenu kontrole. Ne sviđa mi se ni apriori zadržavanje stanje prema DOF-u iz doba legalizacije, te bi dao rok JLS-ovim da odluče što će zadržat, a što ne, od godinu dana, te bi na osnovu toga reagirao, te bi samo ono što je izgrađeno prije 2005. godine, te evidentirano u DOF-u, a na što su JLS-ovi dali pristanak zadržao i upisao, ostalo bi srušio.

Pozitivno gledam i na odnos prema sportskim lukama, koje sad mogu zatražiti koncesiju na zahtjev, ako su u sustavu vrhunskog sporta. Time se potiče sportski rad na pomorskom dobru, što bi trebalo iznjedriti povećanje i onako visoke kvalitete. Nas isti način se potiču i tradicijske luke, čime se čuva tradicionalna brodogradnja i pomorstvo RH.

Svaki zakon ima svojih mana i vrlina, te su pred nama dva čitanja zakona u Saboru, u kojima bi trebalo mane smanjiti na najmanju moguću mjeru, a broj vrlina povećati.

__________

Autor: Paula Bolfan
Naslovna fotografija: Unsplash