Razgovarali smo s Regionalnom razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije o brojnim projektima koje provode, a vezani su za održivi razvoj mediteranske obale
U sklopu teme „Kružnim gospodarstvom do optimalnih izvora“ izdvojili smo primjere dobre prakse u Hrvatskoj. Među njima je i projekt BLUEfasma kojeg provodi DUNEA i u sklopu kojeg je započelo zbrinjavanje i daljnja obrada otpad u akvakulturi. Ljušture kamenice i dagnji koje su prije završavale na otpadu koriste se kao sirovina.
U nastavku iz prve ruke doznajte više o tom i ostalim projektima koji se provode na području Dubrovačko-neretvanske županije. Također možete doznati i koja je po njihovom mišljenju uloga kružnog gospodarstva u poduzećima, što treba poduzeti da bi tranzicija na kružno gospodarstvo bila što uspješnija te koji načini financiranja postoje.
Temu obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji”, a financiran je iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
Što nam možete reći o Vašim projektima (COASTING PLUS, COASTING, MARLESS, TAKE IT SLOW, WINTER MED, BLUEFASMA te njihovoj realizaciji na otocima vaše županije?
Projekti COASTING, COASTING PLUS, MARLESS, TAKE IT SLOW, WINTER MED i BLUEfasma odobreni su u posljednjih 5 godina, sve s istim krovnim ciljem – održivim razvojem mediteranske obale za koju možemo reći da je jedna od najugroženijih obala svijeta što se tiče okolišnih pritisaka koji ne poznaju administrativne granice zemalja, kao što su klimatske promjene i antropogeni utjecaji intenzivne urbanizacije, masovnog turizma, otpada u moru i sl.
Kroz strateške dokumente i županijske i lokalne upravljačke legislative, svi gore navedeni projekti direktno su realizirani i na otocima te je za cjelokupno područje Dubrovačko-neretvanske županije osigurano više 15 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz različitih programa Europske unije.
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je županija u Hrvatskoj i možemo je sa sigurnošću nazvati „plavom županijom“ jer sa svojih 713 otoka, otočića i hridi, više od 80% područja spada pod morski dio površine.
.
”S obzirom na ovu specifičnost, načelo integralnog upravljanja priobaljem jedan je od fokusa Dubrovačko-neretvanske županije”
Isto je vidljivo kroz više projekata koji su se provodili na našem području, gdje bi izdvojili aktualne COASTING i COASTING PLUS kroz koje se aktivno radilo na razvoju zajedničke metodologije za poboljšano integralno upravljanje obalnim područjem te primjeni metodologije u odabranim pilot područjima. Navedeno je dalje u projektu COASTING PLUS uspješno razvijeno te je metodologija prenesena na pet novih teritorija.
Projekti WINTERMED i TAKE IT SLOW fokusirani su na upravljanje i promociju Jadrana kao zelene, pametne, održive, dostupne prekogranične turističke destinacije, s konkretnim principima održivog turizma gdje se kroz holistički pristup promišlja o ljudima i prostoru gdje se želi dalje razvijati autentičan turistički sadržaj.
.
Projekti WINTERMED i TAKE IT SLOW
Projekt WINTER MED okupljao je mediteranska otočna područja s ciljem pronalaska rješenja visoke sezonalnosti turističkih djelatnosti istodobno odgovarajući na potrebu da se veća pozornost posveti otočnim područjima i potakne njihova suradnja oko zajedničkih izazova. Projekt se obvezao na diverzifikaciju turizma, kao ključnog sredstva za smanjenje sezonalnosti i to kroz izradu WINTER MED transnacionalne strategije.
Projekt TAKE IT SLOW strateški je bilateralni projekt Hrvatske i Italije kroz koji se formiraju jednostavna rješenja za upravljanje mikro turističkim destinacijama kako bi se lokalne zajednice mogle nositi s utjecajima (masovnog) turizma, ali i očuvale baštinu i životni stil. Osnovu projekta čini prekogranična platforma poduzetnika, javnog i znanstvenog sektora Hrvatske i Italije koji će raditi na poticanju izvrsnosti i inovacija u lancu vrijednosti u turizmu baziranom na konceptu pametne specijalizacije.
.
Projekti MARLESS i BLUEfasma
Projekti MARLESS i BLUEfasma više su se fokusirali na problem otpada u morskom okolišu.
Tako je MARLESS strateški projekt prekogranične suradnje Italije i Hrvatske osmišljen kao sinergijska akcija sektora zaštite okoliša i bavi se problemom otpada u Jadranskom moru, s posebnim fokusom na plastični otpad. Među mnogobrojnim aktivnostima, radi se na praćenju količine otpada u moru, podizanju svijesti građana, pilot aktivnostima inovativnih rješenja kojima je svrha testirati eksperimentalne procese uklanjanja otpada iz mora.
Projekt BLUEfasma jedini je aktualni projekt u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na temu kružnog gospodarstva. Glavni cilj je bilo osnaživanje inovacijskih kapaciteta malog i srednjeg poduzetništva i pomorskih klastera. Kružno gospodarstvo sprječava iscrpljivanje resursa zatvarajući krug za energiju i materijale, što dovodi do pametnog i održivog rasta kao ključnog zajedničkog cilja Sredozemlja.
Možete li nam detaljnije navesti rezultate provedbe projekta BLUEfasma?
Jedan od najvećih projektnih rezultata je razvijanje BLUEfasma online platforme, web aplikacije koja pruža BLUEfasma alate i rješenja, kako bi se povećao kapacitet sudionika plavog gospodarstva i pojačala transnacionalna suradnja vezana uz plavo kružno gospodarstvo u sektorima ribolova i akvakulture.
Na području naše županije provedene su radionice na temu „Pretvaranje otpada u profit: otpad iz akvakulture„. Radionice je, uz DUNEA-u, vodio tim Sveučilišta u Dubrovniku, a predstavljena je tehnika obrade ljuštura kamenica i dagnji te dobivanje vrijednog sekundarnog proizvoda, suvenira i nakita. Korištene su nove tehnike i materijali koje su predstavljeni obrtnicima, udrugama, učenicima, ali i široj javnosti kroz brojne radionice.
Kroz rad tematske radne grupe donesene su preporuke za regionalne politike i „White paper“ dokumenta koji identificira prepreke u tranziciji prema kružnom gospodarstvu u sektorima ribolova i akvakulture na Sredozemlju te preporučuje rješenja kako ih prevladati, istražuje vezu između principa kružne ekonomije, plave ekonomije i održivosti ribolova i akvakulture.
Na završnoj konferenciji BLUEfasma projekta, župan Nikola Dobroslavić potpisao je u ime Dubrovačko-neretvanske županije BLUEfasma pismo namjere kojom Županija prihvaća spomenute dokumente kao smjernice u daljnjem strateškom planiranju i djelovanju. Također, predstavnici FLAG-ova Južni Jadran, Šabakun i Malo Misto potpisali su s Regionalnom agencijom DUNEA BLUEfasma sporazume kojima prihvaćaju projektne preporuke kao smjer kojim će se voditi u svom djelovanju.
Kako vidite ulogu kružnog gospodarstva u poduzećima i na što će točno sve utjecati?
U današnje vrijeme globalnih kriza, uzrokovanih prvotno pandemijom bolesti COVID-19, jasno je vidljivo koliko su ljudi ranjivi i koliko je za europsko društvo važno promišljati održivo, politikama koje štite prirodu i staništa te nastoje smanjiti rizike od klimatskih promjena. Kružno gospodarstvo daje jasan odgovor na okolišna pitanja kroz model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala.
Na ovaj način osiguravamo dodatnu vrijednost proizvoda, produljuje se životni vijek istog te se istovremeno direktno smanjuje količina otpada.
Kako su se principi kružnog gospodarstva u našoj županiji trenutno pokušali primijeniti jedino kroz projekt BLUEfasma, trenutnom analizom razvijenosti kružnosti u sektoru ribarstva na području naše županije, nažalost došlo je do očekivanog rezultata o jako slaboj informiranosti o ovoj temi.
.
Nedostatak svijesti i financijskih sredstava
Kao najveće nedostatke, ispitanici su naglasili nedostatak svijesti o inicijativama kružnog gospodarstva i prednostima koje one mogu donijeti, zatim nedostatak financijskih sredstava (nedostatak ulaganja u alternativne prakse ili tehnologije, kao što su ekološki prihvatljiva plovila, što podrazumijeva razinu ulaganja koju male tvrtke obično ne mogu postići) te nedostatak pomoći u administrativnim procedurama za financijsku pomoć ili podršku u poslovanju.
Dobivena saznanja o nedostatku svijesti i poznavanju mogućnosti koje nudi kružno gospodarstvo, jasan su nam motiv i putokaz da kroz buduće projekte pokušamo naći odgovore na nastala pitanja, s konkretnim rješenjima, posebice u sektoru ribarstva koje uz sektor turizma zauzima posebno mjesto u našoj županiji.
Koji je po Vama prvi korak koji je potrebno poduzeti da bi tranzicija poduzeća na kružno gospodarstvo bila što uspješnija?
Kao i u svakom drugom sektoru, primarno je educirati dionike i prikazati im prednosti kružne ekonomije kroz konkretna rješenja i primjere koji se već provode. Paralelno s tim važno je i unaprijediti postojeću infrastrukturu, uspostaviti novu odgovarajuću infrastrukturu po modelu „zeleno i digitalno“ te možda najvažnije, otvoriti tržišta za sekundarne proizvode.
Linearni model gospodarskog rasta po principu „uzmi – napravi – baci” na koji se velika većina gospodarstvenika trenutno oslanja, više nije prikladan za potrebe današnjih modernih društava u globaliziranom svijetu.
Regionalna agencija DUNEA kao regionalni koordinator za područje Dubrovačko-neretvanske županije, popratiti će preporuke Europske komisije za poticanje kružnog gospodarstva i iste pokušati aplicirati kroz projekte u pripremi i prijavi. Prije svega su tu održiva, kreativna rješenja New European Bauhaus principa i provedba Direktive o ekološkom dizajnu. Kako bi se olakšao prelazak na kružno gospodarstvo, Europska komisija predstavila je revidirane zakonodavne prijedloge u području gospodarenja otpadom i sveobuhvatan akcijski plan.
Prijedlozima u području gospodarenja otpadom uspostavlja se ambiciozna i dugoročna vizija povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja i proizvodnje otpada. Akcijskim planom za kružno gospodarstvo taj se prijedlog dopunjuje utvrđivanjem mjera za „zatvaranje kruga” kružnoga gospodarstva u posebnim sektorima i za sve faze životnog ciklusa proizvoda, od proizvodnje i potrošnje do gospodarenja otpadom i tržišta sekundarnih sirovina.
Osim EU fondova, postoje li još neki načini financiranja uvođenja kružnog gospodarstva?
Na europskoj razini je ovo još tema koja se razvija i koja će tek doseći svoj vrhunac u dogledno vrijeme. S obzirom na atraktivnost ovakvog načina proizvodnje i nove gospodarske niše, vjerujemo da će biti mjesta i za privatne investicije u postupke uvođenja kružnog gospodarstva.
Upravo projekti kao što je BLUEfasma, sa svim dokumentima i saznanjima koji iz njih proizlaze, daju smjer kojim se treba ići i podlogu za postavljanje financijskih okvira koji će poticati poduzetnike za prihvaćanje principa kružnog gospodarstva. Prema komentarima Europske komisije, Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) bi trebao služiti kao alat koji dopunjuje postojeće programe potpore za projekte kružnoga gospodarstva, uz financijske instrumente dostupne kroz različite fondove i programe Europske Unije gdje su okolišna pitanja trenutno najaktualnija te je najveći dio sredstava rezerviran upravo u tom pravcu.
___________
Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: iStock / leonori