U sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” o temi „Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa“ razgovaramo s udrugom Sunce iz Splita
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce je nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija koja djeluje od 1998. godine. Danas, uz članove i volontere imaju i tim zaposlenika kojeg čine stručnjaci iz različitih područja. Na pitanja nam je odgovorila Maja Jurić, voditeljica komunikacija i odnosa s javnošću.
Temu obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule. Program “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” financiran je iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. Ostale članke objavljene u sklopu teme „Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa“ pronađite ovdje.
U nastavku doznajte više o djelovanju Sunca, izazovima s kojima su susretali u radu te nekima od brojnih projekata koje su proveli na kopnu i otocima. Također, pričali smo i o ulozi mladih u organizaciji te doznali tko im se sve može obratiti za suradnju.
Što nam možete reći o svojim početcima i motivima koji su vas naveli da krenete u ovu priču?
Sunce gotovo 25 godina djeluje nacionalno i međunarodno kao jedna od vodećih organizacija za zaštitu prirode i okoliša u Hrvatskoj. Naše smo djelovanje uvijek temeljili na aktualnim znanstvenim pokazateljima i primjerima dobre prakse, stručnosti i dugogodišnjem iskustvu u području zaštite prirode i okoliša.
Kroz projekte, usluge i aktivnosti potičemo primjenu i stvaramo rješenja za očuvanje prirode i okoliša te razumno korištenje prirodnih resursa na dobrobit svih građana što je zapravo osnova kružnog gospodarstva.
Koji su bili izazovi s kojima ste se susretali ili se možda još susrećete?
Sunce protekle dvije godine radi na projektima koji za cilj imaju smanjenje zagađenja jednokratnom plastikom, kao što su For plastic free Croatian Islands i Plastic Smart Cities Croatia, a od listopada ove godine i Plastic Smart City Dubrovnik.
Provedbom projektnih aktivnosti doprinijeli smo smanjenju plastičnog otiska u različitim segmentima društvenog života lokalne zajednice te potaknuli upotrebu alternativnih rješenja za jednokratnu plastiku.
Izazovi u Dubrovniku se prvenstveno odnose na organizaciju plastic free javnih događanja i potrebu daljnje edukacije ugostitelja i lokalnog stanovništva za provedbu principa “smanji i ponovno upotrijebi”. Stoga će Sunce, u sklopu projekta Plastic Smart City Dubrovnik raditi na podizanju svijesti javnosti i ciljanih skupina o potrebi provedbe principa “smanji i ponovno upotrijebi”.
Možete li nam navesti neke otočne projekte koje ste pokrenuli u suradnji s lokalnom zajednicom na tim otocima?
Sunce je u rujnu 2022. godine uspješno završilo projekt For plastic free Croatian Islands koji je za cilj imao doprinos smanjenju upotrebe jednokratne plastike, kao i smanjenju onečišćenja plastikom u Jadranskom i Sredozemnom moru, implementacijom mjera održivog gospodarenja otpadom koje se temelji na principima smanji, ponovno koristi, recikliraj u općini Sali na Dugom otoku i Starom Gradu na otoku Hvaru.
Drago nam je da je već nekoliko gradova i općina u Dalmaciji, kako uz obalu tako i na otocima, pokazalo interes da smanji upotrebu jednokratnih proizvoda pa je tako Sunce pružilo usluge edukacija o gospodarenju otpadom gradovima Jelsi, Orebiću, Metkoviću, Makarskoj, na Šolti i Visu, a mogu nam se javiti i drugi zainteresirani gradovi kako bi nastavili ovu priču.
Također, Sunce na Lastovu od 2018. provodi i petogodišnji projekt LIFE Artina kojim, između ostalog, želimo razumjeti i procijeniti glavne negativne utjecaje na populacije morskih ptica na kopnu i na moru te definirati aktivnosti koje će ih ublažiti.
U sklopu projekta, izrađuje se i stručna analiza količine i načina zbrinjavanja proizvedenog biootpada u ugostiteljskim objektima na otoku Lastovo i dat će se smjernice za kratkoročna i dugoročna rješenja zbrinjavanja organskog otpada na otoku. Na ovaj način plan je dati prijedloge kako da se smanji populacija stranih kopnenih invazivnih vrste (štakora) koje negativno utječu na gniježđenje ptica cjevonosnica.
Komplementarnim projektom Podizanje svijesti o važnosti kompostiranja planirane su radionice, javna predavanja i događanja koja će promovirati i zagovarati kompostiranje na Lastovu. Cilj je osvijestiti lokalnu zajednicu da je odvojeno prikupljanje i kompostiranje biorazgradivog otpada bitna karika u integriranom sustavu gospodarenja otpadom, kružnom gospodarstvu i zaštiti okoliša.
Smatrate li, a iz vlastitog iskustva da koncept kružnog gospodarstva može osigurati određeni ekonomski benefit na otocima te samim time doprinijeti zadržavanju ljudi na njima?
Sve je veća potražnja za sirovinama, a sve je manje resursa što ih automatski čini skupljima. Smanjenjem korištenja jednokratne plastike te zamjena određenih predmeta višekratnim opcijama, sprečavanjem stvaranja otpada i ponovnom upotrebom otpada otoci mogu ostvariti znatnu uštedu.
Kako vidite ulogu mladih u vašim projektima?
Mladi su važan dio djelovanja Sunca od malih nogu. Kontinuirano provodimo edukacije za predškolce, osnovnoškolce, srednjoškolce i studente na teme od gospodarenja otpadom, kompostiranja pa sve do održivih učeničkih poduzeća. Imamo i dva načina kako da se student uključi u rad Sunca, a to je putem programa Društveno-korisno učenja (DKU) ili putem stručne prakse. Sunce od 2015. aktivno provodi programe DKU za studente na teme kojima se Sunce bavi.
Također, rad i djelovanje Sunca ne bi bilo kreativno, raznoliko i toliko obuhvatno bez naših mladih volontera. Volonteri koji se uključuju u naš rad, a najčešće su to mladi, stječu kompetencije i kreću se u radnom okruženju čime si povećavaju mogućnosti za vlastito daljnje zapošljavanje.
Mogu li vas mladi s otoka kontaktirati ukoliko imaju nekakve ideje te kakvu im pomoć možete pružiti u realizaciji?
Dapače, mogu nas kontaktirati i mladi i stari, studenti i zaposlenici jedinica lokalne samouprave. Sunce je tu za svih koji vide Hrvatsku kao zemlju očuvanih prirodnih vrijednosti, mora i obale te lokalnih zajednica čiji se razvoj temelji na načelima održivosti i kružne ekonomije.
___________
Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: iStock / Thanumporn Thongkongkaew