U nastavku teme ”Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa”’ u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji“ donosimo uspješne primjere usvajanja modela kružnog gospodarstva u Hrvatskoj
Nakon uvodnog članka u sklopu teme ”Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa” donosimo vam i nekoliko primjera dobre prakse u Hrvatskoj.
Temu obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji”, a financiran je iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
U nastavku članka saznajte na koji su način tvrtke Regeneracija Zabok i Dukat mliječna industrija usvojile model kružnog gospodarstva u svom poslovanju te na koji način će projekt BLUEfasma, u kojem sudjeluje i Dubrovačko-neretvanska županija, doprinijeti smanjenju otpada u akvakulturi.
Regeneracija Zabok – tekstilni otpad kao sirovina
U Hrvatskoj djeluje tvrtka koja je usvojila kružni model gospodarstva davno prije nego se taj model definirao. Hrvatska tvrtka Regeneracija Zabok je tvrtka koja u modelu kružne ekonomije objedinjava poslovni proces kroz prikupljanje tekstilnog otpada, njegovu reciklažu razvlaknjivanjem te proizvodnju gotovih proizvoda. Djeluje od 1954. godine kada je osnovana za razvrstavanje tekstilnog otpada.
Na godinu se prikupi i reciklira 6.000 tona tekstilnog otpada te na taj način spriječavaju njegovo deponiranje na odlagalištima. Tekstilni otpad prikupljaju direktno od industrije, uglavnom razni krojni otpad, a od građanstva odbačenu odjeću preko komunalnih tvrtki. Većinu materijala ipak uvoze iz Slovenije, Austrije i Italije. Godišnje iz recikliranih tekstilnih vlakana proizvedu čak 40.000.000 metara gotovih proizvoda, namijenjenih uglavnom izvoznom tržištu zapadne Europe.
Danas posluje kao grupa zasebnih cjelina, od kojih je jedna Regalerija. Regalerija se bavi proizvodnjom vunenih tepiha po narudžbi. Moguće je prilagoditi dizajn, dimenzije i boje potrebama kupca u odnosu na specifičnosti svakog pojedinog interijera i prostornih zadatosti. Tepisi su ekološki proizvod, bazirani na lokalnim sirovinama i isključivo prirodnim materijalima. Kroz povijest je tvrtka surađivala s brojnim likovnim umjetnicima i prenosila njihova djela na tepihe i tapiserije. Zanimljivo je da su izradili i najveću tapiseriju na svijetu, veličine 1242 m² koja je ušla i u Guinnessovu knjigu rekorda. Prikazuje povijest Iraka te je bila montirana u jednoj od bagdadskih palača. Skicu prema kojoj je tapiserija izrađena napravio je Frane Delale.
DUKAT – otpadna kartonska ambalaža kao sirovina
Tvrtka Dukat mliječna industrija, u sastavu najveće mljekarske grupacije Lactalis, nastoji u svoje poslovanje uvesti primjere dobre prakse iz inozemstva usklađene s održivim razvojem i društveno odgovornim poslovanjem. Svjesni neodrživosti linearnog modela gospodarstva okrenuli se se kružnom. Iz tvrtke ističu kako sve projekte u ovom području osmišljavaju i realiziraju klimatski neutralnoj i održivoj Europskoj uniji odnosno kako bi doprinijeli ostvarenju Europskog zelenog plana.
Iskoristili su dostupna znanja i resurse kako bi pokrenuli vlastiti projekt u suradnji s talijanskom tvrtkom Lucart. Njihov projekt temelji se na korištenju otpadne višeslojne kartonske ambalaže kao sirovine za proizvodnju papirne konfekcije koju koriste zaposlenici. Uz pomoć inovativnih tehnologija kojima raspolaže Lucart, višeslojna kartonska ambalaža odvaja se na tri komponente: celulozu, aluminij i polietilen. Navedene komponente upotrebljavaju se kao sirovina za proizvodnju toaletnih ručnika i papira (celuloza) i držača (aluminij i polietilen). Na taj se način svake godine može obraditi 140 tona ambalaže, smanjiti ispuštanje oko 114.000 kilograma ugljikovoga dioksida u atmosferu i spriječiti sječa oko 1800 stabala.
Projekt BLUEfasma – ljušture kamenica i dagnji kao sirovina
Godišnje nakon konzumacije na komunalnom otpadu završi gotovo 400 tona ljuštura kamenica i dagnji. To bi se uskoro trebalo promijeniti jer je u sklopu projekta BLUEfasma kojeg provodi DUNEA (Dubrovačka-neretvanska regionalna razvojna agencija) započelo zbrinjavanje i daljnja obrada otpada u akvakulturi. Najveći dio otpada akvakulture čine ljušture kamenica i dagnji nisu otpad jer su građene od kalcijevog karbonata koji se može upotrebljavati u građevini, medicini, poljoprivredi.
DUNEA je jedini hrvatski suradnik na projektu, a osim nje sudjeluju partneri iz Grčke, Cipra, Italije, Malte, Francuske, Španjolske, Portugala i Crne Gore. Provedbi projekta se priključila i općina Ston.
Projekt je namijenjen integraciji i provođenju principa kružnog gospodarstva u sektoru plavog gospodarstva, ribarstva i akvakulture.
.
Predlaže se da se od praha od ljuštura naprave novi proizvodi poput jedinstvenih suvenira, a također se može koristiti u prehrani peradi i filtraciji vode te u poljoprivredi za neutralizaciju kiselog i onečišćenog tla
U konačnici će se smanjiti otpad od školjkarstva, osobito oko ugostiteljskih objekata gdje inače stvara probleme kao otpad neugodnog mirisa, a dobit će se nova sirovina koja može služiti za razne namjene. U planu je postavljanje kontejnera za njihovo prikupljanje.
Ljušture treba termički obraditi i usitniti, krupniji prah kojeg se dobije može se prosijati te potom modelirati nakit ili suvenire. Ovakav model može znatno smanjiti problem onečišćenja Malostonskog zaljeva.
Tema ”Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa” obrađuje se u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” financiranog iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.
___________
Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: iStock / montiannoowong