Mladi su nositelji zelenih promjena i puno lakše prihvaćaju promjene s ciljem očuvanja okoliša
Mladi su i puno spremniji promijeniti konzumerističke navike te smanjiti količinu otpada koji stvaraju. U nastavku donosimo intervju s Marijom Fiamengo, ekološki osviještenom komiškom.
O temi ”Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.
.
Odvajaš li otpad? Ako da, koje vrste otpada odvajaš i kako?
Odvajam papir, bio otpad i plastične boce. Ne odvajam svu plastiku (samo boce koje se vraćaju) jer mislim da se ne recikliraju na otoku, već idu u miješani otpad. Sudjelovala sam u i u akcijama čišćenja okoliša i plaža.
.
Recikliraš li? Imaš li neki savjet za ponovnu upotrebu nekih proizvoda?
Najviše recikliram predmete koji mogu poslužiti za sadnju biljaka, to su recimo plastične kutije, čaše, teće, tegle, a čak i stara obuća. Tegle također koristim kao spremnike za kuhinjske potrepštine, a u male plastične kutije spremam sitan alat. Prije sam dosta koristila vlažne maramice, sada vrlo rijetko jer od starih plahti radim krpe. Oduvijek sam htjela nešto napraviti sa starim gumama, ali samo mi stoje i mislim da cu ih ipak baciti.
Znala sam reciklirati i odjeću tako da sam organizirala razmjenu odjeće s grupom djevojaka. Čisteći ormare svatko će pronaći odjeću koju ne nosi, a ista ta odjeća može nekome drugome poslužiti.
.
Imaš li neki savjet za kompostiranje? Recimo kakav spremnik je najbolje koristiti ili koje biljke vole kakav kompost?
Kompost radim od prošle godine, tako da sad tek imam spreman svoj prvi kompost. Meni je bilo najzgodnije posložiti opeke kao nisku ogradu u jedan ugao vrta i tamo sakupljati biootpad. Znam da je dobro da se kompost radi u hladu.
.
Misliš li da je društvo dovoljno educirano o gospodarenju otpadom?
Mislim da društvo nije dovoljno educirano, u prvom redu jer većina ljudi ni ne razmišlja o prirodi na način da je treba štititi, a ni o sebi kao zagađivaču, ili potencijalnom zaštitniku prirode. S druge strane, osviješteni ljudi koje ova tema zanima su dosta dobro upućeni kako i što treba odvajati i zbrinjavati.
Što bi se po pitanju gospodarenja otpada moglo poboljšati na našem otoku?
Nedavno sam primijetila da su u reciklažnom dvorištu konačno svi kontejneri razdvojeni iznutra, prošle zime sam mjesecima skupljala baterije kako bih ih pravilno odložila u reciklažnom dvorištu i onda kada sam ih napokon ubacila gdje treba, upale su u kontejner s bocama.
Pitanje je odvaja li se to na deponiju. Smatram da bi nadležna gradska tvrtka ili sama općina trebala jednom ili dvaput mjesečno organizirati odvoženje glomaznog otpada jer je trenutna situacija takva da nam je zabranjeno odlagati glomazni otpad u reciklažno dvorište pa za prijevoz tog otpada do deponija moramo papreno platiti privatnim prijevoznicima.
Na našem otoku puno je mjesta za napredak, ne radi se ništa vezano za edukaciju društva (predavanja, plakati, pamfleti) od strane grada. Neko vrijeme bilo je kutija za kompost i pamfleta besplatno u Nautičkom centru, više nema ni toga.
Čini mi se da gradu otpad nije prioritet pa se time puno i ne bavi. Kada bi postao prioritet i kada bi se krenulo u smjeru „svi protiv otpada“ pa se uključila i lokalna zajednica u raspravu, vjerujem da bi se našle super ideje. Dodala bih da na našem otoku veliki problem predstavlja ribarski otpad, ali tu se vraćamo na edukaciju na prvom mjestu.
Imaš li neku misao za kraj koju bi podijelila i doprinijela širenju ekološke svijesti?
Za širenje ekološke svijesti preporučila bih svima da pogledaju film Welcome to Sodom, dokumentarni film koji me je blago rečeno šokirao. Trailer za filma možete pronaći na poveznici.
Nakon intervjua donosimo podatke da pojedinci mogu najviše doprinijeti učinkovitom upravljanju otpadom tako da odvajaju biootpad. Naime, biootpad čini gotovo trećinu ukupne količine otpada iz kućanstva. Biootpad najbolje je kompostirati, a zatim taj taj kompost koristiti u poljoprivredi i permakulturi.
Na poveznici možete pronaći neke savjete i primjere dobre prakse kompostiranja.
________
Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Pixabay