ODRŽIVI OTOCI – Održiva cestovna prometna rješenja za otoke: Intervju s udrugom Strujni krug

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 19.11.2022. - Vrijeme čitanja: 6min

U nastavku teme Održiva cestovna prometna rješenja za otoke donosimo razgovor s hrvatskom nacionalnom neprofitnom udrugom za e-mobilnost Strujni krug

Udruga Strujni krug osnovana je u cilju promidžbe i poticanja korištenja i nabave električnih vozila kako bi se povećao njihov broj u Republici Hrvatskoj. Udruga je ujedno i nacionalni predstavnik Hrvatske pri europskoj agenciji za elektromobilnost AVERE.

U nastavku saznajte više o njihovom djelovanju. Razgovarali smo o stanju infrastrukture u Hrvatskoj i na otocima, brizi za okoliš te novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.  Na naša pitanja odgovorio je Tin Koren, tajnik udruge.

 

Udruga vozača električnih vozila Strujni krug osnovana je 2019. Kakvi su bili vaši početci? Koliko danas imate članova, tko se sve može učlaniti?

Priča o udruzi Strujni krug započela je tek s nekoliko vozača električnih automobila koji su imali nesebičnu želju prenijeti svoja znanja i iskustva drugima. U prvih godinu dana udruzi se pridružilo oko 200 članova željnih poboljšanja i unapređenja električne mobilnosti u Hrvatskoj, a danas, tri godine kasnije, brojimo čak 1.600 članova i održavamo kontakt s preko 7.500 ljudi koji su zainteresirani za kupovinu električnog vozila i energetsku učinkovitost te koji će postati članovi u trenutku kupovine električnog vozila.

U Strujni krug može se učlaniti svatko tko podržava ciljeve udruge, odnosno podržava ciljeve za čišći zrak u gradovima i prelazak na mobilnost s nultom emisijom štetnih plinova, te svatko tko je zainteresiran za električna vozila, solarne panele i slična tehnološka rješenja energetske učinkovitosti. S obzirom na to da smo trenutno u Hrvatskoj i najveća zajednica vozača i budućih vozača električnih vozila, u našoj Telegram grupi se svakodnevno priča o iskustvima s raznim vozilima, punjačima, solarnim panelima i sl. pa je moguće i mnogo toga saznati i naučiti.

 

Jedna od vaših glavnih misija je unapređenje infrastrukture punionica za električna vozila u Hrvatskoj. Koliki je napredak postignut, koliko danas imamo punionica? Kakvo je sadašnje stanje s infrastrukturom na hrvatskim otocima?

Strujni krug ima tri glavna cilja za poboljšanje infrastrukture punionica za električna vozila, a to su postavljanje 100.000 punionica u stupove javne rasvjete diljem hrvatskih gradova (kako bi se omogućilo punjenje građanima koji nemaju vlastito parkirno ili garažno mjesto), postavljanje tzv. destinacijskih punjača na turističkim lokacijama (kako bi se turistima omogućilo punjenje diljem cijele Hrvatske na željenim odredištima) te postavljanje znatno većeg broja brzih DC punionica na hrvatskim autocestama kako bi se svima omogućilo bezbrižno putovanje diljem Hrvatske.

Napredak po broju punionica se vidi iz godine u godinu. Primjerice, 2020. godine je diljem Hrvatske bilo oko 670 javno dostupnih punionica s oko 1.300 priključaka za punjenje, dok je danas oko 950 j.d. punionica s preko 1.800 priključaka za punjenje. Prema tom podatku, u Hrvatskoj trenutno imamo oko 2 električna vozila po javno dostupnom priključku za punjenje, ali svakako treba uzeti u obzir da više od 60% hrvatskih vozača EV svoja vozila puni kod kuće pa su javno dostupne punionice u većini slučajeva slobodne te bez gužve.

Veći hrvatski otoci poput Krka, Raba, Paga, Korčule i Brača imaju već razuman broj javno dostupnih punionica i punionica u turističkim smještajima, ali postoje još brojni otoci na kojima postoji značajnog prostora za poboljšanje. Tijekom 2022. godine smo stoga napravili akciju širenja infrastrukture punionica diljem Hrvatske, na koju su se javljali brojni vlasnici hotela, restorana i apartmana kako bi se priključili akciju, pa očekujemo da će već tijekom sljedeće godine biti znatno bolja situacija po pitanju infrastrukture.

 

Je li vaš rad povezan s rješavanjem nekoga od ekoloških problema i ako je, na koji način informirate javnost o njemu?

Rad udruge Strujni krug je svakako povezan i s rješavanjem ekoloških problema jer našim akcijama i edukacijama promičemo glavne ciljeve Europske unije – povećanje kvalitete života svojih građana kroz čisti zrak i smanjenu emisiju CO2, NOx i sličnih štetnih plinova koja ispuštaju klasična vozila. Udruga aktivno radi na tome da kupnju i vlasništvo električnih vozila učini što isplativijom i jednostavnijom, kako bi se što više ljudi odlučilo na kupovinu vozila s nultom emisijom štetnih plinova.

Javnost informiramo gotovo svakodnevno o novostima u svijetu takvih vozila, ali i o akcijama koje Strujni krug provodi kako bi se iskustvo vlasništva električnog vozila olakšalo. Sve to činimo putem naših newslettera i društvenih mreža, ali i redovitim edukacijama o e-mobilnosti u hrvatskim školama i na raznim konferencijama.

 

Vaša misija je i unapređenje zakonskih propisa o električnim vozilima. Jeste li zadovoljni novim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama odnosno dijelovima koji se tiču električnih vozila?

Novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama svakako je bio dugo očekivan za udrugu Strujni krug i brojne vozače električnih vozila. Drago nam je da je MUP prihvatio prijedlog Udruge oko zabrane parkiranja na javnim punionicama za električna vozila ako se vozilo ne puni jer su brojni vozači u posljednjih nekoliko godina koristili priliku da parkiraju na punionicama kako bi izbjegli naplatu parkinga.

Također, pozdravili smo i intenciju MUP-a da regulira nova osobna prijevozna sredstva, ali ostaje otvoreno pitanje zašto se obveza nošenja kacige nije izjednačila s onom za vozače bicikala kako je bilo i predviđeno u prethodnim verzijama zakona. Naime, upravo to pitanje onemogućuje uslugu korištenja javnih električnih romobila kao u drugim europskim zemljama, jer ljudi ne nose svoje kacige sa sobom niti su spremni koristiti kacige koje je već nosio značajan broj ljudi, pa će Hrvatska vjerojatno biti jedina država EU koja neće imati uslugu javnih električnih romobila ili će se ista koristiti u znatno u manjoj količini.

Temu obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu programa Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji”, a financiran je iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

_______________
Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: Antun Cerovečki / Strujni krug