ODRŽIVI OTOCI – Održiva cestovna prometna rješenja za otoke: primjeri dobre prakse u Hrvatskoj

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 09.11.2022. - Vrijeme čitanja: 5min

Nakon uvodnog članka u nastavku teme „Održiva cestovna prometna rješenja za otoke“ donosimo hrvatske primjere dobre prakse

Temu obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu programa „Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji“.

U nastavku saznajte više o projektu e-mobilnosti u Osijeku, zelenom poslovanju Hrvatske pošte te što je tvrtka Meta Mate postigla uvođenjem električnih skutera u svoje poslovanje.

 

Javni električni automobili i bicikli u Osijeku

Osijek je jedini grad u Hrvatskoj u kojem građani mogu birati između javnih električnih automobila i bicikala. Kroz projekt I-SharE u sklopu programa Europske unije LIFE, Osječanima je omogućeno da iznajme električni gradski auto i koriste ga kao privatni javni prijevoz. Na raspolaganju imaju 8 automobila na 18 lokacija koje su ujedno i punionice. Korisnici ih tamo mogu uzeti i vratiti, uz pomoć prijave putem aplikacije na pametnom telefonu. Korištenje je ograničeno na 3 sata po danu.

Projektom E-mobilnost grada Osijeka nastavilo se nadograđivati sustav dijeljenog urbanog transporta korištenjem bicikala kao nadopune javnog prijevoza, izgradnjom infrastrukture i nabavom bicikala i opreme. Tako građani imaju na raspolaganju 175 novih bicikala, odnosno 50 električnih i 125 mehaničkih te 25 stanica za odlaganje istih.

Krajnji je cilj projekta je uvođenje integriranog sustav jedinstvene karte kako bi se povećalo korištenje javnog prijevoza i smanjile emisije CO2, čemu će se težiti i uspostavljanjem novog sustava nadzora i upravljanja prometnim sustavima.

Treba navesti i da je Grad Osijek, većim dijelom koristeći nepovratna sredstva Europske unije, izradio i aplikaciju putujem.osijek.hr kako bi se moglo planirati putovanje javnim prijevozom. Aplikacija je nastala kroz projekt skraćenog naziva RegiaMobil koji ima za cilj povećati mobilnost ljudi iz ruralnih dijelova kako bi se poboljšao njihov pristup europskim i nacionalnim prometnim vezama.

Aplikacija je zamišljena tako da u se nju unese polazište i odredište, dostupne vrste javnog prijevoza i drugi parametri putovanja. Sukladno odabranim parametrima aplikacija nudi optimalnu rutu korištenjem raspoloživih transportnih sredstava.

 

Zeleno poslovanje Hrvatske pošte

Hrvatska pošta sve više ulaže u zeleno i održivo poslovanje te u sklopu Razvojne strategije Pošta 2022. intenzivno provodi digitalnu transformaciju poslovanja. Transformacija je usko vezana uz povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Pošta je i pristupila inicijativi The Climate Pledge, kao jedini poštanski operater uz Finsku i Austrijsku poštu. Riječ je o međunarodnoj, međusektorskoj zajednici tvrtki i organizacija koju su 2019. osnovale tvrtke Amazon i Global Optimism. Svojim priključivanjem posvetili su se postizanju nulte stope emisija ugljika do 2040. godine.

Električna vozila u svoje poslovanje uveli su još 2015. godine. Krenuli su s električnim biciklima, a nastavkom ulaganja u zeleni vozni park obogatili su svoju flotu električnim četverociklima i drugim vozilima. Tako se smanjuju operativni troškovi i povećava energetska učinkovitost, a poboljšava se i mobilnost u gradskim jezgrama te pridonosi zaštiti okoliša.

 

Električni skuteri za dostavu hrane

Skuteri i motocikli neizostavni su u dostavi, lakše svladavaju gužvu i brže dolaze do cilja. U upotrebi je dosad bilo najviše klasičnih električnih skutera koji su glasni, tromi te često usporavaju kretanje na semaforima. Osim toga štetni su za okoliš, što se posebno odnosi na starije modele.

Stoga ne čudi što se sve više govori o električnim skuterima. Značajno su brži u startu, tihi su, ne zagađuju okoliš i smanjuju troškove prijevoza. U svoje poslovanje uvela ih je hrvatska tvrtka Meta Mate, što im je omogućilo značajne uštede, prenosi Strujni krug. Tvrtka je osnovana 2019., a trenutačno ima više od 300 zaposlenih dostavljača i dostavljačica u Hrvatskoj.

Klasični benzinski skuter od 50 ccm troši oko 4 litre benzina na 100 prijeđenih kilometara. Uz gorivo je potrebno nadolijevati i ulje, tako da trošak na 100 kilometara iznosi 60-ak kuna. Također, benzinske skutere potrebno je češće održavati tako da je prosječan trošak svakih 3-4 tisuće kilometara oko 400 kuna za novi filter zraka, svjećice i čišćenje rasplinjača.

Električne skutere nije potrebno održavati toliko često. Potrebno je oko 120 kuna svakih 10 tisuća kilometara kako bi se isti pregledao i eventualno podmazao, a na 100 kilometara troše oko 4 kune struje. S vremenom je na obje vrste skutera potrebno promijeniti gume i kočnice. Za kupnju električnog skutera moguće je dobiti popuste i poticaje, što ih čini još isplativijom investicijom. Uvođenje električnih vozila u poslovanje se isplati, pogotovo ako vozila prelaze značajan broj kilometara godišnje.

 

Program “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” financiran je iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

___________

Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: Michael KleinsasserPixabay