Otočne zajednice su jedinstvene, zbog svoje odsječenosti od kopna mogu izgledati krhko, ali te iste okolnosti mogu ih potaknuti na otpornost, razviti snagu zajednice i ostvariti samodostatnost
Kako, pokazali su nam sjajni ljudi koje smo intervjuirali u sklopu serijala Interesi i uloga građana u zelenoj tranziciji.
Tema ”Interesi i uloga građana u zelenoj tranziciji” dio je programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije, a obrađuje ju Ivka KH s otoka Korčule. Više o programu pronađite na otoci.eu: Održivi otoci.
Interesi i uloga građana u zelenoj tranziciji
Zelena tranzicija, kružna ekonomija ili zdrav razum, termin je nebitan: svima je na otocima jasno da je trenutni ekonomski model [dugoročno] neodrživ. Sumanuto trošenje resursa za kratkoročnu dobit nikada ni u jednom sistemu nije funkcioniralo, a upravo tomu trenutno svjedočimo na jadranskim otocima i obali.
Građani nisu, ili barem ne bi trebali biti, samo potrošači. Život je puno više od gomilanja dobara i mjerenja bruto lokalnog i nacionalnog proizvoda i dohotka. Postoji i nešto što se naziva etičko ponašanje, a i s tim povezano zadovoljstvo: stvaranje čišćeg – fizičkog i moralnog – okruženja za danas i za sutra.
Tranzicije postaju izvedive kad se na raspolaganje stave alternativna rješenja za održivu budućnost. Neovisno o Europskom Zelenom Planu, smjernicama, uredbama i zakonima, sankcijama, poreznoj presiji ili olakšicama, pojam održivosti u smislu održavanja ravnoteže nekog sustava trebao bi svima nama biti inherentno razumljiv. Isti princip vrijedi za naš vrt, našu valu, otok ili regiju.
Kroz razgovore s devet angažiranih pojedinaca i udruga pokušali smo vas informirati i iznad svega – potaknuti na djelovanje
SANJA KOVAČEV iz udruge ARGONAUTA podsjetila nas je da često kao pojedinci umanjujemo naš doprinos jer smatramo da je zanemariv u cijeloj gužvi problema koje čine današnji svijet neodrživim. Dok su nam vlasti, politike i netko „odozgo“ glavni krivci za razne situacije (jer njih smatramo onima koji bi trebali biti primjer), zaboravljamo da smo društvo – mi.
Slično poruku ima i ŠIME FIO koji kao predstavnik vlasti i Predsjednik Odbora za zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije Grada Hvara iskreno kaže da je većina onoga što je na tom polju postignuto rezultat djelovanja civilnog društva.
Upozorava da je podrška od države slaba ili nepostojeća, da sistem loše funkcionira te da postoji velika razlika između proklamacija i stvarnog djelovanja prema cilju zelene tranzicije.
Rješenje da se za istu pobrinemo sami, kaže.
.
”Arhitekturom odgajamo sami sebe, a prostor i građevine su – često nesvjesna – uputa za život”
VELJKO ARMANO LINTA nam je u razgovoru o zadovoljavanju jedne od osnovnih ljudskih potreba – one za skloništem – proširio vidike, podsjetivši nas da građenjem ne stvaramo samo fizički prostor nego stvaramo prostor koji će oblikovati naše interakcije.
Veljko smatra da nismo dovoljno u kontaktu sa svojim stvarnim potrebama, nego da smo pod utjecajem konzumerističke kulture i marketinga počeli podrazumijevati da je novac jedino što nas ograničava. Upozorava da je na otoku lako zamisliti kako bi bilo da izgradimo cijeli prostor: ne bi ostalo ničega što nas uopće privlači da živimo na njemu ili ga posjetimo.
Veljko je rekao da „Arhitekturom odgajamo sami sebe, a prostor i građevine su – često nesvjesna – uputa za život“.
DAROVAN TUŠEK objasnio nam je kako prostor, građevine i život mogu biti drugačiji u stambenim zadrugama. Ovaj zanimljiv oblik stanogradnje nudi mnoštvo prednosti u odnosu na druge modele, koje uzimamo ‘zdravo za gotovo’. Naime, svi često zaboravljamo da država svojim politikama i subvencijama itekako utječe na nekretninsko tržište, te da dodijeljena javna sredstva dolaze od svih poreznih obveznika.
Stambene zadruge omogućuju građanima da se udruže kako bi izgradili stambenu građevinu u kojoj će živjeti i njome upravljati. Ovakvim modelom, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, stvaraju se priuštivije i povoljnije stambene jedinice za lokalno stanovništvo, koje nisu na tržištu i ne mogu biti sredstvo špekulacija.
.
”Turizam treba oblikovati i njime upravljati”
Javno vlasništvo, potrebe i kapacitet lokalne zajednice goruća su pitanja u turizmu, skupu gospodarskih grana o kojoj je otočki život sve više ovisan, a koji je, po mišljenju NEDE PINEZIĆA, skrenuo s puta održivosti.
Ako se održivi razvoj definira kao razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije pri tome ne umanjujući mogućnost budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe, onda bi održivi turizam trebao biti „alat“ koji pomaže održivosti lokalne zajednice uz očuvanje okoliša, lokalne kulture, tradicije, načina života odnosno svega što čini tu zajednicu privlačnom za turističke posjete.
Turizam treba oblikovati i njime upravljati. Pinezić podsjeća da su mjesni odbori kao osnova samouprave mjesto akcije lokalne zajednice, te upozorava da bez aktivnog uključenja stanovnika nema ni boljitka.
.
Energija je naša, proizvedimo je sami!
Da života i prilike za ulaganja ima i van turizma, zaključili smo u razgovoru s IVANOM ZOKOVIĆEM koji nam je objasnio kako funkcioniraju i gdje se upravo uspostavljaju energetske zadruge.
Jasno je da nam energija svima treba, ali i da u budućnosti ona sigurno neće biti jeftina. Ako je prelazak na obnovljive izvore energije neminovan, Zoković postavlja pitanje zašto bi isključivo velike multinacionalne firme proizvodile energiju na našem području, a mi da smo samo promatrači?
„To nema nikakve logike. Trebali bi valjda i mi imati neke koristi od toga.“
Ističe da energetske zadruge uz financijsku dobit proizvode čistu energiju lokalno, čime zajednica postaje neovisna o uvezenim fosilnim gorivima, te da je zadrugarima bitno da projekt bude i ekonomski i ekološki i društveno održiv.
.
Djelujmo kao zajednica
O udruživanju i organiziranju nam je pričao MARKO BAN iz udruge PERMAKULTURA DALMACIJA. Udruga ove godine provodi edukacije kojima je cilj pokrenuti mikroprojekte u zajednici koji će okupiti slično-mišljenike voljne i spremne za rješavanje različitih zajedničkih problema.
Naglasak je na djelovanjima koja će unaprijediti zajednicu u kojoj živimo i koja mogu ublažiti krize s kojima se suočavamo, bilo da su to klimatske promjene, ekonomska ili energetska kriza.
Marko ističe da u otocima vidi veliku priliku jer oni zbog izoliranosti pružaju puno bolji prikaz o tome kako stvarno funkcionira zajednica te poziva sve otočane da se pokušaju udružiti sa svojim susjedima i da počnu malim koracima poboljšavati svoju okolinu.
.
Počnimo sami od sebe
A kako se točno to radi, pokazala nam je IRENA BOROVINA iz udruge VESTIGIUM. Kažu, društvo se gradi tako da počnemo od sebe: da vidimo gdje smo, da li nam život kakav živimo ima smisla i da li nam je okolina onakva kakva želimo da bude.
Daju nam primjer kako da konačno preuzmemo odgovornost i počnemo raditi stvari koje nas ispunjavaju i vesele.
Vestigium je dio TRANZICIJSKE MREŽE, pokreta koji je krenuo iz Velike Britanije i stigao i do Vrbana u Zagrebu. Mi se nadamo se da će sljedeća točka na njihovoj globalnoj mapi biti neki od jadranskih otoka, a Irena poručuje:
Treba biti primjer kojem se ljudi žele pridružiti.
__________
Autor: Ivka KH
Fotografija: Pixabay