Jedinstveni arhipelag i lastovsko podmorje dio su i mreže Natura 2000 zahvaljujući biljnom i životinjskom svijetu koje treba očuvati, a jedna od prijetnji ovom dragocjenom ekosustavu svakako je i morski otpad
Javna ustanova „Park prirode Lastovsko otočje” donedavno je bio najmlađi park prirode u Hrvatskoj, a pokriva površinu od 196 km2 od čega 143 km2 zauzima samo morska površina.
Sa stručnom suradnicom za promidžbu i prezentaciju PP Lastovsko otočje, Brunom Rizvanović, razgovarali smo o problemu morskog otpada, uzrocima onečišćenja i metodama zaštite te o akcijama čišćenja i projektima koje PP Lastovsko otočje provodi s ciljem očuvanja mora.
O temi “Tko su sudionici onečišćenja Jadrana i kako im se suprotstaviti?” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
u nastavku donosimo intervju.
.
Kakav otpad more najviše izbacuje na lastovske plaže?
Pretežito plastični otpad poput jednokratnih vrećica, čepova plastičnih boca, opušaka, higijenskih štapića za uši, mrežice za uzgoj školjkaša te komadića plastike koje nije moguće definirati.
.
Odakle dolazi otpad koji more izbacuje na plaže i hridi lastovskog otočja?
Otpad koji pronalazimo na plažama dospijeva iz kopnenih izvora i aktivnosti s kopna, primjerice komunalni otpad s nepropisnih odlagališta. Otpad pristiže u more i ispiranjem oborinskim vodama, a i kao nusprodukt ekstenzivnih i nekontroliranih turističkih aktivnosti. Dio morskog otpada je i rezultat neodgovornih aktivnosti u pomorskom prometu i ribarstvu.
Zbog razvedenosti otočja i morskih struja problematika nanosa morskog otpada ponavlja se kontinuirano, a poslije olujnih vjetrova i nevremena valovi i morske struje ga nanesu u skoro svaku uvalu.
Analiziranje nanesenog otpada ukazuje na činjenicu da uz „domaći“ otpad većina potječe iz susjednih država, Grčke, Albanije i Crne Gore. Zbog svega navedenog ova problematika je nažalost konstantna. Činjenica da nismo nadležni za ovu problematiku ne pomaže niti malo. Svjesni ozbiljnosti problema svake godine ga pokušavamo iznova riješiti. Dugoročno rješenje svakako treba tražiti na globalnom nivou.
.
Kakav utjecaj morski otpad ima na morski ekosustav?
Morski otpad nepovoljno djeluje na cijeli morski ekosustav. Velika je prijetnja ribama, morskim sisavcima, kornjačama te morskim pticama koje se u njega zapletu ili ga progutaju.
.
Što PP Lastovsko otočje poduzima po pitanju onečišćenja mora?
Javna ustanova svake godine tijekom proljetnih, ljetnih i jesenskih mjeseci provodi akcije čišćenja obale i podmorja. O istoj temi tijekom cijele godine educiramo lokalno stanovništvo i posjetitelje.
U sklopu projekta LIFE Artina tijekom tri godine je proveden monitoring morskog otpada na tri plaže. Cilj bio odrediti vrstu i količinu otpada na lastovskim plažama. Najučestalija kategorija otpada je plastika s učestalošću od 92,44%. Izvori prikupljenog otpada mogu se povezati s ribarstvom i marikulturom, turizmom i rekreacijskim aktivnostima, lošim gospodarenjem odlagalištima komunalnog otpada, kanalizacijom te brodskim prometom.
U procesu je nabava višenamjenskog plovila sa specijaliziranom opremom koje će se koristiti i na akcijama čišćenja.
Javna ustanova je sudjelovala u projektu sa zaštićenim područjima na Mediteranu gdje su se predstavljali načini i metode sprječavanja nanosa otpada na obale parka. Osim čišćenja uvala i morskog dna, ulaganjima u slična istraživanja pridonosimo očuvanju kvalitete mora, morskog dna te pripadajuće flore i faune. Također, svake godine organiziramo akcije čišćenja podmorja tijekom kojih se izvadi znatna količine otpada s morskog dna. Primjerice, u posljednjoj akciji čišćenja podmorja u Vejom Lagu i trajektnoj luci izvađeno je čak 6 tona otpada.
Sva postojeća odlagališta komunalnog otpada na području Općine Lastovo potrebno je sanirati u skladu sa Zakonom o otpadu. Tijekom proteklog razdoblja Općina je ulagala općinska sredstva u komunalne djelatnosti i saniranje pojedinih odlagališta. Postavljeni su spremnici za odvojeni otpad i osiguran je njihov nadzor. Navike stanovnika su se počele mijenjati, ali to je složen i dugotrajan proces koji ovisi o puno elemenata, a prije svega o svima nama.
Nažalost, zbog neodgovarajućeg gospodarenja otpadom na otoku, svakodnevno se suočavamo s mnogobrojnim „divljim“ odlagalištima na lokacijama u unutrašnjosti otoka. Povremeno se ta „divlja“ odlagališta saniraju, no ponovno se aktiviraju s novim količinama otpada. Problem je u tome što se dugi niz godina odlagalo na neodgovarajući sanitarni način uz izrazito nizak stupanj recikliranja.
Osim na lokalnoj razini, neodgovarajuće gospodarenje otpadom trenutno je najveći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj.
.
Možete li nam reći nešto više o projektu “Plastic free zone”?
Projektom „Plastic free zone“ proveli smo niz aktivnosti s ciljem informiranja, promoviranja i edukacije djelatnika, lokalnog stanovništva i posjetitelja o ograničavanju korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda, štetnosti plastike u prirodi i mogućnosti smanjenja plastike u svakodnevnoj uporabi.
U suradnji s udrugom Zelena akcija, početkom školske godine u OŠ Braća Glumac održana je praktična radionica „Održivo gospodarenje otpadom“. Održan je i konzultativni sastanak s predstavnicima lokalne vlasti zaduženim za gospodarenje otpadom te javne tribine: „Održivo gospodarenje otpadom“ i „Građanska energija iz obnovljivih izvora energije“.
Zbog promocije projekta i poruke o važnosti ne korištenja plastike nabavljene su aluminijske i staklene boce, notesi, kemijske i olovke, platnene i papirnate vrećice. Navedena promotivna oprema podijeljena je lokalnom stanovništvu, učenicima i djelatnicima OŠ Braća Glumac, sudionicima Lastovo trail utrke te posjetiteljima. Budući da je navedena promotivna oprema redovito viđena u lastovskoj svakodnevici, možemo zaključiti da je projekt uspješan. Korištenjem svakog tog predmeta koji smo podijelili i koji se koristi direktno je spriječeno korištenje njegove plastične verzije.
.
Možete li nam reći nešto više o projektu “Uspostava preduvjeta održivog razvoja ribarstvenog područja Parka prirode Lastovsko otočje“ – EKO LASTOVO”?
Cilj projekta bio je očuvanje jedinstvene biološke raznolikosti mora. U suradnji s ronilačkim klubom Veliki bijeli, PP Lastovsko otočje organizirao je šest ekoloških akcija čišćenja podmorja od morskog otpada koji se nataložio na dnu. Uklonio se napušteni, ostavljeni ili izgubljeni ribolovni alat, tzv. ghost gear koji pasivno uzrokuje nepopravljive štete morskim organizmima poput ozljeda, sprječavanja normalnog rasta, gušenja i smrti. Akcije su provedene na dubinama do 40 metara prilikom čega je zaostali ribolovni alat uklonjen sa zidova obraslim koraljima i gorgonijama.
Kako bi se osiguralo prihvatljivo odlaganje ribolovnog alata i ostalog morskog otpada nabavilo se osam specijaliziranih spremnika za odlaganje ovakve vrste otpada. Spremnici će i u narednim godinama biti korišteni za istu svrhu te će biti raspoređeni u ključnim uvalama Parka prirode.
U sklopu projekta su provedene edukativne radionice na temu „Morski ekosustav” za djecu dječjeg vrtića i osnovne škole. Udruga Sunce je za lokalno stanovništvo i posjetitelje održala edukaciju o štetnosti zaostalog ribolovnog alata.
.
Organizira li PP Lastovsko otočje akcije čišćenja mora, podmorja i plaža?
Javna ustanova svake godine tijekom proljetnih, ljetnih i jesenskih mjeseci provodi akcije čišćenja obale i podmorja. Akcije čišćenja obale se održavaju nekoliko puta mjesečno, a akcije čišćenja podmorja jedan do dva puta godišnje.
Održavanje i čišćenje obale od morskih naplavina, kao i morskog dna u uvalama Parka prije i za vrijeme sezone obavljaju Javna ustanova „Park prirode Lastovsko otočje“, Turistička zajednica Općine Lastovo, Općina Lastovo, komunalno poduzeće „Komunalac“, ronilački klubovi te i samo stanovništvo otoka Lastova. Tijekom ljetnih mjeseci, sezonski djelatnici Javne ustanove uz svakodnevne obaveze uvale čiste 1 do 2 puta tjedno. U budućnosti namjeravamo povećati učestalost čišćenja uvala i kopnenog dijela Parka.
Istraživanja o kakvoći mora provedeno u razdoblju od svibnja do rujna svake godine na četiri lokacije na otoku pokazalo je da je kakvoća mora izvrsna te da nema prisutnosti vidljivog onečišćenja, plivajuće otpadne tvari, mineralnih masnoća ili suspendirane otpadne tvari.
.
Možete li navesti neke primjere dobre prakse zbrinjavanja morskog otpada i sprječavanja nastanka morskog otpada?
U sklopu mjere 1.1 “Jačanje zaštite prirodnih resursa kao preduvjeta održivog razvoja” odobrena su sredstva za nabavu višenamjenskog radnog broda sa specijaliziranom opremom poput vitla za vađenje glomaznog otpada iz mora, brane i skimmera s pripadajućom pumpom za potrebe sanacije onečišćenja naftom i uljima. Ovako će se omogućiti aktivno upravljanje prirodnim resursima čime se jača njihova zaštita i dugoročno se pridonosi održivom razvoju velikog morskog obuhvata FLAG područja na južnom dijelu Jadrana.
Brod će se provoditi istraživanja i monitoring stanja vrsta i staništa. Prikupljeni podaci omogućit će učinkovitije upravljanje područjem, a time i održivo korištenje ovog važnog gospodarskog resursa. Monitoring morskih vrsta i staništa dio su godišnjih aktivnosti Ustanove koji se najčešće financiraju putem prijava na projekte i u suradnji s udrugama poput udruga Sunce, Biom, WWF te Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Suradnja će se ostvariti tako da se brod uzima u najam od strane navedenih udruga dok će njime upravljati djelatnici parka, čuvarska služba. Na ovaj način dobit će se uvid u količinu, vrstu i podrijetlo prikupljenog otpada, odnosno konkretne smjernice za definiranje daljnjih mjera aktivnog upravljanja područjem.
Uključenost lokalnog stanovništva u sam proces od velike je važnosti. Takav pristup postavlja temelje za učinkovitu zaštitu vrijednosti Parka. Stoga će se dva puta godišnje provoditi edukacija školske djece viških razreda osnovne škole. Nakon svakog provedenog istraživanja i monitoringa rezultati će se prezentirati lokalnoj zajednici, posebice ribarima. U razdoblju nakon provedbe projekta do ukupno deset godina planiraju se iste aktivnosti ponavljati.
Na poveznici saznajte više aktivnostima PP Lastovsko otočje i ljepotama arhipelaga.
Na idućoj poveznici pročitajte simpatični intervju s jednom Lastovkom o zimskom životu na ovom pet sati udaljenom otoku od Splita.
________
Autorica: Dora Čukušić
Fotografija: Unsplash