ODRŽIVI OTOCI – Primjeri dobre prakse održivog ribarstva u Hrvatskoj

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 24.08.2022. - Vrijeme čitanja: 5min

Možemo reći da zaštita mora znači i zaštitu nas samih, ljudi koji žive na moru, s morem i od mora. Ekosustav je u opasnosti i potrebno je učiniti sve potrebno za opstanak mora i ribarstva…

Europskom zelenom planu za uspješnu je provedbu potrebna i održiva plava ekonomija, u nastavku donosimo primjere projekata koji se bave održivim ribarstvom u RH.

O temi ‘’Budućnost ribarstva: Dok je ribe, bit’ će i ribara’’ piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elelktroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

.

Zaštita Jabučke kotline

Opća komisija za ribarstvo na Mediteranu (GFCM) 2017. godine ograničila je ribolov u Jabučkoj kotlini. Bio je to prijedloga Europske unije koji obuhvaća tri ribolovna područja u Jabučkoj kotlini, od kojih je jedan zatvoren za svaki oblik ribolova prirodne ribe (koćarenje, postavljanje parangala, mreže), a na ostala dva je znatno ograničen.

Dugo vremena Jabučka kotlina bila je ribolovno područje odakle je dolazilo više od 30 posto koćarskog ulova hrvatske i talijanske flote. I, nažalost, prelov je iscrpio riblji fond.

Uspostava mjere zaštite Jabučke kotline i ograničenje ribolova pomogli su oporavku ribljeg fonda, osobito oslića i škampa, ali i drugih morskih organizama. Poboljšanje su primijetili i sami ribari koji su do tad bili protivnici ove mjere.

Jabučka kotlina najbolji je primjer zaštite morskog ekosustava od pretjeranog ljudskog iscrpljivanja resursa

Kako bi se zaštitio Jadran stvoren je međunarodni savez pod nazivom Projekt za obnovu Jadrana (Adriatic Recovery Project), koji ujedinjuje organizacije za zaštitu okoliša i istraživačke organizacije sa ciljem očuvanja osjetljivih morskih ekosustava Mediterana i staništa neophodnih za jadranske riblje vrste.

Više saznajte na poveznici.

 

Projekt Adri.SmArtFish

Cilja projekta Adri.SmArtFish  je očuvanje, zaštita promicanje i razvoj sektora malog ribarstva u cilju održivosti i promicanja resursa. Projekt je sufinanciran iz europskih fondova u okviru Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Italija-Hrvatska.

Projekt se provodio 2019.-2021., a vodeći partner je talijanska regija Veneto. Hrvatski partneri na projektu bili su Primorsko-goranska županija, Istarska županija, Zadarska županija, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split i Ministarstvo poljoprivrede.

U sklopu projekta postavljen je prvi umjetni riblji greben u Hrvatskoj, postavljen je u Zadarskom kanalu, blizu otočića Ošljak. U sklopu projekta opremila se i modernizirala zadarska ribarnica.
Između ostaloga izrađena je evaluacija sektora malog priobalnog ribolova za područje zadarske županije.
Edukativni video o postavljanju umjetnog grebena pogledajte na poveznici.

 

Projekt PRIZEFISH

Projekt se provodio 2019.-2021., a financiran je iz europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Italija-Hrvatska.

Ciljevi projekta su održivo ribarstvo i zaštita okoliša. U sklopu projektnih aktivnosti provedena je preliminarna analiza stanja ribarstva u Jadranskom moru uzimajući u obzir okoliš, socijalnu i ekonomsku važnost te tradicionalne ribarske vještine. Na osnovu dobivenih podataka izrađena su izvješća o mapiranju za Hrvatsku i Italiju.

Tijekom projekta radilo se i na pilotiranju inovativnih tehnologija i razvijanju inovativnih proizvoda. Osim toga, napravljene su sheme i podloge certificiranja za inovativne proizvode, vodič za provedbu sljedivosti i analiza novih ribljih proizvoda. Radilo se i na osmišljavanju sheme certificiranja za jadransko ribarstvo koja integrira zaštitu okoliša, ekonomski i socijalni aspekt. Provedeno je i pilotiranje novih proizvodnih linija te se razrađuju nove marketinške prezentacije jadranskih inovativnih ribljih proizvoda koje nose oznaku dodane vrijednosti.

Inovativna rješenja ključ su napretka i održivosti, tako je u sklopu ovog projekta prenamijenjena usisna pumpa koja se inače koristi u akvakulturi. Ista usisna pumpa korištena je na plivarsicama za prekrcaj ulova iz mreže u termo spremnike, čime se smanjuje kontakt sa ulovom i oštećenja tkiva, povećava sigurnost posade te poboljšavaju uvjeti rada. Kroz projekt su razvijeni i inovativni načini obrade i pakiranja fileta srdele kako bi se produžio rok trajanja i svježina proizvoda.

.

Projekt Održivo ribarstvo: društveni odnosi, identitet i zajedničko upravljanje jadranskim ribolovnim resursima

Ovaj projekt provodi se na odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a financira Hrvatska zaklada za znanost. Provedba je započela 2021. i trajat će do 2026.

Projekt ima interdisciplinarni sustav kojim je se po prvi put hrvatsko ribarstvo istražiti iz različitih teorijskih, disciplinarnih i metodoloških perspektiva. Do sada su se znanstvena istraživanja tema vezanih za ribarstvo temeljila na prirodnim znanostima, a ovim projektom upotpuniti će se istraživanje sociološkim pristupom. Više o projektu možete saznati na poveznici.

Mnogo je dobrih projekata na temu održivog ribarstva ili u provedbi ili u nastajanju. Ne možemo ih sve navesti, no čitajte o njima u našim budućim člancima.

________

Autorica: Dora Čukušić

Naslovna fotografija: Unsplah